Šesnaesta generacija učenika u klupama srpske gimnazije u Zagrebu

Kada je škola otvorena, bilo je više profesora nego učenika, a ove godine je upisano njih 24, pa škola sada broji ukupno 64 gimnazijalca koji dolaze iz svih krajeva Hrvatske. Školska zvona širom Hrvatske pozvala su ove nedelje oko 460.000 učenika u osnovne i srednje škole. U nešto drukčijim uslovima, nakon višemesečne pauze i u klupama Srpske pravoslavne opšte gimnazije "Katarina Kantakuzina Branković" u Zagrebu, svoje prve časove odslušala je šesnaesta generacija učenika.

Organizacija i rad u novoj školskoj godini usklađeni su s merama Ministarstva znanosti i uputstvima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Nastava je počela uživo u učionicama uz pridržavanje epidemioloških mera, a škola je, kako ističu, spremna i za druga dva moguća modela: za mešoviti oblik nastave u školi i na daljinu i onlajn model, kojim su i završili prethodnu školsku godinu.

Iako je običaj da početak školske godine započinje molebanom, ove godine je on izostao zbog novonastalih okolnosti, ali je mitropolit Porfirije obišao svako odeljenje i učenicima i nastavnom osoblju poželeo uspeh i blagoslovio njihov rad.

"U školi se najviše ceni trud. Nije dovoljno da se oslanjate na sposobnosti i talente koje imate. Potrebno ja da stičete radne navike i trudite se. Kroz trud, vaši talenti će se razvijati i postići svoj maksimum. Crkva, kao osnivač škole, i nastavno osoblje, tu su da vam obezbede mogućnosti da ono što je najbolje u vama donese najbolji rezultat. Pored truda da naučite ono što vam se predaje, potrebno je i da se trudite da među sobom imate dobre odnose. To je, možda, za nijansu i važnije od znanja koja ćete steći. Ne budite ljubomorni ako je neko bolji. Ako vam se i javi pomisao ljubomore, neka ona u vama podstakne revnost i neka bude podsticaj da i vi budete bolji, rekao je mitropolit đacima i pozvao ih da pomažu jedni drugima i da budu među sobom solidarni.

 Solidarnost na delu

Pravoslavna gimnazija funkcioniše u okviru državnog sustava obrazovanja. Škola radi prema programu prema kom rade i ostale opšte gimnazije u Hrvatskoj, kojem je dodato još trideset posto gradiva vezanog za srpski jezik, geografiju, istoriju i kulturu, pa učenici uče i ćirilicu, srpski jezik uz hrvatski, prošireno gradivo iz istorije i geografije, a kako je škola pod okriljem Crkve, posebna pažnja se posvećuje duhovnosti i etičkim vrednostima.

Prethodna školska godina je prošla u najmanju ruku neočekivano, a sasvim je izvesno da će i predstojeća biti prilično izazovna. Uz epidemiju Kovid 19 koja se odrazila na globalnom nivou, Zagreb je pogodio i zemljotres. Za razliku od Sabornog hrama i većine crkvenih prostora u središtu grada, zgrada gimnazije, građena po savremenim standardima, ostala je neoštećena. Mnoge druge škole širom Zagreba nisu bile te sreće, pa su njima iz Pravoslavne gimnazije u znak solidarnosti i podrške ponudili pomoć.

"Bili smo u prilici ponuditi određene prostore u našoj zgradi za završetak prethodne školske godine onim zagrebačkim školama koje su u potresu stradale. O ovome je mitropolit Porfirije, kao predsjednik školskog odbora pisao Gradskom uredu za obrazovanje i Ministarstvu znanosti", ističe direktor škole, protojerej stavrofor Slobodan Lalić.

 Sve više učenika

Kada su prije šesnaest godina upisali prvu generaciju, u gimnaziji je bilo više profesora nego učenika, a ove godine u prvi razred upisano je 24 učenika, pa škola sada broji ukupno 64 gimnazijalca.

"Već prošle godine pokazale su se naznake povećanja broja učenika. Tako ove godine imamo 10 maturanata, 14 učenika trećeg razreda i 16 učenika u drugom razredu. Unazad dvije godine uočljiv je značajniji upis đece iz Zagreba. Od 24 učenika prvog razreda, njih 12 je iz Zagreba (50%)", ističe Slobodan Lalić i dodaje da ih posebno raduje upis đece koja stanuju u susedstvu, nedaleko od gimnazije, koji su završili osnovnu školu u neposrednoj blizini.

"To nam šalje povratnu informaciju da je škola nakon 15-ak godina postojanja prepoznata kao mjesto kvalitetnog rada, a ulijeva nadu da se možda ipak i oslobađamo nekih tereta prethodnih vremena koji su nas sve, na ovaj ili onaj način opterećivali", kaže Lalić.

Među učenicima je sve više i dece nesrpske nacionalnosti. Uz đake koji dolaze iz Dalmacije, Like, zapadnog dela Slavonije, koji se od početka rada škole tu upisuju, ove godine po prvi put upisali su se i učenici sa severa - iz Varaždina i Čakovca.

Nastavnici i direktor se nadaju da će se svi ovi pozitivni trendovi nastaviti i ubuduće, ali i da će nova generacija gimnazijalaca ostvariti izvrsne rezultate kao one prethodne.

 Zajedničkim radom do uspeha

Ispitima državne mature svoje srednjoškolsko obrazovanje prošle školske godine uspešno je završilo 18 maturanata. Većina njih je i pored svih otežavajućih okolnosti postigla veoma dobre rezultate i upisala fakultete u Hrvatskoj: medicinu u Rijeci, građevinu u Zagrebu, pravo u Zagrebu, elektrotehniku u Osijeku, Kineziološki fakultet u Zagrebu, s ponosom nabraja direktor škole i dodaje da im je ipak virtualno okruženje teško palo. Naime, iako je matura provedena u klasičnom obliku, izostala su druženja i okupljanja kakva su dugo planirali.

Uspesi koji učenici postižu na takmičenjima i u daljem školovanju, rezultat su njihovog talenta i truda, ali tu ne treba izostaviti i profesorski kadar koji ovim uspesima doprinosi. Uz uslove koje je osigurala Srpska pravoslavna crkva u Zagrebu, Pravoslavna gimnazija ističe se kvalitetnim timom profesora s relevantnim iskustvom u prosveti, koji učenicima pružaju mnogo više od samog nastavnog gradiva. U SPOG-u je nastava, kako ističu, zajednički rad nastavnika i učenika.

"Suvremenim pristupom, kombinacijom modernih tehnologija i oprobanih metoda rada, zatim njegovanjem pravih ljudskih vrijednosti - zajednički napredujemo. U tome smislu smo ustvari najponosniji na naše učenike. Ne samo na njihove rezultate koji su na različitim poljima vidljivi na nacionalnom nivou, već na njih kao mlade ljude, često zrelije od svojih vršnjaka. Na njihovu odgovornost, pristojnost, prijateljstva koja stvaraju i njeguju, a koja se potvrđuju i u ovim neuobičajenim iskustvima fizičkog distanciranja", zaključuje direktor Gimnazije.

четвртак, 25. април 2024.
9° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво