Читај ми!

Dan sećanja na stradale u NATO agresiji – Srbija nikad neće prestati da traži pravdu

Polaganjem venaca ministri, zvaničnici, predstavnici Vojske Srbije i mnogih udruženja sećaju se žrtava NATO bombardovanja 1999. godine. Poručuju da Srbija nikada neće zaboraviti taj zločin. Ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin položio je u Ulici kneza Miloša u Beogradu venac na spomen-ploču pripadnicima MUP-a koji su poginuli tokom NATO agresije 1999. godine i poručio da Srbija nikada neće zaboraviti taj zločin i prestati da traži pravdu.

Ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin položio je u Ulici kneza Miloša u Beogradu venac na spomen-ploču pripadnicima MUP-a koji su poginuli tokom NATO agresije 1999. godine i poručio da Srbija nikada neće zaboraviti taj zločin i prestati da traži pravdu. Aleksandar Vulin je poručio da je NATO agresija poslednji veliki i nekažnjeni zločin u 20. veku.

Podsetio je da je 20. vek, u kojem je srpski narod krvario za ideale bratstva i slobode i doneo slobodu mnogim drugim narodima, završen tako što su Srbiju nekadašnji saveznici iz dva svetska rata, zajedno sa zajedničkim neprijateljima iz ta dva rata, sramno bombardovali, raskomadali našu teritoriju i pobili našu decu.

"Nijedan vojnik, nijedan policajac nije zaslužio da umre. Svaka smrt čoveka koji je branio svoju zemlju je zločin. Zato tako licemerno zvuči kada nam stignu poluizvinjenja u kojima se kaže da žale zbog toga što su ubijali našu decu", rekao je ministar Vulin i istakao da su i policajci i vojnici koji su stradali tokom agresije bili naša deca i da nisu zaslužili da svoju decu ostave kao siročad.

"Nikada nećemo zaboraviti. Nikada nećemo prestati da tražimo pravdu. Nikada nećemo prestati da tražimo imena onih koji su ubili Milicu Rakić i nikada nećemo prestati da tražimo da se ovo nikada i nikome ne ponovi", poručio je ministar Vulin, a navodi se u saopštenju MUP-a.

Prema njegovim rečima, upravo zbog toga su srpska država i predsednik Republike Aleksandar Vučić zauzeli čvrst i jasan stav koji nikada nećemo menjati, a to su vojna neutralnost i stav da nikada naša vojska i policija nikome drugom neće činiti ono što su činili nama.

"Nikada nijedan srpski vojnik, srpski policajac neće činiti ono što su činili NATO vojnici u zločinima prema Saveznoj Republici Jugoslaviji. Da se ovo nikada ne bi ponovilo, moramo da budemo jaki. Koliko nam bude jaka vojska, policija, država, toliko ćemo biti slobodni i toliko će neka nova agresija biti daleko od nas", poručio je ministar Vulin.

General-potpukovnik policije u penziji Obrad Stevanović istakao je da je ponosan što je zajedno sa drugim predstavnicima posebnih jedinica policije i svih drugih policijskih jedinica deo obeležavanja sećanja na početak NATO agresije u kojoj su žrtve bili vojnici, policajci, a ponajviše civili.

"Najveći deo ovog perioda od dve decenije pretežno smo slušali o tome kako su branioci naše otadžbine kvalifikovani najčešće kao ratni zločinci. Jasno je i veoma sam ponosan na to što država priznaje žrtve policijskih snaga koje su uz rame sa vojskom i građanima branili svoju zemlju od 19 najmoćnijih zemalja članica NATO", rekao je Stevanović.

General je podsetio da je NATO pre 22 godine suprotno međunarodnom pravu i poveljama Ujedinjenih nacija izvršio agresiju na jednu suverenu državu, koja pre toga nije napala bilo koju drugu državu.

Stefanović: S ponosom se sećamo herojskih dela 

Potpredsednik Vlade i ministar odbrane dr Nebojša Stefanović položio je venac na spomen-obeležja "Spomenik poginulima u toku ratova ‎1990-2020. i NATO agresije na SRJ 1999. godine" u Centru Kuršumlije i kraj Spomen-obeležja u kasarni "Toplički ustanak".
 
Posle polaganja venca na spomen-obeležje u kuršumlijskoj kasarni, ministar Stefanović rekao je da danas odajemo poštu hrabrim braniocima naše zemlje na mestu gde je bilo istureno komandno mesto Treće armije i gde je prvog dana agresije život izgubilo 11 pripadnika naše vojske, oficira, podoficira i vojnika i još 27 je ranjeno.

"Mi smo kao vojska, kao zemlja, dužni da se sećamo ovih ljudi zato što su oni dali ono što je najvažnije i najvrednije što su imali, ali još je važnije da nastavimo da gradimo onakvu Srbiju kakvu bi oni voleli danas da vide. I mislim da Srbija vođena predsednikom Vučićem i Vladom Srbije gradi upravo takvu Srbiju, u kojoj se radi vredno i u kojoj naša vojska jača", istakao je Stefanović i naglasio da je takva vojska garant bezbednosti koji omogućava da stanovništvo naše zemlje živi slobodno.
 
Prema njegovim rečima, sloboda znači da imate dovoljno opremljene jedinice, dovoljno ljudi, dovoljno tehnike da svakome možete da kažete da je Srbija tu za mir i stabilnost, ali da niko ne pomisli da je napadne, da ugrozi bezbednost njenih građana.
 
Obraćajući se okupljenima ispred spomen-obeležja u centru Kuršumlije, ministar je podsetio da je to grad koji je među prvima bombardovan tokom NATO agresije na našu zemlju.
 
"Tokom NATO agresije u Kuršumliji nisu pogađani samo vojni objekti. Gađane su i škole, bolnice, kuće, civilni objekti. Vrtići čak! Tokom 78 dana u Kuršumliji su stradali  pripadnici vojske i policije, civili, a u selu Merdare jedanaestomesečna Bojana u naručju svog oca. Danas odajemo počast našim junacima, svim građanima, vojnicima, policajcima koji su izgubili život tokom agresije na našu zemlju" rekao je ministar Stefanović.
 
Istakao je da se s ponosom moramo sećati tih ljudi i njihovih herojskih dela, jer oni su za slobodu naše otadžbine dali ono najvrednije što su imali – svoje živote. 

Ministra Stefanovića tokom današnje ceremonije pratili su brigadni general Savo Iriškić, načelnik Uprave za ljudske resurse J-1 Generalštaba Vojske Srbije, i brigadni general Slađan Stamenković, komandant Treće brigade Kopnene vojske.

Ministar odbrane, dr Nebojša Stefanović, sastao se, posle ceremonije u kasarni "Toplički ustanak", sa Milenom Nikolić, ćerkom rezervnog kapetana prve klase Milovana Ilića, koji je 1999. godine izgubio život u NATO bombardovanju kasarne u Kuršumliji. Ona je zaposlena kao stomatolog u 37. mehanizovanom bataljonu.  Sećanja na prvi dan agresije sa ministrom odbrane podelila je i Radica Slavković, medicinska sestra koja je bila među prvima koji su pritekli u pomoć stradalima 24. marta 1999. godine.

"Prekinuto detinjstvo jedan od najstrašnijih gubitaka" 

Povodom obeležavanja Dana sećanja na stradale u NATO agresiji, ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja i predsednica Odbora za negovanje tradicija oslobodilačkih ratova Srbije, prof. dr Darija Kisić Tepavčević, položila je venac na Spomenik deci stradaloj u NATO agresiji u beogradskom parku Tašmajdan.

Ministarka Kisić Tepavčević je ukazala na to da su za 78 dana NATO agresije izvršeni brojni napadi na civilne i vojne ciljeve, da su stradali nevini ljudski životi, kao i da je pretrpljena značajna materijalna šteta i narušena životna sredina.

"Izgubljeni životi su najveći gubitak za svakog od nas i to je nešto što nikada ne smemo da zaboravimo", rekla je Kisić Tepavčevićeva i dodala da su stradanja dece i njihove suze najbolnije i najpotresnije za svakog čoveka.

Kako je navela, Milica, Sanja, Branimir i brojne druge dečje žrtve na bolan način podsećaju na proleće 1999. godine.

"Izgubljena mladost i prekinuto detinjstvo su jedan od najstrašnijih gubitaka i zato smo danas tu, da odamo počast svoj deci žrtvama NATO bombardovanja i da pošaljemo poruku da se takvo zlo više nikada i nikome ne ponovi", istakla je Kisić Tepavčevićeva.

Počast stradaloj deci u NATO agresiji odao je i zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić, zamenik glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista Večernje novosti, kao i predstavnici udruženja za negovanje tradicija oslobodilačkih ratova Srbije.

Spomenik deci stradaloj u NATO agresiji podigle su Večernje novosti sa svojim čitaocima neposredno po okončanju napada NATO snaga na našu zemlju. Spomenik je posvećen uspomeni na decu stradalu u periodu od 24. marta do 10. juna 1999. godine.

Polaganje venaca u Zemunu i Batajnici

Povodom godišnjice NATO agresije na SR Jugoslaviju, 24. marta, Komanda Ratnog vazduhoplovstva i protivvazduhoplovne odbrane Vojske Srbije organizovala je Dan sećanja sa polaganjem venaca na spomen-obeležje poginulim pripadnicima ovog roda vojske na platou ispred zgrade Komande RViPVO u Zemunu.

Vence na spomen-obeležje položili su predsednik Gradske opštine Zemun Gavrilo Kovačević sa predsednikom Skupštine Gradske opštine Zemun Miroslavom Gajićem i komandant RViPVO general-major Duško Žarković.

"Svake godine na ovom mestu evociramo uspomenu i odajemo počast, ne samo nastradalim pripadnicima RViPVO već svim žrtvama NATO agresije. Vršeći svoju vojničku dužnost 41 pripadnik ratnog vazduhoplovstva, od vojnika do generala, položio je svoj život za slobodu otadžbine, dostojanstvo svog naroda i čast profesije. Njihova neizmerna hrabrost, junaštvo, profesionalizam i patriotizam, sve one vrline koje su oduvek krasile srpskog vojnika zauvek će biti u našim sećanjima", rekao je komandant Žarković.

Dan sećanja obeležen je i u Batajnici, gde je Udruženje boraca i ratnih vojnih invalida ratova od 1990. Opštine Zemun – Mesni odbor Batajnica organizovalo polaganje venaca na spomen-ploču "Herojima našeg neba" – pukovniku pilotu Milenku Pavloviću i majoru pilotu Zoranu Radosavljeviću, kao i na spomenik u centru Batajnice.

U ime Gradske opštine Zemun vence su položili članovi Veća Boško Radovanović i Đorđe Dukić. Vence u Batajnici položili su i predstavnici Mesne zajednice Batajnica, Vojske Srbije, SUBNOR-a i članovi porodica.

Major pilot Zoran Radosavljević se dobrovoljno javio na borbeni zadatak, a stradao je 26. marta 1999. godine u "migu 29" u borbi sa višestruko nadmoćnijim agresorom. Pukovnik pilot Milenko Pavlović poginuo je 4. maja 1999. godine u bici protiv šesnaest NATO aviona. Centralne ulice u Batajnici danas nose njihova imena.

U kasarni "Radovan Medić" položeni su venci na spomen-bistu zastavniku Radovanu Mediću, prvoj žrtvi NATO bombardovanja, koji je poginuo 24. marta 1999. godine.

Položeni venci na spomenik "Zašto?"

Pomoćnik gradonačelnika Andreja Mladenović položio je venac na spomenik "Zašto" povodom 22. godišnjice bombardovanja.

Ovom prilikom je istakao da je 24. mart datum koji je crnim slovima upisan u noviju istoriju srpskog naroda i naše zemlje.

"Kod spomenika 'Zašto' okupljamo se više puta tokom godine i sećamo se 16 radnika RTS-a koji su stradali tokom NATO bombardovanja. Ovo bombardovanje je u novijoj istoriji Evrope i sveta pokazalo da je sve moguće. Moguće je bombardovati jednu suverenu demokratsku zemlju u Evropi, moguće je to uraditi bez odluke Saveta bezbednosti. Bilo je moguće da se 19 zemalja članica NATO pakta u 78 dana neprekidnim bombardovanjem obruši na Saveznu Republiku Jugoslaviju, a sve u cilju da se otme sastavni deo naše zemlje, Kosovo i Metohija", rekao je Mladenović.

Istakao da je obnovljeno sve ono što je bilo porušeno, ali nikada se neće moći vratiti životi koji su otrgnuti od nas tokom 78 dana NATO agresije.

Naglasio je da iako su prošle 22 godine, bol za onima koji su izgubili život ostaje.

U ime porodica poginulih radnika RTS-a, Miroslav Medić je istakao da iako su prošle 22 godine od bombardovanja i gubitka, tuga nije ništa manja.

Čuvamo sećanje na najmilije i sa ovog mesta želimo da pošaljemo poruku kako se ovako nešto nikada nikome ne bi ponovilo, poručeno je prilikom polaganja venaca.

Povodom godišnjice agresije NATO-a na Srbiju vence i cveće kod Spomenika deci žrtvama agresije NATO 1999. u Tašmajdanskom parku i kod Spomenika "Večna vatra" u Parku prijateljstva na Novom Beogradu, vence i cveće položio je veći broj društvenih organizacija, političkih stranaka, lokalne samouprave, srpske dijaspore, studentskih i omladinskih organizacija i pojedinaca.  

четвртак, 28. март 2024.
19° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво