Muzika viva

Sa prošlogodišnjeg Hadersfild festivala savremene muzike predstavićemo vam kompozicije Džejmsa Dilona izvedene povodom sedamdesetog rođendana ovog cenjenog škotskog kompozitora. Tom prilikom, zbog restrikcija prouzrukovanih pandemijom iz Bi-Bi-Sijevog studija Mejda Vejl uz prenos na Radiju Bi-Bi-Si 3, publika je bila u prilici da čuje premijere dva nova, prethodno snimljena, Dilonova ostvarenja.

Karijera Džejmsa Dilona je nerazdvojiva od istorije Festivala savremene muzike u Hadersfildu, koji je ove godine, izvanredno održan i u Bi-Bi-Sijevim studijima u Londonu. Naime, na prvom izdanju ove najznačajnije britanske manifestacije posvećne novoj i savremenoj muzici, 1978. godine dobio je nagradu za Najboljeg mladog kompozitora. Od tog trenutka njegova dela su izvođena širom sveta, ali se uvek vraćao u Hadersfild i na ovom festivalu predstavljao svoja nova dela.

Džejms Dilon je jedan od najzanimljivijih stvaralaca savremene muzike u proteklih četrdeset godina. On je samouki kompozitor čiji muzički bekgraund pronalazimo u roku, bluzu i folklornoj muzici koju je izvodio kao gajdaš u škotskim ansamblima. No, zainteresovavši se za komponovanje sam je odabrao uticaje i postupke koje će koristiti u kompozitorskoj praksi. Danas se smatra jednim od najznačajinijih predstavnika "nove kompleksnosti", ali je uvek ostao, i pored svoje slave, izvan akademskih krugova, baveći se samosvojnim spajanjem raznolikih muzičkih kultura i istorijskih epoha. Na primer, u delu Pardžanja - Vata iz 1980. godine on je slušaocima otkrio neobične muzičke veze između hindustanskih raga i pibroh muzike iz škotskih pobrđa, kombinujući energiju i vrituozitet obe tradicije. U svojoj poetici Dilon pokazuje veliko interesovanje za antičku istoriju i drevne mitologije, dok u samoj muzici osicilira između faktura visoke energije i intenziteta, i misterioznih, prozračnih pasaža u kojima je najveća pažnja poklonjena minucioznim gestovima i detaljima zvuka.

Premijerom Dilonovog dela Farmakeja za 17 muzičara kompozitor je dovršio svoj ciklus od četiri međusobno povezana dela – Temenos, strofa A, Kirka, strofa B. Autor kaže da „Farmakeja preuzima formu povezanog rituala, riutala same muzike, njenog izvođenja i magije”. Ovo delo je blisko vezano za kompoziciju Kirka koja je dala muzički portret starogrčke boginje i čarobnice, posebno nagalašavajući njene sposobnosti preobražavanja, iluzije i magijskih moći, pretvarajući ih u metaforu muzičkog stvaranja. U tom pogledu i reč Farmakeja ukazuje na termin kojim je u grčkom prevodu Biblije označavano čarobnjaštvo i magija, čime Dilon zaključuje svoj ciklus posvećen mitskoj snazi muzike i njenom alhemijskom dejstvu. Delo Farmakeja čućete u izvođenju ansambla Londonska sinfonijeta koje je delo i poručilo.

Kompoziciju Eho angelusa za solo klavir odsviraće pijanistkinja Noriko Kavai. Ovu partituru Džejms Dilon je dovršio 2016. godine, ali je premijerno izvedena tek ovom prilikom. Noriko Kavai inače izvodi muziku ovog autora od 2006. godine i sarađuje na izdanju njegovih klavirskih dela u okviru petotomne zbirke Knjiga elemenata koje se smatra jednim od klasika savremene pijanističke literature. Pijanistkinja objašnjava da muzika koju ćete čuti u delu Eho Angelusa „vodi na neko nepoznatno mesto, gde vlada grobna tišina i gde krhka, prolazna sećanja ostavljaju snažne, gorko-slatke slike”. U muzičkom smislu, delo je ispunjeno fragilnim, svetlim motivima u klaviru i čipkastom igrom između dinamičkih ravni, tišine i zvuka.

Urednica Ksenija Stevanović

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво