Kako do bezbednijeg saobraćaja, muškarci češće ulaze u rizičnu situaciju

Da vozite bezbedno i da ne nailazite na prepreke i lako prolazite kroz gužvu, to je jedna od korisnih želja pred Novu godinu. Milan Božović iz Komiteta za bezbednost saobraćaja rekao je za RTS da smo na putu da ostvarimo ciljeve predviđene Strategijom o bezbednosti saobraćaja.

U svetu se na svakih šest sekundi dogodi jedna saobraćajna nezgoda. Kada je reč o Srbiji, daleko smo od proseka iz 1980-ih godina, kada je smrtni ishod na putevima bio 2.000 ljudi ili 1990-ih kada je stradalo 1.300 ljudi. Bolja je statistika, ali to ne znači da ne treba iz svake nezgode da izvučemo pouku i da preventivno delujemo.

U sudaru autobusa i voza kod Niša stradalo je pet osoba. I dalje se utvrđuje odgovornost, ali istovremeno se polemiše o tome da li su nam pruge, odnosno pružni prelazi bezbedni.

Gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, Milan Božović je rekao da ono što je definisano Zakonom o bezbednosti saobraćaja na putevima i preporukama UN i Evropske komisije, svetskom praksom – jesu revizori, proverivači bezbednosti puta, odnsno bezbednosti saobraćaja.

"Mi smo tek ove godine, polovinom godine dobili određenu grupu revizora licenciranih od strane 'Puteva Srbije' i oni bi trebalo da pregledaju zajedno sa stručnjacima za železnički saobraćaj putno-pružne prelaze i onda da donose odluku o tome šta je potrebno tu postaviti i kako urediti putno-pružni prelaz", rekao je Božović.

Od 2014. godine do 2018. bilo je 208 nesreća na pružnim prelazima i 28 žrtava.

Govoreći o tome ko je odgovoran za to, Božović kaže da je ljudski faktor svakako čak i ako je projektant, to je ljudski faktor, čak i ako je inspektor – to je ljudski faktor, ako revizor-proverivač pešak motociklista ili vozač takođe je ljudski faktor.

"Iz tog razloga je prisutan u uzrocima nastanka saobraćajnih nezgoda. Za uređenje putno-pružnih prelaza pre bilo kog puštanja u saobraćaj neophodno je uraditi određene projekte saobraćajne signalizacije i opreme. Ti projekti moraju da prođu reviziju bezbednosti saobraćaja za šta su stvoreni uslovi tek u ovoj godini", rekao je Božović.

Manje nesreća na putevima 

Bilo je nesreća i na putevima, u prvih 11 meseci manje nego u istom periodu prošle godine, 495 žrtava, 36 manje nego prošle godine, 500 manje saobraćajnih nezgoda.

Kako bi se smanjio broj poginulih i povređenih, usvojena je Strategija o bezbednosti saobraćaja od 2015. do 2020. Cilj je da se prepolovi broj stradalih iz "crne" 2011. godine, kada je 731 osoba izgubila život.

Božović kaže da smo na putu da dostignemo taj cilj.

"Ako pogledamo, taj trend ide u opadajućem smeru, bilo je intervencija u izmenama i dopunama Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima, na kraju godine mi i vidimo taj rezultat. Dosta alata nije u prvoj godini bilo uspostavljeno, nije ni moglo da bude zbog kratkog vremenskog perioda. Ove godine dobili smo revizore bezbednosti puta, što je bitan sistemski deo za bezbednost saobraćaja", rekao je Božović.

U velikom procentu je to ljudski faktor, istakao je Božović.

O pojasevima i dečjim sedištima

Govoreći o ostalim ciljevima Strategije, Božović kaže da smo na putu da ih ispunimo, kao vezivanje pojaseva, a da li ćemo u tome uspeti, videćemo 2020. godine.

"Radi se na povećanju upotrebe sigurnosnih pojaseva, posebno u tom smeru radi saobraćajna policija, koja je na terenu, kontroliše taj faktor rizika, radi se na smanjenju procenta vozača koji voze pod uticajem alkohola. Imali smo i merenje prosečne brzine na auto-putu", kaže on.

Deca su ginula ove godine više kao putnici nego kao pešaci. Odrasli ne vode dovoljno računa o deci, kaže Božović.

Istraživanja su pokazala da nemamo dovoljan procenat upotrebe sigurnosnih dečjih sedišta, a oni koji koriste ne umeju na ispravan način da ih koriste, ne vežu dete na odgovarajući način.

Među žrtvama većina su muškarci, bez obzira na to da li su putnici ili pešaci.

Prema njegovim rečima, ono što saobraćajna psihologija govori je da su muškarci oni koji češće i lakše prihvataju ulazak u rizične situacije.

"Muškarci lakše prihvataju rizik i stava su da će se lakše izvući iz rizične situacije, a žene ne prihvataju lako rizične situacije i to ih štiti", rekao je Božović.

Najveća cena svih ovih nezgoda je ljudski život i zdravlje. Govoreći o tome koliko nas to košta, Božović kaže da je to 400 miliona evra.

"Jedan ljudski život nas košta 350–400.000 evra, pa kada pogledamo koliko je to poginulih, dolazimo da do 2020, ako ispunimo sve ciljeve, možemo ostvariti uštedu od preko milijardu evra", zaključio je Božović.

Број коментара 6

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

среда, 24. април 2024.
14° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво