Muzej zvuka

Pevajući krišom – tajna katolička muzika Vilijama Berda

Slušaćete muziku sa albuma koji je nedavno objavio ansambl Marijan Konsort pod upravom Rorija Meklirija.

Muzičar koga su savremenici zvali „ocem britanske muzike” bio je jedan od najvećih renesansnih kompozitora u ovoj zemlji, ali i što je posebno značajno za njegovo stvaralaštvo, ubeđeni katolik. U vreme kada se preovlađujuća crkvena dogma iznova menjala sa dolaskom na vlast svakog od tri tjudorska monarha, naslednika Henrija VIII, Berd je ostao nepokolebljiv u svojoj veri, uspevajući da zadrži ugled i poziciju člana Kraljevske kapele, čak i za vreme vladavine Elizabete I. U to doba, mnogi ugledni ljudi su gubili glave zbog tajnog praktikovanja katoličkog obreda, što nije sprečilo Vilijama Berda da štampa muzička dela za ovakve službe, doduše anonimno. Devedesetih godina XVI veka preselio se iz Londona u Eseks, kako bi bio bliže Ser Džonu Piteru koji je bio njegov veliki zaštitik i pokrovitelj i kome će kompozitor posvetiti drugi tom Gradualija, ciklusa od 109 moteta koji su napisani između 1605. i 1607. godine.

Na albumu koji je nedavno objavila diskografska kuća Delfijan, nalaze se neke od kompozicija iz ove zbirke, kao i dva najpoznatija dela iz ranije zbirke Kanciones – Mizerere mei i Infeliks ego, između kojih su interpolirani stavovi Berdove Mise za četiri glasa koja je nastala u Londonu i koju je autor anonimno objavio početkom 90-ih godina XVI veka. Tačna godina nastanka i objavljivanja nije poznata, jer je zbog opasnosti koje su pretile autorima katoličke obredne muzike, izostavljena naslovna stranica sa imenom kompozitora, štampara i godinom izdanja. Tek je u drugoj polovini XX veka analizom utvrđeno da je najverovatnije štampana 1593. godine. Delo poseduje svih pet stavova ordinarijuma, uključujući i Kirije, što je izuzetak u engleskoj liturgijskoj praksi, u kojoj se i za vreme vladavine katoličkih monahra, umesto ovog stava redovno izvodio samo koral. Insistiranje na stavu Kirije, kao da pokazuje Berdovu nameru da još više usaglasi svoje delo sa obrednom praksom u Rimu, oblikujući i teksture svoje kompozicije po uzoru na velikane kontrareformacije, poput Palestrine.

Uredica emisije: Ivana Neimarević

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво