Читај ми!

Preminuo Jovan Ćirilov

Srpski književnik, teatrolog i dugogodišnji upravnik Jugoslovenskog dramskog pozorišta Jovan Ćirilov preminuo je u Beogradu u osamdeset četvrtoj godini života. Prijatelji i poznavaoci Jovana Ćirilova kažu da je ovo veliki gubitak za pozorište i srpsku kulturu uopšte.

Jovan Ćirilov je rođen u Kikindi 1931. godine. Diplomirao je filozofiju na Univerzitetu u Beogradu 1955. godine.

Ćirilov je bio osnivač i umetnički direktor festivala Bitef i dramatrug Ateljea 212 i dobitnik brojnih nagrada za stvaralaštvo i doprinos pozorištu.

Bio je "erudita, poliglota, leksikograf, hroničar društva i teatra, modernista u stalnom ratu s konvencijama - jedna od najvećih ličnosti srpske, jugoslovenski i evropske kulture", navodi se u saopštenju Jugoslovenskog dramskog pozorišta.

Član Jugoslovenskog dramskog pozorišta postao je 1955, najpre kao asistent režije, dramaturg, pa umetnički direktor, a od 1985. upravnik JDP-a.

Bio je umetnički direktor-selektor Bitefa od osnivanja 1967, kada je postao i dramaturg Ateljea 212 (do 1985).

Kao selektor Bitefa proputovao je mnoge zemlje, bio izuzetan poznavalac svetskog teatra i u Beograd dovodio najveće ansamble i reditelje (Bruk, Bergman, Grotovski, Pina Bauš, Robert Vilson, Ronkoni, Nurija Espert, Ljubimov, Dodin, Living teatar).

"Tokom četrnaest upravničkih sezona u JDP-u, podigao je ovu kuću ponovo na visoki svetski nivo, negujući domaće dramsko stvaralaštvo i postavljajući na repertoar velika svetska dela s naglaskom na ona koja su dotad bila nepoznata beogradskoj sceni," podseća JDP.

Jovan Ćirilov bio je pozorišni esejist i kritičar. Pisao je za Student, Politiku (od 1956), Blic (od 1999), NIN, Ludus, Delo i mnoge druge časopise i listove.

U novinama je pokretao svoje rubrike (Pozorištarije, Reč nedelje, Moji savremenici, Dnevnici). Bavio se leksikografskim radom i sastavio je nekoliko rečnika.

Objavio je roman "Neko vreme u Salcburgu" (1980), dve zbirke poezije (Putovanje po gramatici i Uzaludna putovanja) i nekoliko filmskih scenarija. Bio je član Srpskog PEN centra.

Ćirilov je preveo mnoga dela dramske književnosti koja su potom izvedena na scenu.

Jovan Ćirilov dobio je dve Sterijine nagrade, za kritiku i za životno delo, Oktobarsku nagradu grada Beograda za celokupno stvaralaštvo, Nagradu "Joakim Vujić" za doprinos srpskom pozorištu, a Francuska ga je odlikovala ordenom Viteza umetnosti i književnosti.

Dve sezone bio je i selektor međunarodnog festivala u Nansiju, član žiriju za Veliku evropsku nagradu za pozorište i član uprave Mitelfesta u Čividaleu, Italija.

Predsedavao je nacionalnom komisijom Uneska (od 2001).

Mesto i datum komemoracije i sahrane biće naknadno objavljeni.

Reagovanja na odlazak Jovana Ćirilova

Odlazak Jovana Ćirilova veliki je gubitak za pozorišni život Srbije, odlazak svetranog i jedinstvenog čoveka, poznavaoca i ljubitelja pozorišta lični je gubitak njegovih brojnih prijatelja.

Direktor Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu Aleksandar Milosavljević kaže da je Jovan Ćirilov osoba sa kojom je mogao da razgovara o svemu.

"Izgubio sam čoveka sa kojim sam mogao da razgovaram otvoreno o svemu što me je intresovalo, ali mnogo više od mene je izgubio pozorišni život Srbije", rekao je Milosavljević.

Reditelj Egon Savin žali jer smo izgubili svestranog entuzijastu, poznavaoca, ljubitelja pozorišta, dramatrurga, u svakom smislu jedinstvenog čoveka kakvog dugo nećemo imati.

Nećemo imati priliku da se družimo, živimo i radimo sa pozorišnim umetnikom sličnim njemu, rekao je Savin.

Dugogodišnji saradnik Jovana Ćirilova glumac i direktor JDP-a Branko Cvejić kaže da je on bio renesansni tip čoveka, svestran i temeljit u svemu što je radio, ali najviše je fascinirala hrabrost sa kojom je sve radio.

Reditelj Nebojša Bradić kaže da je od Ćirilova učio o pozorištu, ali da je i on rado učio od njih.

"Bio je dečje radoznao, tolerantan, širok i dobronameran, Jovan van serije. Imao sam privilegiju da budem njegov savremenik, a on moj dragocen sagovornik i prijatelj", izjavio je Bradić.

Ivan Medenica smatra da je Ćirilovu bio stran svaki elitizam i snobizam iako je uz Miru Trailović bio kreator "najelitnije" manifestacije srpske kulture - Bitefa.

Број коментара 5

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 25. април 2024.
13° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво