Vek harmonike

U večerašnjoj emisiji podsetićemo se albuma američkog harmonikaša i kompozitora Gaja Klusevika „Izmenjeni pejzaži: Američka muzika od Bakaraka do Kejdža” iz 1997. godine.

Ovaj svestrani umetnik i jedan od najuglednijih svetskih harmonikaša, spaja udaljene svetove inspirišući se svojim imigrantskim poreklom i muzikom slovenačkih, ali i slovenskih doseljenika u Ameriku. Naime, njegova porodica, čije se prezime u orginalu izgovara Klučevšek, potiče iz Slovenije. Prve časove harmonike pohađao je već sa pet godina. Početkom 50-ih godina prošlog veka Klusevik se seli u Pensilvaniju gde uči kod najboljeg učitelja harmonike u zemlji, Valtera Grabovskog. Tada se pored transkripcija remek-dela klasične muzike upoznaje sa originalnim kompozicijama za harmoniku, ali svira i polke, valcere i pop muziku.

Kako harmonika još uvek nije bila priznata kao klasični instrument u Sjedinjenim Američkim Državama, diplomirao je teoriju muzike i kompoziciju. U tom periodu, početkom 70-ih, upoznaje se i sa elektronskom muzikom, te iako je ne koristi u svojim radovima, trogodišnje iskustvo u ovom žanru mu, kako je sam rekao, omogućava da uoči važnost intonacije kao primarnog elementa.

Godine 1971. Klusevik je počeo da piše komade za solo harmoniku u kojima se tonovi unakrsno gube između klavijature i basova. Jedino delo iz tog peroda koje je ostalo je Toronto: sedmine za jednu ili više harmonika iz 1972. godine. U tom periodu se upoznaje sa evropskom literaturom za harmoniku kroz dela avangardnih autora poput Šmita, Elgarda i Nota. Izučavajući njihovu muziku, stekao je uvid o proširenim tehnikama izvođenja koje kasnije uključuje u svoje kompozicije i 'izvođački vokabular'.

Kada je 1984. godine prvi put čuo komad Ragbi Džona Zorna, delo vođene improvizacije, odlučio je da uradi isto. Sledeće godine je dobio poziv od Zorna da se priključi big bendu Kobra gde je usavršio sve aspekte slobodne improvizacije. Tokom te saradnje, Klusevik je zamolio Džona Zorna da za njega napiše komad za solo harmoniku, i tako je nastala kompozicija Ptica trkačica završena u januaru 1986. godine. Ohrabren rezultatima ovog komada, Klusevik počinje saradnju sa brojnim autorima koji su pisali za solo harmoniku, što je bio odličan balans između njegovog kompozitorskog i izvođačkog rada.

Urednica emisije Marija Vuković

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво