Читај ми!

Umetnost interpretacije

Snimci francuskog pijaniste Samsona Fransoa.

Ovaj umetnik je rođen u Frankfurtu 1924. godine, gde je njegov otac radio u francuskom konzulatu. Sa samo dve godine počeo je da svira klavir, a prve poduke dobio je u Italiji, i to od Pjetra Maskanjija, koji ga je ohrabrio da već sa šest godina održi svoj prvi koncert. Zanimljiv biografski podatak je da je Fransoa jedno vreme klavir učio i na beogradskoj Muzičkoj školi, u klasi Cirila Ličara, kada je diplomatski angažaman njegovog oca, čitavu porodicu Fransoa doveo u našu prestonicu. Studije je nastavio na Konzervatorijumu u Nici, a na nagovor Alfreda Kortoa, preselio se u Pariz, gde je klavir učio sa Ivon Lefebir, a harmoniju sa Nađom Bulanže. Fransoa je potom studirao i na Pariskom konzervatorijumu u klasi Margerit Long, koja je sa mukom uspevala da obuzda nemirnu prirodu mladog umetnika, priznavši da je on bio jedini učenik koga je ošamarila. Samson Fransoa je kasnije govorio da je nakon incidenta rekao „Gospođo, privilegija je biti jedini".

Ovaj umetnik je studije okončao 1940. godine, ali su ratno stanje i restrikcije praktično onemogućili značajniji razvoj njegove karijere. Ipak, sa devetnaest godina, postao je prvi pobednik pijanistkičke sekcije takmičenja „Margerit Long - Žak Tibo" 1943. godine, što mu je donelo veliki ugled. Sa završetkom rata, Samson Fransoa se sve više interesovao za džez, ali su posete klubovima i neredovne životne navike počele da ostavljaju trag na njegovo zdravlje. Iako je redovno nastupao sa francuskim orkestrima, neki dirigenti su se žalili na njegovu narav, ali i slobode sa kojima je pristupao interpretiranju dela klasičnog repertoara. Tako je jedan kritičar, pišući o njegovom nastupu u Vigmor holu u Londonu 1949. godine nahvalio njegovu „impresivnu tehniku, pažnju koju pridaje tonskoj boji i imaginaciju", ali je potom dodao da je imaginacija Samsona Fransoa ujedno i njegov najveći neprijatelj, jer „se otima kontroli i vodi ka preteranim dinamičkim kontrastima, rubatima, i drugim stvarima koje rezultuju time da njegovim interpretacijama nedostaje uravnoteženosti".

Od početka pedesetih godina, njegovi problemi sa pićem su postali sve izraženiji, te je nastupao i na koncertima tokom kojih očigledno nije bio sposoban da svira. Ipak, nastavio je sa turnejama širom sveta, po Evropi, Severnoj Americi, Sovjetskom Savezu i Kini, kao i sa studijskim snimanjima dela Šopena, Ravela i Debisija.

Nonšalantan odnos prema zdravlju koji je Samson Fransoa imao čitavog života nije se promenio ni nakon infakrta koji je doživeo tokom jednog koncerta 1968. godine, te je ostao dosledan svojim navikama. Umro je dve godine kasnije, sa samo 46 godina.

Između 1953. i 1970. godine, Samson Fransoa je snimio veliki broj dela za francuski I-Em-Aj. Među delima koja se posebno izdvajaju su kompozicije Šopena, Ravela i Debisija, na čijem projektu snimanja celokupnog pijanistkičkog opusa je Fransoa radio u trenutku svoje smrti. Godine 2012, ovi snimci su ovenčani nagradom nemačke diskografske kritike, a kompletna diskografija ovog umetnika objavljena je na diskovima 2020. godine u izadnju Vorner Klasiksa.

Urednica emisije: Ivana Neimarević

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво