Читај ми!

Samit evropskih lidera u Briselu – u prvom planu neposlušna Poljska i odlazak tri lidera

Na dvodnevnom samitu lidera Evropske unije u Briselu glavna tema je energetska kriza izazvana rekordnim cenama struje i gasa. Ipak, u prvi plan je izbio i spor Brisela i Varšave oko odluke poljskog suda da ne prizna prvenstvo evropskog prava nad domaćim zakonima.

Spor Brisela i Varšave oko nezavisnosti pravosuđa i vladavine prava u Poljskoj nije od juče, ali je nedavna odluka poljskog suda da odbije prvenstvo evropskog prava u odnosu na domaće zakone shvaćena kao potencijalno prvi korak Poljske ka izlasku iz Evropske unije ili makar evropskog pravnog poretka.

Ipak, u međuvremenu se u Briselu pojavilo i drugo tumačenje - da Poljska nema ambicije da napusti Uniju već da, 17 godina nakon ulaska u Evropsku uniju, želi na neki način da redefiniše svoje članstvo i nametne svoja pravila.

Deluje da bi Poljska, kao i na današnjem samitu, ravnopravno da sedi za stolom sa drugim zemljama članicama, a da kod kuće postavi pravila i uslove u odnosu na to kada i gde mora da se usklađuje sa Briselom, a gde ne.

Predstavnici više zemalja članica su dosta oštro govorili o postupku poljskog suda i istakli da taj problem ulazi u srž funkcionisanja Unije i njenog pravnog poretka.

Poljski premijer Mateuš Moravjecki smatra da nije problem u vladavini prava u Poljskoj, već u tome što Evropska komisija i Evropski sud pravde prisvajaju neka ovlašćenja koja zapravo nisu u njihovoj nadležnosti.

Iako postoje brojne finansijske i druge sankcije koje su na raspolaganju Briselu, ići će se srednjim putem koji zagovara i nemačka kancelarka Angela Merkel, a to znači bez otvorene konfrontacije, uz traženje kompromisa.

Ipak, Evropska komisija je već zaustavila isplatu oko 36 milijardi evra iz fondova za oporavak od posledica pandemije koronavirusa.

U svakom slučaju, pitanje vladavine prava neće nestati i spor koji Brisel ima sa Varšavom, ali i sa Budimpeštom biće aktuelan i na narednim samitima evropskih lidera.

Oproštajni samit za tri evropska lidera 

Današnji samit u Briselu je zanimljiv i po tome što je oproštajni za čak tri evropska lidera - za češkog premijera Andreja Babiša, predsednika švedske vlade Stefana Levenai nemačku kancelarku Angelu Merkel, koja odlazi nakon 16 godina na čelu Nemačke i ukupno 107 samita evropskih lidera na kojima je učestvovala.

Merkelova je među evropskim liderima bila pre finansijske krize, pre migrantske i dužničke krize, pre pandemije koronavirusa – sve se promenilo od početka do kraja njenog mandata, a možda se zapravo ništa i nije promenilo.

Na prvom samitu na kojem je Angela Merkel učestvovala, u decembru 2005. godine, takođe se raspravljalo o migracijama, o klimatskim promenama i vladavini prava, ali u Iraku.

Bilo je reči i o proširenju na Zapadni Balkan i tada je Severna Makedonija, koja se drugačije zvala, dobila status kandidata, ali ni 16 godina kasnije nije počela pregovore o članstvu.

Prisećaju se svi da je na početku svog mandata u novembru 2005. godine Angela Merkel rekla da će, kada je u pitanju proširenje Evropske unije, zastupati politiku malih koraka.

Mnogi su saglasni da je Merkelova u burnom periodu sačuvala stabilnost Evrope i bezbedno je provela kroz sve krize, ali da su mali koraci politike proširenja na Zapadni Balkan ostali suviše mali koraci.

петак, 26. април 2024.
8° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво