Izvor zdravlja koji retko koristimo, iako raste u Srbiji već 140 godina

Lepog izgleda, još lepšeg ukusa i samo naša, oblačinska višnja se već 140 godina gaji u Srbiji. Dobro je poznata u industriji, ali je građani malo koriste iako je puna sastojaka dobrih za zdravlje.

Prošle godine Srbija je bila prva u svetu po izvozu višnje, ali je polovina bila sirova višnja za prerađivačku industriju u zapadno-evropskim zemljama, i to po ceni jedva nešto višoj od otkupne.

Miodrag Tomić, direktor "Desinga", navodi da se oko 50 miliona dobija kroz prodaju sirovine, ili neke prve transformacije, zamrznute, višnje u alkoholu ili pasterizovane višnje - što je prva transformacija sa finalnim proizvodom za ritejl.

"Mi možemo naš prihod od višnje da podignemo na preko pola milijarde evra", ističe Tomić.

Aleksandar Pavlović, direktor Projekta za konkurentnost USAID-a, kaže da pokušavaju da pozicioniraju brend srpskih autohtonih proizvoda kroz preradu.

"Da veliki proizvođači završnih proizvoda krenu da izbacuju proizvode sa prepoznatim brendom srpske autohtone sorte oblačinske višnje", objašnjava Pavlović.

Oni koji su krenuli u preradu već imaju pozitivnu računicu.

Radoje Krajišnik, menadžer asortimana u DM, naglašava da su ti proizvodi ispunili očekivanja.

"Ono što smo mi projektovali da postignu u smislu prometa u prvih godinu dana je prevaziđeno već negde u sedmom ili osmom mesecu", istakao je Krajišnik.

Oblačinska višnja ima zaštićeno geografsko poreklo, sledi brendiranje.

Vojislav Nikolić iz Centra za razvoj proizvoda od oblačinske višnje očekuje od Zavoda samu potvrdu u narednih tridesetak dana.

"Osim Srbije, žig će biti zaštićen u 25 zemalja širom sveta", naveo je Nikolić.

Vreme ne pogoduje višnji

Ovog proleća vreme ne pogoduje višnji. Biće, kažu, nešto manje suve materije.

Mile Veljović iz Prehrambeno-tehnološkog Saveta Srbije ne očekuje pad prinosa.

"Jedina stvar koja će uticati na pad prinosa jeste grad, taj deo koji je zahvaćen gradom. Međutim, uz primenu adekvatnih agrotehničkih uslova, oblačinska višnja je jako izdašna i daje i preko 25 tona po hektaru", navodi Veljović.

Svetska tražnja za svežim voćem povećavaće se jedan do dva odsto godišnje.

петак, 19. април 2024.
10° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво