Читај ми!

Redovni programi u specijalnim školama

Od ove školske godine specijalne programe u školama za decu sa smetnjama u razvoju, zamenili su redovni nastavni programi. Pravila u tim školama trebalo bi da olakšaju nastavu, ali kako kažu roditelji, ponekad nisu dovoljna, zbog čega često angažuju asistenta da pomaže njihovoj deci.

Poslednjih godina mnogo se govori, i kažu, mnogo radi na inkluzivnom obrazovanju. Ipak, ne mogu sva deca sa smetnjama u razvoju da pohađaju redovnu nastavu. Oni koji moraju u takozvane specijalne škole, rade po posebnim pravilima. Ta pravila trebalo bi da olakšaju nastavu, ali ponekad nisu dovoljna, tvrde roditelji.

Uroš Trajković ima jedanaest godina i ide u prvi razred osnovne škole koju pohađaju samo deca sa smetnjama u razvoju. On ima epilepisju, probleme sa vidom i govorom, ne snalazi se sam i lako se uznemiri, zbog čega mu je potrebna stalna pomoć. Njegova majka kaže da takve uslove u školi nema.

"Moj Uroš jeste dete kome je potrebna pomoć, podrška u svakom momentu, da bi otišao do toaleta, da bi izašao u školsko dvorište, ali je on dete koje može da uči ako ima rad jedan na jedan. On ne može da uči sa njih sedmoro u razredu, jer učiteljica može da se fokusira na samo jednog od njih", priča Uroševa majka Vesna.

Od ove školske godine specijalne programe u školama za decu sa smetnjama u razvoju, zamenili su redovni nastavni programi koji važe za svu decu.

Čas sada traje 45 minuta, a učiteljice u ovim školama kažu da ne prija svoj deci. U Ministarstvu prosvete i nauke ističu da je i program i čas moguće prilagoditi potrebi deteta.

Ljiljana Deljanin iz Ministarstva prosvete i nauke kaže da to znači da je potrebno veće  angažovanje nastavnika u školi, kako bi se učenici angažujovali u različitim aktivnostima prema njihovim mogućnostima i potrebama u skladu sa individualnim obrazovnim planom

"Znači da angažujemo nastavnike da odrađuju čas, a ne da to mora biti angažovanje učenika 45 minuta, jer to zavisi od njegovih mogućnosti", kaže Deljanin.

Problema ima i u beogradskoj osnovnoj školi Anton Skala u koju idu samo deca sa smetnjama u razvoju. Zaposleni kažu da nemaju dovoljno stručnih kadrova. Sa 120 učenika radi samo jedan logoped, a nema ni dovoljno medicinskih sestara koje bi mogle da pomognu u svakom trenutku.

Defektolog-učiteljica Sandra Skendžić  kaže da je potrebna konstantna podrška za medicinskom sestrom, manji broj dece u odeljenju, kao i da se čas vrati na trajanje na trideset minuta i da se omogući deci da rade po prilagođenim programima.

U Srbiji postoji pedesetak škola u kojima se obrazuju samo deca sa smetnjama u razvoju. U nekima od njih zbog sličnih problema roditelji angažuju i samostalno plaćaju asistenta da konstantno pomaže njihovoj deci.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

среда, 24. април 2024.
10° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво