Vanvremenske svetinje ostavljene u nasleđe generacijama

Zadivljujići prizor Nemanjićkog manastirskog kompleksa podno Radečele. Studenica u studenom ruhu koje još više ističe lepotu svetinje podignute u Raškom stilu. Rodonačelnik dinastije Stefan Nemanja zaveštao je hram posvećen Bogorodici.

Prvi studenički iguman bio je Rastko Nemanjić u monaštvu Sava. Za njegovo vreme oslikan je hram izuzetno vrednim živopisom. Pored čuvenog Studeničkog raspeća, Bogorodičin hram odlikuje i prvi ktitorski natpis na srpskom jeziku. 

"Tu je živopis istočno pravoslavni, vizantijskog stila. Skulptura je romanskog porekla i ta sinteza ovde u Studenicije postala je temelj kako treba raditi u kultnim i kulturnim građevinama i hramovima u 13. i 14. veku", kaže dr Tihon Rakićević, teolog i iguman manastira Studenice.

Najveći i najbolje očuvani hram iz vremena Nemanjića, jeste manastir Visoki Dečani pored reke Bistrice udno planinskog venca Prokletija.

"Po svojoj arhitekturi i umetničkim dostignućima predstavljaju možda nešto najlepše što je stvorila srpska ruka i ostavila u nasleđe generacijama. Eto među kojima smo i mi da se u ovo teško vreme brinemo i sačuvamo ovu svetinju uz pomoć Božiju i Svetoga kralja", kaže arhimandrit Sava, iguman manastira Visokih Dečana.

Visoki Dečani koje mnogi nazivaju "srcem srpskog trajanja", jesu vanvremenska svetinja koja je vekovima povezivala narode i kulture. Oslikana Loza Nemanjića u priprati Vaznesenjske crkve potvrda je svojine i istorijskog kontinuiteta Srba u Metohiji i na Kosovu.