Muzej zvuka – Muzika Kolumbovog vremena

Večerašnju emisiju ispuniće muzika iz doba Kristifora Kolumba, nastala i izvođena u poslednjim decenijama 15. i prvim decenijama 16. veka koju će interpretirati ansambli Muzika rizervata i Uelgas.

Pod pojmom „doba velikih geografskih otkrića" u istoriji se označava period od sredine 15. do sredine 16 veka, tokom kojeg su se evropski istraživači uputili u do tada neistražene kutke planete, otkrivajući da je svet mnogo veći i raznovrsniji nego što se do tada pretpostavljalo. Širenje horizonata, ne samo geografskih, već i u smislu novih saznanja o svetu, kao i dolaženje do novih, značajnih prirodnih resursa kakve Evropa do tada nije poznavala putem kolonizatorskih aktivnosti, bilo je do te mere transformativno da je suštinski izmenilo onovremeno društvo u duhovnom, kulturnom i ekonomskom smislu, okončavajući period srednjeg veka i postavljajući temelje epohe koju danas nazivamo „novi vek". Ovaj uzbudljivi istorijski period, inspirisao je različite savremene izvođače da istraže njegov zvučni svet, kroz prizmu života verovatno najpoznatijeg istraživača i pomorca tog doba, Kristifora Kolumba. Članovi ansambla Muzika rizervata, na svom albumu iz 1968. godine, predstavili su muziku različitih društvenih klasa onovremene Španije, od svetovne, pučke muzike izvođene na ulicama i trgovima gradova osvojenim tokom Rekonkviste, do kompozicija za klavijaturne instrumente koje su pisali neki od najvećih autora tog doba, poput Antonija de Kabezona, Huana del Ensine i Alonsa Mudare.

Za razliku od sastava Muzika rizervata, članovi ansambla Ulegas na svom albumu posvećenom muzici Kolumbovog vremena, fokusirali su se na umetnost negovanu na španskom dvoru, ili izvođenju tokom crkvenih službi u najznačajnijim duhovnim centrima, poput katedrale u Sevilji. Prateći različite periode u životu ovog velikog istraživača, oni su album organizovali u četiri celine naslovljene „Đenova i Venecija", „Madrid–Sevilja–Kordoba", zatim „Na dvoru katoličkih kraljeva" i „Valjadolid", skicirajući njegov put po evropskom tlu. Ukrštajući detalje iz biografija poznatih umetnika tog doba, ansambl Uelgas i Paul van Nevel spekulišu da ja Kolumbo verovatno bio u prilici da tokom boravka u Italiji i Španiji čuje dela autora kao što su Mabrijanus de Orto ili Aleksandar Agrikola, koji su bili članovi kapele Filipa Lepog, ili Franciska de la Torea, koji je bio angažovan na aragonskom dvoru.

Urednica emisije: Ivana Neimarević

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво