Kakve su šanse da preživimo udar groma

Šef ambulante za reanimaciju Urgentnog centra u Beogradu Marija Milenković rekla je za RTS da su povrede koje su nastale pražnjenjem atmosferskog elektriciteta teške povrede sa smrtnim ishodom. Postoje podaci da u Srbiji godišnje pogine između 10 i 20 ljudi od udara groma.

Čak i oni koji su do sada ignorisali upozorenja meteorologa, ili najave žutog i narandžastog alarma, posle nedavnih tragedija sa udarom groma, trebalo bi da budu oprezniji.

Samo u Nišu, od udara groma stradala su dva ribolovca, dok je narednog dana on pogodio porodičnu kuću i zapalio je. Zbog vremenskih neprilika, vatrogasci su prethodnih dana imali posla širom Srbije. 

Od grmljavine najbolje je potražiti zaklon u kući ili automobilu. Ako se ipak nađemo na otvorenom, treba izbegavati stabla kao i vodu.

Grom je opasan za plivače jer je voda dobar provodnik, a u dodatnom riziku su pecaroši zbog metalnih delova koje sadrži njihova oprema. Od groma nastaju trajne posledice, čak i smrt.

Doktorka Marija Milenković iz Urgentnog centra rekal je za RTS da povrede koje su nastale pražnjenjem atmosferskog elektriciteta su teške povrede sa smrtnim ishodom.

Smrtnost se kreće od deset do 20 odsto, mada postoje podaci u literaturi da smrtnost može čak da ide od 30 do 50 odsto, rekal je Milenkovićeva. Postoje podaci da u Srbiji godišnje pogine između 10 i 20 ljudi od udara groma.

Prema njenim rečima, u ambulanti za renaimaciju se zbrinjavaju najteži pacijenti, životno ugroženi. Godišnje se zbrine, kako kaže doktorka, što od saobraćajnog traumatizma što od traumatizma uopšte i teško neurološke patologije, preko 4.000 pacijenata.

"Obično imamo jednog do dva pacijenta godišnje ali u suštini to su jako teške povrede i životno ugroženo pacijenti", rekla je Milenković.

Dok ne stigne stručna pomoćna na teren, ljudi mogu da priđu i pomognu nekom koga je udario grom jer po njih to nije životno ugrožavajuće.

"Ono što treba prvo da uoče je da li je pacijent pri svesti, da li diše i da li ima srčanu radnju. U svakom slučaju strogo vodite računa da li ima povredu vratne kičme, a onda pozvati stručnu pomoć i krenuti sa već praćenjem kardiorespiratornog monitoringa", kaže doktorka.

Ono što je najbitnije je srčana funkcija, jer prvo što nastaje su poremećaji srčanog ritma i srčani zastoj, ističe Milenkovićeva.

"Reanimacija se počinje odmah na licu mesta a zatim dolazi kod nas u ambulantu gde zbrinjavamo multidisciplinarnim pristupom anesteziologa, kardiologa. U svakom slučaju pacijent mora biti adekvatno zbrinut", zaključila je dr Milenković.

Број коментара 4

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 25. април 2024.
7° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво