Читај ми!

Studije i ogledi

Vladislava Gordić Petković: Rod i književni tekst

U emisiji Studije i ogledi, u ponedeljak, 24. i utorak, 25. oktobra, možete slušati tekst Vladislave Gordić Petković „Rod i književni tekst: mogućnosti analize”.

Autorka na početku rada podseća da terminološko razgraničenje pola i roda uvodi, krajem šeste decenije dvadesetog veka, američki psihoanalitičar Robert Stoler u studijama Predstavljanje roda i Pol i rod, ističući da „pol i rod nisu nikako nužno povezani". Svest o postojanju kategorije kulturološki uslovljenog roda iskazuje i često citirana rečenica Simon de Bovoar iz dela Drugi pol, koja kaže: „ženom se ne rađa, ženom se postaje". Rodne predstave neminovno se reflektuju u kulturnim i književnim tvorevinama jednog društva, pa junakinje i junaci književnih dela bivaju oblikovani u skladu sa iskustvima i očekivanjima čitalačke publike, sa njenim shvatanjem muških i ženskih uloga. Ta očekivanja predodređuje unapred konstruisana slika feminiteta i maskuliniteta, nastala mimo uticaja samih žena i muškaraca.

Podela na pol i rod dobila je važno mesto u angloameričkoj feminističkoj književnoj i kulturnoj kritici jer efektno predočava društveni uticaj na nastanak i recepciju književnih dela. Kategorija roda, po mišljenju Vladislave Gordić Petković, mogla bi se definisati kao dodatak društvenih komponenti biološkim razlikama, a uvodi se s namerom da razobliči biološki determinizam i da akcentuje razlike proizašle iz viševekovnog disbalansa u tretiranju polova, uključujući tu razlike u obrazovanju, ekonomskom statusu, društvenim mogućnostima koje im se pružaju da steknu moć ili poziciju autoriteta, kao i razlike u kriterijumima i zahtevima koje društvo, tradicija i kultura postavljaju pred muškarca i ženu. Sve te razlike, od egzistencijalnih do kulturoloških, vidljive su u svakoj društvenoj zajednici, a nejednakost neretko vodi u neravnopravnost; koliko god one primarno bile motivacioni faktor za društvena kretanja i društvene odnose, rodne razlike se još jasnije vide u literaturi, jer se tu bolje strukturišu.

Interakciju roda i književnog teksta, autorka razmatra na primerima tri romana: En Veronike Herberta Džorža Velsa, Staklenog zvona Silvije Plat i romana Lane Bastašić Uhvati zeca.

Tekst čita Gordana Gačić.
Urednica Olivera Nušić.

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво