Oblik planete Zemlje - epistemološka perspektiva

Sagovornik: dr Stanislav Milošević, asistent na Katedri za astronomiju Matematičkog fakulteta u Beogradu.

Više od dva milenijuma nakon što je Eratosten iz Kirene, glavni bibliotekar Aleksandrijske biblioteke, posluživši se senkom štapa pobodenog u tlo i odgovarajućim trigonometrijskim proračunima ne samo pokazao da je Zemlja (približno) sfernog oblika već i izračunao njen obim sa zadivljujućim stepenom preciznosti. Petsto godina je prošlo otkako je Fernando Magelan poveo svoje karavele na prvo putovanje oko sveta koje će se, nakon njegove pogibije, okončati pod vođstvom Huana Sebastijana Elkana. Približno pre pola veka prvi astronauti su fotografisali našu planetu iz svemira. Uprkos svemu ovome, veliki broj ljudi iznova je uveren da živimo na ravnoj ploči. Ankete u mnogim zemljama pokazuju da broj zagovornika hipoteze o ravnoj Zemlji u mnogim sredinama širom sveta prilično brzo raste. Reč je o složenom, prevashodno psihosocijalnom fenomenu koji bi, između ostalog, mogao da posluži kao izvrstan povod da se podsetimo zapažanja, posmatranja i dokaza koji su naučnicima omogućili da dokuče, a zatim i preciznije odrede oblik Zemlje. Takođe, možemo da se podsetimo brojnih suštinskih pitanja koja se tiču naučnog metoda i njegove saznajne moći i epistemoloških temelja, drugim rečima - da se podsetimo kako nam to nauka pomaže da upoznamo i razumemo svet.

Razgovor je prvi put emitovan 24. marta 2019.

Muzički urednik: Ivana Đorđević
Ton-majstor: Vladimir Penđer
Autor emisije: Srđa Janković

Соларис

Autor:
Срђа Јанковић

Емисија је посвећена темама из области природних наука које обухватају како базична, тако и примењена научна истраживања, са посебним освртом на научни метод, историју и филозофију науке, као и различите аспекте односа науке и друштва. Посебна пажња се поклања појашњењу и истицању кључних појмова и концепата од суштинског значаја за разумевање путева и процеса који воде ка научном сазнању. Саговорници у емисији обухватају научнике који се баве истраживањима из различитих области, од носилаца врхунских резултата и признања до оних који се налазе на почетку свог научног трагања, али и припаднике разноврсних професија који су у прилици да понуде релевантна мишљења о одговарајућим аспектима научних подухвата и науке у целини. [ детаљније ]

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво