Читај ми!

Objavljena studija "Sabrani starostavni srpski spisi" Petra Milatovića

Prvog oktobra objavljeno je kapitalno delo "Sabrani starostavni srpski spisi", uz blagoslove blaženopočivših mitropolita Amfilohija i episkopa Atanasija (u novembru 2019. godine), a autor je Petar Milatović Ostroški, autor 42 knjige na srpskom i nemačkom jeziku, čija su dela prevođena na nekoliko svetskih jezika.

Ova značajna naučna studija objavljena je u izdanju udruženih izdavača iz Republike Srpske i Crne Gore: Književne zajednice „Vaso Pelagić" iz Banja Luke, Međunarodnog udruženja književnika „Gorski vidici" iz Danilovgrada i izdavačke kuće „ASoglas-a" iz Zvornika.

Ovo je naučna studija o zlatnoj srpskoj srednjovekovnoj književnosti koju su bečko-berlinska škola i Vatikan bacili u zapećak, a u njoj je objavljeno 48 prećutanih jevanđelja, psaltira, apostola, mineja, zbornika, hrisovulja; zatim otkriveno je 60 prećutanih srednjovekovnih srpskih pisaca sa svim podacima i citatima iz njihovih dela; a na kraju ove značajane studije velikog formata (A4) u tvrdom povezu sa zlatotiskom, objavljeno je preko 340 srpskih srednjovekovnih centara duhovnosti i pismenosti, što ovoj studiji daje izuzetno veliku važnost.

Autor Petar Milatović Ostroški u svojoj uvodnoj reči podseća:

"... Njemačka akademija nauka se pri kraju XX vijeka, tačnije rečeno 1980. godine, odrekla takozvane "nordijske" istorijske škole iz XIX vijeka, ali joj je i dalje odana Srpska akademija nauka i umjetnosti (SANU). Vatikan je posijao sav razdor među Srbima još od sukoba braće Svetog Save - Vukana i Stefana da bi kasnije kumovao masonsko-komunističkom i nacifašističkom stvaranju vještačkih nacija od postojeće srpske i ovom studijom koju sam pripremio dajem svoj skromni doprinos brisanju iz domena važnosti lažnih nacija.

Njemački lingvisti i istoričari: Gajze, Depen, Toper, Kamajer, Ilig i mnogi drugi u svojim djelima dokazuju vatikanske falsifikate analizirajući srednjovjekovna djela nastala u vrijeme renesanse pod okriljem Vatikana.

Poznato je da je Vatikan u XVII veku organizovao falsifikovanje srpske istorije dopisivanjem dela Konstantina Porfirogenita, a istovremeno knjigu Marva Orbina "Kraljevstvo Slovena" (Il Regno de gli Slavi) Srpska književna zadruga objavila je 1968. godine bez prve 244 strane."

Uvaženi autor je ovo kapitalno delo pripremao 15 godina i pri tom je koristio ogroman bibliotečki i arhivski fond u svetu, tačnije 477 dela.

Petar Milatović Ostroški kaže da je dao svoj mali doprinos, očekujući da se kasnije, poput njega samog, angažuje na ovom planu nekoliko desetina akademika u cilju daljeg okrivanja još uvek skrivenih srpskih bisera po svetu.

Petar Milatović je rođen 2. novembra 1949. godine u Veleti kod Danilovgrada, Crna Gora. Osnivač je Književnog kluba u Danilovgradu 1971. godine. Član je Udruženja književnika Crne Gore, Udruženja austrijskih autora, Matice Srpske i mnogih drugih književnih i kulturnih asocijacija u zemlji i inostranstvu, predsednik je Međunarodnog udruženja književnika „Gorski vidici", Bjelopavlići u Crnoj Gori, glavni i odgorni urednik „Slovoslovlja", elektronskog časopisa za kulturu, politiku, književnost i umjetnost.

Održao je preko 1300 književnih večeri i političkih predavanja od 1. decembra 1983. godine do danas: u Beču, Klagenfurtu, Gracu, Lincu, Insbruku, Salcburgu, Sant Galenu, Ženevi, Cirihu, Diseldorfu, Frankfurtu, Dortmundu, Štutgartu, Parizu, Marselju, Londonu, Čikagu, Klivelandu, Indijanapolisu, Detroitu, Njujorku, Nju Džersiju, Kanberi, Sidneju, Brizbaneu, Melburnu, Pertu Adelaidi...

Organizovao je i predvodio 200 masovnih demonstracija u Beču u eri najgore medijske satanizacije srpskog naroda u stranim medijima. 

Književne radove objavljuje od svoje rane mladosti, počev od 1962. godine kada je u dobio prvu nagradu na konkursu radio-stanice u Podgorici. Objavljivao je u mnogim listovima i časopisima za književnost, kulturu i umjetnost, od kojih treba izdvojiti: Stvaranje, Pobjedu, Bagdalu, Korake, Književne novine, Savremenik, Helikon, Srpske vidike, Glas Srba, Slobodu, Amerikanski Srbobran, Našu reč, Slovoslovlje, Srpsku borbu, Iskru, Beli orao, Suvobor, Glas Kanadskih Srba, Dan i mnoge druge, a poezija mu je objavljivana preko raznih radio-stanica u zemlji i inostranstvu na srpskom i njemačkom jeziku.

Za svoj književni rad dobio je brojne nagrade.  

 

четвртак, 25. април 2024.
7° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво