Svetske muzičke pozornice

Reprodukovaćemo snimak koncerta održanog 13. marta prošle godine u Barbikan holu u Londonu, koji smo dobili posredstvom međunarodne razmene u okviru Euroradija, a koji pripada ciklusu Premijum koncerti. Tom prilikom nastupio je Simfonijski orkestar Bi-Bi-Sija pod upravom Edvarda Gardnera, a kao solisti predstavili su se mecosopran Kristina Rajs, koja je zamenila koleginicu Saru Konoli koja je iz zdravstvenih razloga bila sprečena da nastupi na ovom koncertu, kao i tenor Stjuar Skelton. U prvom delu izvedena su ostvarenja Arnolda Šenberga, Oskara Frida i Franca Lehara, a u drugom – Prvi klavirski kvartet u ge molu, opus 25 Johanesa Bramsa, u Šenbergovom orkestarskom aranžmanu.

Orkestarsku verziju seksteta Ozarena noć, opus 4, Šenberg je napisao 1899. godine, za samo tri nedelje. Ovo delo, u kojem je austrijski kompozitor još uvek koristio tonalnost, nastalo je na početku njegove karijere i ubraja se u red najznačajnijih u čitavom njegovom opusu.

Ozarena noć je inspirisana istoimenom poemom Riharda Demela, koju je Šenberg otkrio prethodno upoznavši svoju buduću suprugu Matildu Zemlinski, sestru njegovog profesora kompozicije - Aleksandra Zemlinskog. Jednom prilikom je istakao da „ovo delo ne ilustruje radnju, niti dramu, već oslikava prirodu i osećanja aktera”. Delo je, u obliku seksteta, premijerno izveo kvartet Roze na koncertu održanom 18. marta 1902. godine u bečkom Muzikferajnu, a verziju za gudački orkestar premijerno je slušala publika u decembru 1924. godine u engleskom gradu Njukasl na Tajnu, kada je ansamblom dirigovao Tomas Klark, jedan od kompozitorovih studenata.

Druga tačka na koncertu bilo je delo istog naziva kao i prethodno – Ozarena noć, ali iz pera nemačkog dirigenta i kompozitora Oskara Frida, jednog od najvećih poštovalaca opusa Gustava Malera. Kao i Šenberg, Frid se za svoje ostvarenje, pisano za mecosopran, tenor i orkestar, inspirisao istoimenom poemom Riharda Demela. Međutim, za razliku od Šenberga, Frid kroz Demelove reči ne dočarava samo atmosferu, već za isticanje prirode i osećanja aktera maštovito koristi glasove: deonice mecosoprana i tenora prepliću se velikim intenzitetom stvarajući segmente u kojima, na momente, stičemo utisak kao da solisti nastupaju sami. Fridov muzički jezik u Ozarenoj noći deluje blizak Malerovom, dok je senzualnost dela bliska ljubavnim duetima iz Vagnerove opere Tristan i Izolda.

Iako je Franc Lehar, austrijski kompozitor mađarskog porekla, svetsku slavu stekao komponovanjem opereta poput Veselih udovica, Grofa od Luksemburga i Zemlje smeha, njegov opus broji i nekoliko simfonijskih poema, dva violinska koncerta, pesme i muziku za film. Godine 1915, nakon posete teško ranjenom bratu koji se nalazio u improvizovanoj, poljskoj ratnoj bolnici, Lehar je bio izuzetno dirnut sudbinom vojnika koji su se borili u Prvom svetskom ratu, pa je odlučio da im se oduži, posvetivši im simfonijsku poemu koju je pisao na tekst austrijskog pisca Ervina Vajla.

Urednica Irina Maksimović Šašić

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво