Betoven i folklor

U toku septembra možete pratiti peti tematski ciklus koji emitujemo u sklopu obeležavanja jubileja Ludviga van Betovena na Trećem programu Radio Beograda. Ovoga puta ćemo govoriti o ulozi folklora i folklornih muzičkih materijala u opusu ovog kompozitora, te će prva emisija biti posvećena obradama folklornih napeva koje je Betoven, zajedno sa drugim kompozitorima, izrađivao za edinburške izdavače

Kult folklora i narodnog stvaralaštva počeo je da se širi Evropom krajem 18. veka, uporedo sa počecima ideologije nacionalizma. Jedan od epicentara ovog kulta bila je upravo Škotska, sa objavljivanjem ciklusa epskih pesama Osijan, koje je navodno sakupio i šezdesetih godina 18. veka objavio pesnik Džejms Makferson, ali i sa prikupljanjem narodnih pesama, kako tekstova tako i melodija, koje je započelo već u prvoj polovini tog stoleća. Džordž Tompson inicirao je najambiciozniji projekat objavljivanja škotskih narodnih pesmama krajem 18. veka, u kojem je pozvao viđene evropske kompozitore da sačine obrade ovih pesama za glas i klavirski trio. Tompson je sarađivao sa Leopoldom Koželuhom, Ignacom Plejelom, Jozefom Hajdnom i, naposletku, sa Betovenom, sa kojim je stupio u kontakt nakon Hajdnove smrti. Jako je teško ući u trag izvorima koje je Tompson koristio: narodne melodije sakupljao je od prijatelja, viđenih pevača, ali i iz sekundarnih izvora, a neke je i sam poznavao. Tekstove koje je Tompson koristio su, međutim, po pravilu pisali njegovi savremenici – pesnici, dok su originalni narodni tekstovi bili ili nepoznati ili su odbacivani kao nedovoljno dobri. U početku Tompson svojim saradnicima – kompozitorima – nije ni slao tekstove, već samo melodiju i naznaku karaktera, a tekst bi naknadno pridodavao obradi, ali je ova praksa ubrzo naišla na Betovenovo negodovanje.

Obrade narodnih pesama – kojih ukupno ima čak 179 – predstavljaju jedno od najmanje izvođenih i nedovoljno istraženih delova opusa. Betovenova inventivnost jasno se prepoznaje u ovim obradama: od suptilnih momenata tonskog slikanja, preko preludijuma koji prerastaju u sažete muzičke minijature, do osmišljavanja forme koja je podređena pesničkoj ideji. Pesma Povratak u Alster, iz Tompsonove zbirke irskih pesama iz 1814. godine, primer je kako Betoven kroz postupke podražavanja bordunskih narodnih instrumenata proširuje svoj harmonski jezik u ovim obradama i pronalazi nova specifična harmonska rešenja za folklorne melodije koja izlaze iz utabanih okvira.

Betovenove škotske i irske pesme izdavač Džordž Tompson inicijalno je publikovao zajedno sa obradama koje je za njega izradio Jozef Hajdn. Počev od 1799. godine, Hajdn je za Tompsona obradio više od 200 pesma, neke od njih u saradnji sa svojim učenikom Zigismundom Nojkomom, ali je i u godinama pre toga, prilikom svojih poseta Engleskoj, izrađivao obrade za londonskog izdavača Viljema Napijera, a 1802. izradio je i zbirku obrada za drugog edinburškog izdavača, Viljema Vajta.

Autor Srđan Atanasovski
Urednica Sanja Kunjadić



Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво