Читај ми!

Pogled iz podzemlja

Tomas Man je za Fjodora Mihajloviča Dostojevskog rekao da je ''najveći psiholog svetske književnosti''. Delo ''Zapisi iz podzemlja'', objavljeno 1864, u potpunosti potvrđuje ovakav Manov sud. Ovaj roman nevelikog obima predstavlja veštu analizu kompleksnosti unutrašnjih konflikata i ljudske psihe. Pisan je u formi ispovesti u kojoj junak, koji ima sve odlike anti-junaka, vodi razgovor sa samim sobom, sa zamišljenim sagovornicima i sa opštim ustrojstvom sveta. Taj razgovor u znaku je unutrašnjih protivrečnosti i paradoksa. Na trenutke razgovor poprima oblik pobune protiv ustaljenog poretka, prirodnih i društvenih zakona, a na trenutke tone u vrtlog iracionalnosti, pri čemu junak nalazi svojevrsnu ''nasladu u očajanju''.

Ovo je roman filozofskog karaktera i on u sebi sadrži mnoge ideje razvijene u kasnijim delima Fjodora Mihajloviča Dostojevskog. Nastao kao umetnički odgovor na delo Černiševskog ''Šta da se radi?'', i zamišljen kao kritika utopijskih ideja socijalizma o raju na zemlji, roman je izrastao u priču o unutrašnjem svetu i postojanju čoveka. ''Zapisi iz podzemlja'' u sebi sadrže kritiku pokušaja matematizacije života, kao i zapitanost o dometima racionalne spoznaje. Kroz nekoliko snažnih metafora, od kojih su najupečatljivije one o postojanju u svojevrsnom ''podzemlju'', i ona ''kristalnom dvorcu'', Dostojevski je izložio pogled na svet čoveka razjedenog sumnjama koji luta mračnim hodnicima vlastite unutrašnjosti. To lutanje prati slutnja da se život nikada ne može do kraja dokučiti i saznati, da je on uvek paradoksalan i ambivalentan. 

Vasilisa Šljivar govori o tome kako je otkrila ovo delo, kako je ono izazvalo svojevrsni preokret u njenim pogledima na književnost, i zašto pri svakom ponovnom čitalačkom susretu sa ovim delom oseća zebnju.

Vasilisa Šljivar je asistent na Katedri za slavistiku Filološkog fakulteta u Beogradu, na predmetima Ruska književnost 20. veka i Istorija ruske kulture. Bavi se ruskom književnošću i kulturom, i prevođenjem. Prevela je jedan broj pisama Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, i ona su objavljena u posebnoj knjizi, a prevodila je i prozna dela Vladimira Kazakova.

Autor i voditelj emisije: Vojislav Karanović.

 

Моја књига

Autor:
Војислав Карановић

Емисија о књигама и читању, о књижевности, уметности и стваралаштву. Гости су људи различитих интересовања, различитих занимања и професија. Сваки саговорник издваја књигу коју воли, ону која му је посебно значајна и за коју може да каже: ово је моја књига. [ детаљније ]

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво