Savremena srpska muzika

Odabrane kompozicije Miloša Raičkovića.

Ovaj kompozitor i dirigent rođen je 1956. godine u Beogradu, a danas živi pretežno u Njujorku, povremeno se vraćajući u domovinu i nastupajući sa nedavno obnovljenim Ansamblom za drugu novu muziku. Raičković je kompoziciju studirao u klasi Vasilija Mokranjca na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, a potom i sa Olivjeom Mesijanom i Davidom del Tredičijem. Drugo značajno polje njegovog muzičkog interesovanja bilo je dirigovanje, koje je učio kod Borislava Pašćana, Pjera Dervoa i Herberta Blomšteta. Nakon sticanja diplome na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, magistrirao je na Univerzitetu na Havajima, a kasnije i doktorirao na Gradskom univerzitetu u Njujorku. Osim kao kompozitor čija su dela izvođena širom sveta i objaviljivana na kompakt-diskovima izdavača Mode Records i Albany Records, Raičković je još od dvadestih godina bio aktivan kao organizator i dirigent. Godine 1977, bio je jedan od osnivača Ansambla za drugu novu muziku i orkestra Mladi beogradski filharmoničari, koji će kasnije postati Filharmonija mladih „Borislav Pašćan”. Ovaj umetnik je i danas aktivan u Ansamblu za drugu novu muziku koji je svoje delovanje obnovio 2017. godine, na tridesetogodišnjicu osnivanja, te nastupao na više koncerata u zemlji i inostranstvu, uključujući i našu emisiju „Studio 6”.

Raičkovićeve rane kompozicije napisane krajem 70-ih godina prošlog veka, mogle bi se opisati kao minimalističke, asketske i meditativne. Od 1979, počeo je da kombinuje minimalizam sa klasičnim formama, stvarajući stil koji je sam nazvao „novi klasicizam”. Kritičar Los Anđeles Tajmsa, Mark Svid, opisao je ovaj stil kao „niti ironičan niti naivan, već jedinstven postmoderni odgovor i na minimalizam i na multikulturalnost. U Raičkovićevom „novom klasicizmu” sasvim je moguće čuti Šuberta, Hajdna ili Rosinija; ali ispod Šuberta, Hajnda ili Rosinija, nalaze se istočnoevropska narodna muzika, minimalizam, Mesijan i još dublje kulture „pacifičkog obruča”. Sve one su deo Raičkovićevih impresivnih muzičkih korena, ali one deluju u pozadini, naslagane poput prozorčića na kompjuterskom monitoru”, navodi Mark Svid.

U opusu Miloša Raičkovića nalaze se solistička dela, kamerne, orkestarske, vokalne i horske kompozicije, kao i muzika za film i pozorište. Od kraja devedesetih, brojna njegova dela poseduju i snažnu anti-ratnu poruku, poput kompozicije B-A-G-D-A-D, koja je objavljena na istoimenom albumu iz 2008. godine i koju ćete, pored drugih, čuti u večerašnjoj emisiji.

Urednica emisije: Ivana Neimarević

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво