Muškarci žrtve nasilja, nerazumevanje najbližih i okoline

Nasilje u porodici, prema ženama i deci, višegodišnji je problem koji Srbija zakonima i edukacijom pokušava da smanji. Međutim, sve češće žrtve porodičnog nasilja su i muškarci. Mogu li muškarci biti žrtve žena nasilnika i da li se odlučuju da počinioce prijave?

Ako bismo vam rekli da vašeg komšiju od dva metra tuče supruga od "metar i žilet", verovatno biste se nasmejali, međutim, da takvi slučajevi nisu retkost kažu u novosadskom "Udruženju očevi".

Predsednik "Udruženja očevi" Dejan Pavlović kaže da je žrtva nasilja, da je bio fizički napadnut i da je doživeo psihičko nasilje u braku i nakon braka.

"Kada sam pokušao da prijavim nasilje, naišao sam na zid kod institucija. Doživeo sam da me je istražna sudija K. Đ. pitala: 'Da li te je žena tukla?'  'Da', kažem, a ona na to kaže: 'Pa šta, muško si!'", ispričao je Pavlović.

Iz Sigurne kuće poruka da nasilje, bilo ono fizičko, psihičko ili ekonomsko, ne treba da trpe ni žena ni muškarac.

"To su te predrasude preko kojih se ovde teško prelazi. Zašto bi trpeo nasilje, ako je muškarac, mislim pol ne znači ništa. Ako smo ravnopravni u svim pogledima, onda moramo da budemo ravnopravni i u sprečavanju nasilja i da se za svaki oblik nasilja kažnjava na adekvatan način", rekla je Vesna Stanojević iz Sigurne kuće.

U sprečavanju nasilja bitnu ulogu imaju državni organi, odnosno njihova efikasna podrška.

Advokat Nikola Radosavović kaže da su centri za socijalni rad, tužilaštvo i policija ključni državni organi u prepoznavanju i sprečavanju nasilja u porodici.

"Oni moraju da nastupe čim se dogodilo nasilje. Najvažnije je brzo saznanje da se nasilje dogodilo, kako bi se donele odluke o tome gde će se smestiti deca, gde će se smestiti nasilnik, bio on muško ili žensko, a gde žrtva", kaže advokat.

Kao jedan od problema, muškarci navode i nerazumevanje najbližih, okoline, ali i stigmu.
"Gde god da smo tražili pomoć, bili smo praktično odbačeni, a od okoline stigmatizovani, obeleženi za čitav život", kaže Pavlović.

"Mi imamo sigurne kuće za žene, ali zna se zašto je to tako. Međutim, mi bismo pomogli i muškarcu koji je žrtva ako nam se obrati za pomoć, u dogovoru s njim i onako kako bi mu bilo potrebno", kaže Vesna Stanojević.

Zvaničnih podataka o broju prijavljenih i procesuiranih slučajeva nasilja žena nad muškarcima za sada nema. Inače, za nasilje u porodici predviđene kazne su od tri meseca do 15 godina zatvora.

Број коментара 3

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 19. април 2024.
8° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво