Читај ми!

Imaginarna edicija

Elana Gomel: Poetika cenzure – Alegorija u romanima braće Strugacki

U emisiji Imaginarna edicija od 17. do 20. maja možete slušati tekst Elane Gomel „Poetika cenzure: alegorija kao forma i ideologija u romanima Arkadija i Borisa Strugackog”.

Elana Gomel, rođena 1960. godine u Kijevu, profesorka je na na Odeljenju za engleske i američke studije Univerziteta u Tel Avivu, a predavala je i istraživala na univerzitetima u Prinstonu, Stanfordu, Hong Kongu i Veneciji. Napisala je šest nefikcionalnih knjiga i brojne članke o temama kao što su narativna teorija, posthumanizam, naučna fantastika i viktorijanska kultura. Njene najnovije knjige su Narativni prostor i vreme: Predstavljanje nemogućih topologija u književnosti (2014) i Naučna fantastika, Vanzemaljski susreti i Etika posthumanizma: Iza zlatnog pravila (2014). Kao pisac fantastike objavila je više od četrdeset fantastičnih i naučnofantastičnih priča u časopisima The Singularity, New Realms, Mythic i mnogim drugim.

U tekstu „Poetika cenzure: Alegorija kao forma i ideologija u romanima Arkadija i Borisa Strugackog” Elana Gomel raspravlja o prirodi stvaralaštva braće Strugacki s obzirom na dva suprotstavljena generička načina – naučnu fantastiku i alegoriju. Alegorija se posmatra kao težnja ka potpunoj kontroli značenja i usmeravanje hermeneutičke aktivnosti čitaoca ka određenom kraju, dok su naučno fantastični tekstovi otvoreni za više interpretacija. Alegorija je često korišćena u delima nastalim u autoritarnim društvima kao strategija zaštite od cenzure. Ipak, bez obzira na to, alegorija je sama po sebi autoritarna forma čija se kruta struktura često kosi sa njenim politički subverzivnim značenjem. U delima braće Strugacki alegorija se prvo pojavljuje kao sporedni generički element, ali se njen značaj pojačava pred kraj njihove zajedničke karijere. Kako zaključjue autorka: „Čak i posle ukidanja cenzure, alegorija se nerado odriče svoje umetničke pozicije, vraćajući se istom skupu mehanizama koji sada osvajaju status punopravnog i veoma popularnog žanrovskog oblika. S druge strane, naučna fantastika otvara tekst za različita čitanja i epistemološku neizvesnost koji podrivaju alegorijsku rigidnost. Ona paradoksalno dostiže političku dimenziju smeštajući se izvan savremenosti. U delu braće Strugacki naučnofantastična paradigma dostiže vrhunac u romanu Piknik kraj puta, nakon čega sledi njen osetan pad i prepuštanje pozicije dominante alegorijskoj poetici cenzure”.

Tekst je prvi put objavljen u martovskom broju časopisa Science Fiction Studies za 1995. godinu.

Preveo s engleskog Nebojša Marić.
Čitala Gordana Gačić.
Urednici ciklusa Tanja Mijović i Ivan Milenković.

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво