Posledice bombardovanja – od malignih bolesti do mentalnih poremećaja

Ni posle 18 godina ne postoje precizni podaci o posledicama bombardovanja.

Lansirano je više od 400.000 projektila ukupne mase 22.000 tona. Na jugu Srbije, Kosmetu i Crnoj Gori 112 lokaliteta bombardovano je osiromašenim uranijumom.

"Izvršena je dekontaminacija Pljačkovice, rta Arza u Crnoj Gori. Opasnost je smanjena, ali ne možemo tvrditi da je potpuno eliminisana", ističe penzionisani general Slobodan Petković, načelnik Uprave ABHO Generalštaba Vojske SRJ 1999.

Od 2000. godine beleži se porast obolelih od malignih bolesti, posebno na jugu Srbije.

"Na osnovu leukemije limfoma, mi smo došli do zaključka da je uranijum uticao na povećanje broja umiranja od karcinoma u Srbiji. Na kraju decenije stopa incidence je bila veća 110 odsto nego 2001. godine, a stopa mortaliteta 180 procenata veća nego 2001. To nam je bio krucijalni dokaz", napominje prof. dr Slobodan Čikarić, predsednik Društva Srbije za borbu protiv raka.

Prema izveštaju Organizacije ujedinjenih nacija za životnu sredinu, velike posledice ostavilo je dejstvo NATO snaga na industrijska postrojenja jer su hemikalije, čije se dejstvo može porediti sa bojnim otrovima, nekontrolisano ispuštene u životnu sredinu.

"Mi smo svedoci da su u pojačanju i autoimune bolesti, koliko spontanih pobačaja je bilo, koliko se mladih parova, naizgled potpuno zdravih ljudi, leči od steriliteta. Naravno da bombardovanje nije jedini razlog, ali ja sam ubeđena da i te kako ima uticaja", ukazuje prof. dr Danica Grujičić, načelnik Centra za neuroonkologiju Klinike za neurohirurgiju Kliničkog centra Srbije.

Nema podataka o ugroženosti životne sredine, a ni precizne procene materijalne štete.

"Vlada u kojoj sam bio ja, vlada Momira Bulatovića, procenila je ratnu štetu na 100 milijardi američkih dolara, dok je kasnija, savezna vlada DOS-a procenila da je oko 30 milijardi", navodi Živadin Jovanović, predsednik Beogradskog foruma za svet ravnopravnih, ministar inostranih poslova 1999. godine

Oko 8,8 odsto učesnika rata ima posttraumatski stresni poremećaj, a ispitivanja kod civila pokazala su znatan broj mentalnih ili psiholoških poremećaja koji su neposredna posledica bombardovanja.

Број коментара 11

Пошаљи коментар
Види још

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 19. април 2024.
14° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво