Zbog nakupaca, proizvođači jagode traže od države da odredi otkupnu cenu

Porodica Pavlović u Tabanovićima kod Požege živi samo od poljoprivrede, a deo prihoda stiže od proizvodnje jagoda. U brdsko-planinskim krajevima berba počinje kasnije nego u ravničarskim područjima, ali su, kako kažu, te jagode zdravije.

"Očekujemo lepu cenu. Računam da u jagodi nema korone, a da je zdrava za ishranu, tako da trudim se da to pripremim da bude dobro, a i da kupci budu zadovoljni", kaže Goran Pavlović iz Tabanovića.

Početak berbe na otvorenom obeležio je pad otkupne cene jagoda. Proizvođači tvrde da na to utiču nakupci, koji netačnim informacijama o tržišnim kretanjima često prevare manje proizvođače, a na gubitku je, kako ističu, i država.

"Jednostavno država mora da odredi kolika može da bude razlika između cene po kojoj se otkupljuje i cene po kojoj se prodaje. To je najlakši način. Ne možete da kupite jagodu za sto dinara i da je prodate za trista. Mislim da to nigde u svetu ne postoji", priča Milomir Gavrović iz Jelen Dola.

Dobar deo zarade većina proizvođača investira u nove plastenike ili proširenje polja. Takav je slučaj i sa Prvom složenom zadrugom "Naši voćari" u Milićevom Selu.

U planu je i prerada voća, koja bi isključivanjem otkupljivača iz lanca prodaje omogućila i veću zaradu, o čemu se razmišlja i u drugim krajevima.

U kosjerićkom kraju sve više proizvođača shvata značaj udruživanja i povezivanja radi plasmana voća, ali za potrebe domaćeg tržišta.

Jagode sa polja komšije u Mionici, u etno-domaćinstvu "Gostoljublje" koriste za obogaćivanje turističke ponude jer gosti koji se odmaraju u tom kraju uglavnom traže domaće proizvode.

"Sremuš, zova, sve voće, sve povrće, samo da je iz ovih krajeva, gde nije bilo korone prvo, a s druge strane, ljudi prepoznaju da je ovo čist kraj, da ljudi dobro rade i vide kvalitet soka koji koriste ovde i kupuju, nose, ne samo soka nego svih proizvoda koji se ovde prave i prerađuju", rekla je Marija Luković Sredić iz "Gostoljublja".

Ne mogu sami, pa zato i oni planiraju zadružno povezivanje.

To i jeste model kojim bi proizvođači mogli da zarade bolje od nakupaca, a da jagoda i drugog voća bude dovoljno za viši stepen prerade i plasman proizvoda, a ne sirovina, na domaće i strana tržišta.