Vremeplov (31. januar 2012)

Slavni pesnik Laza Kostić rođen na današnji dan 1841. godine. Nemački feldmaršal Fridrih fon Paulus potpisao kapitulaciju svojih jedinica 31. januara 1943, čime je okončana Staljingradska bitka.

Slavni srpski pesnik i pisac Laza Kostić rođen je na današnji dan 1841. godine, u Kovilju. Osnovnu školu je završio u rodnom mestu, ginmnaziju u Novom Sadu, Pančevu i Budimu, a Prava na univerzitetu u Pešti. Kostić je snažno uticao na srpsko društvo svoga vremena. Bio je pokretač i urednik književnih i političkih listova i blizak saradnik Svetozara Miletića. Svoje književno stvaralaštvo počeo u jeku romantizma, u vreme Zmaja i Đure Jakšića. Za deset godina bavljenja književnošću, ušao je u red najvećih pesnika i postao najpoznatiji predstavnik srpskog romantizma. Napisao je oko 150 lirskih i dvadestak epskih pesama, balada i romansi. Bio je začetnik srpske avangardne lirike. Kao poliglota i čovek velike erudicije istakao se i prevođenjem dela Vilijama Šekspira. Kostić je bio i prvi predsednik 1882/83. Srpskog novinarskog društva. Najpoznatija dela Laze Kostića su: poetične tragedije Maksim Crnojević, Pera Segedinac, rasprave Kritički uvod u opštu filozofiju, O Jovanu Jovanoviću Zmaju, njegovu pevanju, mišljenju i pisanju, Osnova lepote u svetu, lirske pesme Među javom i međ' snom i Santa Marija della Salute.

Feldmaršal Vermahta Fridrih fon Paulus potpisao je kapitulaciju svojih jedinica 31. januara 1943. godine. Bio je to kraj Staljingradske bitke. Poslednje nemačke trupe predale su se Crvenoj armiji 2. februara. Slom nemačkih trupa i njihovih saveznika, kod Staljingrada, označio je početak kraja Trećeg rajha. Sredinom novembra 1942, sovjetska armija prešla je u ofanzivu i okružila nemačke snage, zarobivši 91.000 vojnika, uglavnom iz sastava Četvrte i Šeste nemačke oklopne armije, uključujući komandanta Paulusa, 24 generala i 2.500 oficira. U bici kod Staljingrada poginulo je oko 740.000 nemačkih, italijanskih, mađarskih, rumunskih i hrvatskih vojnika.

1797. - Rođen Franc Peter Šubert, austrijski kompozitor
(Himelpfortgrund, 31. 01. 1797 - Beč, 19. 11. 1828)

1878. - Vranje oslobođeno od Turaka

1919. - Rođena Džin Simons, britanska pozorišna, filmska i TV glumica
(London,  31. 01. 1919 - Santa Monika, 22. 01. 2010)

1921. - Rođen Mario Lanca, italijanski operski opevač
(Filadelfija, 31. 01. 1921- Rim, 07. 10. 1959)

1924. - Rođen Tengiz Abuladze, gruzijski filmski reditelj
(Kutaisi, 31. 01. 1924 - Tbilisi, 06. 03. 1994)

1928. - Rođen Dušan Džamonja, hrvatski vajar
(Strumica, 31. 01. 1928 - Zagreb, 14. 01. 2009)

1932. - Rođen Tomislav Kaloperović, fudbaler, trener i sportski radnik
(Obrenovac, 31. 01. 1932- Beograd, 15. 01. 2002)

1933. - Umro Džon Golsvorti, engleski književnik, nobelovac
(Kingston Hil, 14. 08. 1867 - Hemsted, 31. 01. 1933)

1937. - Rođen Ivan Klajn, lingvista, profesor Filološkog fakulteta u Beogradu (Beograd, 31. 01. 1937)

1944. - Rođena Vesna Nestorović, spiker TV Beograd (Beograd, 31. 01. 1944)

1944. - Umro Žan Žirodu, francuski književnik
(Belak, 29. 10. 1882 - Pariz, 31. 01. 1944)

1962. - Umro Petar - Pjer Križanić, karikaturista i  književnik, jedan od osnivača "Ošišanog ježa"  (Glina, 19. 05. 1890 - Beograd, 31. 01. 1962)

1974. - Umro Semjuel Goldvin, američki filmski producent
(Varšava, 27. 08. 1884 - Holivud, 31. 01. 1974)

1988. - Umro Nedeljko Gvozdenović, slikar, profesor Akademije likovnih umetnosti u Beogradu, akademik (Mostar, 24. 02. 1902 - Beograd, 31. 01. 1988)

1996. - Umro Martin Jonaš, slikar-naivac, osnivač prve seoske galerije slika u Kovačici(Kovačica, 09. 05. 1924 - Pančevo, 31. 01. 1996)

1996. - Umro Dragan-Bata Ognjenović, karatista, reprezentativac, profesionalni prvak Evrope u ful-kontaktu i prvak sveta u kik-boksu (Nikšić,   1958 - Nikšić, 31. 01. 1996)

1997. - Umro Sveta Lukić, književnik i književni kritičar, urednik TV Beograd (Beograd, 18. 10. 1931 - Beograd, 31. 01. 1997)

2002. - Umro Predrag Vranicki, filozof, profesor Filozofskog fakulteta u  Zagrebu, akademik (Benkovac, 02. 01. 1922 - Zagreb, 31. 01. 2002)

2002. - Umro Miladin Korać, ekonomista, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu(Valjevo, 02. 04. 1924 - Beograd, 31. 01. 2002)

2003. - Umro Miloš Mišović, novinar NIN-a i "Danas"-a i publicista
(Čajetina,  1917 - Beograd, 31. 01. 2003)

2007. - Umro Kosta Carina, književnik, publicista, filmski radnik i prevodilac (06. 02. 1927 - Beograd, 31. 01. 2007)

2008. - Umro Aleksandar Saša Nikašinović, novinar, jedan od osnivača i urednik lista "Danas", glavni i odgovorni urednik studentskog lista "Indeks" (Bavanište, 14. 12. 1941 - Beograd, 31. 01. 2008)

2010. - Umro Tomas Eloj Martines, argentinski pisac i novinar
(Tukuman, 16. 07. 1934 - Buenos Aires, 31. 01. 2010)

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 26. април 2024.
8° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво