Majstori baroka

Slušaćete kante iz XVII veka, jednu od najstarijih popularnih polifonih muzičkih formi na ruskom jeziku u izvođenju ansambla Sintagma iz Sankt Peterburga pod upravom Aleksandra Danilevskog.

Ovaj specifični žanr nastao je na prostoru južne Rusije, današnje Ukrajine, pod uticajem poljske kulture koja je asimilovala različite aspekte zapadnih umetničkih formi. Tokom poljske invazije na Rusiju, odnosno Poljsko-ruskog rata početkom XVII veka, došlo je do prodora zapadnog višeglasja u rusku muziku čiji su oblici do tada bili prevashodno vezivani za duhovnu praksu velikih crkvenih centara koji su se oslanjali na viznatijsku tradiciju. Kanti su takođe prožeti duhovnošću, ali sada običnog čoveka, odnosno oni su pokušaj da se božićne pesme, jednostavni psalmi i drugi izrazi narodnog verskog nadahnuća muzički oblikuju po uzusima zapadne, ranobarokne polifonije, namenjene izvođenju muzičara-amatera. Korišćeni tekstovi su isprva bili čiste transliteracije poljskih stihova na ćirilično pismo, da bi u drugoj polovini XVII veka počeli da se pojavljuju i originalni predlošci na ruskom jeziku, inače rani primeri upotrebe poetskog metra i formalne versifikacije u ovoj zemlji. Kako u to doba Petar Veliki modernizuje Rusiju, otvarajući je pre svega uticajima Holandije i Nemačke i sami kanti pokazuju snažne uplive ove dve kulture. Treba napomenuti da sa kantima prvi put u Rusiji počinje da se koristi i zapadna muzička notacija. Do danas je sačuvano na hiljadu primera ovog žanra, a neki od njih – koje ćete čuti u večerašnjoj emisiji – su objavljeni u studiji „Eseji i dokumenti o istoriji ruske muzičke kulture” poznate sovjetske muzikološkinje Tatjane Livanove iz 1938. i u dopunjenom izdanju 1958. godine.

Tematski se kanti oslanjaju na motive iz Starog i Novog zaveta, a posebno na Knjigu propovednikovu, koja je imala posebnog uticaja na rusku imaginaciju i stvaralaštvo. Počekom XVIII veka, kanti su ipak doživeli sekularizaciju, bivajući popularni u gradovima, među običnim narodom, ali i aristokratijom. Ovaj žanr je u tom smislu postao baza urbane narodne muzike i preteča ruske romanse, koji ni italijanska moda negovana na dvoru Katarine Velike nije uspela da iskoreni iz upotrebe.

Urednica Ksenija Stevanović




Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво