Hronika Trećeg programa

Pročitaćemo osvrt Petra Jončića na film Kantemira Balagova „Pritka”, prikazan na nedavno završenom 25. Festivalu autorskog filma, a potom tekst Vladislave Gordić Petković „Tema medijskog senzacionalizma u prozi Milete Prodanovića”, napisan povodom zbirke priča pod naslovom „O papagajima i predatorima”.

Film Pritka, ruskog reditelja mlađe generacije Kantemira Balagova, za temu ima stradanje stanovnika Lenjingrada neposredno posle nemačke opsade u Drugom svetskom ratu. U centru zapleta su mlade žene Ija i Maša, koje igraju Viktorija Mirošničenko i Vasilisa Pereligina. Njihove životne tragedije gledalac saznaje kroz vešte scenarističke elipse, koje nikada do kraja ne otkrivaju pravu pozadinu njihovog delanja, a ono što je jasno je to da su obe doživele torturu od strane muškaraca, ali se drugačije sa njom suočavaju. Ija je šizoidni ubica čiju mentalnu bolest niko ne primećuje, dok je Maša, kao žrtva surove degradacije i seksualnog poniženja na frontu, ostala optimista. Krupni planovi ove dve žene su slika i prilika pasivnog i aktivnog karaktera, neizlečive melanholije i želje da se misli pozitivno, čak i kada ne postoji ni jedan trenutak u životu koji bi pružio bilo kakvu nadu. Balagov je u svojoj priči, na samom kraju, uspeo da poetnira ideju univerzalne patnje prikazujući odnos lenjingradskih buržuja koji se nisu borili u ratu, a zadržali su stečeno, i onih koji su ratovali i izgubili sve što su imali. Reditelj nam hrabro postavlja pitanje da li je oktobarska revolucija zaista bila pobeda komunizma, ko se izvukao, a ko opstao, i da li je „crvena" buržoazija samo preuzela osobine onih protiv kojih se borila, komentariše Petar Jončić.

* * *

Izdavačka kuća Arhipelag iz Beograda nedavno je objavila zbirku priča Milete Prodanovića O papagajima i predatorima. Po rečima Vladislave Gordić Petković, raznovrsna, provokativna i uvek kadra da čitaoca iznenadi i šokira, romaneskna i pripovedna proza slikara i pisca Milete Prodanovića jeste angažovana na više načina: u njoj ima katkad ironično-sentimentalnih, katkad oporo-nostalgičnih, ali uvek dosledno kritički intoniranih komentara na anomalije u društvu i kulturi, u politici i političkom aktivizmu, pa i u paklu privatnog života, koji je uvek prepun nehotičnih grešaka dalekosežnih posledica. Za prozu ovog autora se može reći da je i svojevrstan vodič kroz događaje u Srbiji od osamdesetih godina prošlog veka do danas; ona beleži uspomene urbane supkulture osamdesetih, ali i vreme tranzicije. S tog aspekta, posebno je interesantna priča „O ilektričnoj struji i drugim demonima" iz zbirke O papagajima i predatorima, čija radnja seže u prošlost, bezmalo četvrt veka unazad, kako bi se uspostavila paralela sa centralnim događajem - progonom električne struje iz svakodnevnog života u Srbiji. Oslikavajući naoko uglađenog gospodina srednjih godina, koji se publici predstavlja kao „zvezda sveprožimajuće zone sumraka", pripovedač sve vreme ukazuje na medijske strategije i manipulacije samozvanog gurua. U ovoj priči, maltene kao u nekoj studiji slučaja, pokazuje se kako zloupotreba moći ograničava slobodu medija, i kako neslobodni mediji postaju generator korupcije, primitivizma, pada u neznanje i dezorijentisanost. Mileta Prodanović formu kratke priče majstorski koristi kao okvir futurističke parabole o represiji i regresiji.

Čitala Dušica Mijatović.
Urednica emisije Tanja Mijović.

Хроника Хроника

Autor:
Трећи програм

Као културно-информативани недељник Трећег програма, ХРОНИКА сваког понедељка доноси осврте и приказе актуелних појава и дешавања у уметности и науци. [ детаљније ]

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво