Читај ми!

Dejan Janković: Umetnost je uvek na iskušenju

Reditelj, producent i dramski pedagog Dejan Janković široj publici se predstavio 2018. godine predstavom "U Norvešku, u smrt", igranoj u Beogradu i Norveškoj. Predstava, najavljena kao deo projekta Putujuća škola istorije Artepunkta, govori o našim sunarodnicima koji su stradali u nemačkim koncentracionim logorima u Norveškoj za vreme Drugog svetskog rata. Dejan ne posustaje ni u ovim teškim vremenima, pun je planova i želje da umetnošću podstiče i spaja ljude sa svih meridijana.

 Recite nam kakva je umetnička sudbina projekta Putujuća škola istorije Artepunkta, koju ste najavili pre 3 godine?

U današnjim, vanrednim pandemijskim okolnostima, dug je put od obećanja do realizacije. Međutim, motivacija Artepunkta da obnovi kulturu sećanja o sudbini i stradanju srpskog naroda, davalo nam je dovoljno snage da ne posustanemo.

Projektu smo pristupili misionarski i dugoročno, što je rezultiralo time da nakon više od petnaest hiljada gledalaca širom Srbije i Republike Srpske priliku dobije i srpska dijaspora na teritoriji cele Norveške.

Kroz podršku Uprave za dijasporu Ministarstva spoljnih poslova Srbije, naši sunarodnici su imali priliku da prošlog vikenda pogledaju predstavu "U Norvešku, u smrt", koja se u dva navrata emitovala putem društvene mreže Fejsbuk. Tako da smo obećanje delimično ispunili, uz nadu da ćemo planiranom turnejom po Bosni i Hercegovini uspeti da zaokružimo ovogodišnju misiju.

  Da li je i kako pandemija koronavirusa uticala na Vaš umetnički rad, da li Vam je poremetila planove?

Smatram da svaka delatnost, pa i ova naša umetnička, je uvek u iskušenju - bilo da je u pitanju pandemija ili neka druga društveno-ekonomska okolnost. Ovo je svakako jedan od najvećih udaraca za pozorišnu umetnost još od pojave filma ili španske groznice, ali takođe i jedan veliki test opstanka, kako po pitanju forme, tako i po pitanju rentabilnosti produkcija. S obzirom na to da kao reditelj, producent i dramski edukator delujem isključivo na nezavisnoj kulturnoj sceni, kako nacionalno, tako i internacionalno, dosta rano sam naučio da projektno planiranje uključuje i procenu rizika. Tako da su svi moji premijerno realizovani projekti tokom ovog pandemijskog perioda rezultat prethodnog dvogodišnjeg planiranja na koje je aktuelna kriza imala zanemarljiv uticaj.

Ono što je svakako sprečeno aktuelnim merama je distribucija tih dela u vidu gostovanja po zemlji i inostranstvu, ali to je već nadoknadivo u boljim vremenima koji se bliže. Tako da: dve pozorišne premijere u Srpskom narodnom pozorištu, predstavljanje Srbije na čuvenom pozorišnom festivalu u Avinjonu, četiri regionalne radionice i tri realizovane manifestacije u dijaspori, smatram dobrim prošlogodišnjim rezultatom.

 Šta nam možete reći o Mesecu dečje kreativnosti u Oslu?

Ta manifestacija je jedan od najboljih primera kako pandemija može da bude izazovna za neki koncept. Kao idejni autor projekta koji se po drugi put realizuje u Oslu, uspeo sam da pred kraj 2020-te godine kreativno okupim srpsku decu iz Norveške i Novog Sada koji su dobili priliku da se upoznaju i zajednički stvaraju dramsku i likovnu umetnost putem onlajn platforme, kao i da rezultate svog rada predstave javnosti.

Programom kreativnih vežbi radilo se takođe i na podsticaju mališana na istraživanje sopstvenog nacionalnog identiteta i spoznaje sveta u kome odrastaju bilo da je to matična zemlja ili inostranstvo. Smatrajući da ovaj presedan u kulturnom životu naše dece u dijaspori treba da ostvari kontinutitet i sistematično edukuje o srpskoj kulturi, plan ovogodišnjeg, trećeg Meseca dečije kreativnosti će biti fokusiranje na njihovo povezivanje sa decom iz ostalih delova Srbije koji će kroz kreativnost predstaviti specifičnost mesta odakle dolaze.

 O planovima rado govorite...

I ove godine nastaviću da kroz umetnički rad obnavljam sećanje na značajne događaje i ličnosti naše istorije. Delo Miloša Crnjanskog Dnevnik o Čarnojeviću ću imati čast da postavim na sceni Srpskog narodnog pozorišta, premijerno u okviru prestižnih Dana Miloša Crnjanskog.

U produkciji Artepunkta ću raditi i novi eksperimentalni pozorišni performans po delu Rastka Petrovića: Burleska gospodina Peruna - boga groma, koji će za temu imati imigrantsku sudbinu samog autora i istraživanje nasleđa staroslovenske mitologije. Takođe, zahvaljujući beogradskoj opštini Palilula, u narednim mesecima ću realizovati svoj inkluzivni projekat Kreativna šansa, a na Danima komedije u Bijeljini pozorišnu radionicu za tinejdžere.

Kada je u pitanju kulturno delovanje van balkanskog prostora, zbog aktuelnih mera ograničenih putovanja su sve aktivnosti pomerene na jesen, kada ću u partnerstvu sa organizacijama Kultural Oazis i Darni socijalne rada iz Litvanije, u njihovoj zemlji održati dramsku radionicu i postaviti predstavu, a za dijasporu pored Meseca dečije kreativnosti plasirati i novu kreativnu platformu "Dijaspora fors" (Diaspora Force) o kojem ćemo razgovarati kada dođe vreme.

петак, 19. април 2024.
8° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво