Читај ми!

Šest stvari koje treba da znate o srcu – šta mu prija, a šta škodi

Više od 50.000 ljudi preminulo je prošle godine u Srbiji zbog bolesti srca. Udruženje kardiologa Srbije i institut „Batut“, 29. septembra na Svetski dan srca, na Savskoj promenadi organizuju razne aktivnosti kao što su merenje pritiska, šećera u krvi, davanje saveta o čuvanju zdravlja srca.

Profesor doktor Predrag Simić, gostujući u Jutarnjem programu, najavio je aktivnosti povodom Svetskog dana srca, i pozvao sve građane da izdvoje vreme kako bi što više informacija dobili o zdravlju najjačeg mišića u ljudskom telu, ali i proverili svoje trenutno „stanje srca“. Izdvojio je činjenice koje su posebno važne za pacijente koji boluju od neke bolesti srca u Srbiji.

Infarkt, težina, duvan... – Više od 22.000 ljudi doživi infarkt svake godine, a svaki peti pacijent umire od akutnog infarkta miokarda. Razlozi leže u hipertenziji, prethipertenziji koju ima 46 procenata pacijenata u našoj zemlji. Tu su i podaci o broju pušača (29 odsto muškaraca i 23 odsto žena), o gojaznosti (više od 57 odsto odraslih ima problem sa težinom) kao i faktor fizičke neaktivnosti. Čak 47 odsto ljudi u Srbiji ne upražanjava adekvatne fizičke aktivnosti. Odvikavanje od duvana, nezdrave hrane i povećana fizička aktivnost mogu doprineti zdravlju srca.

Izbegavanje automobila i lifta – Prošetajte se dnevno makar 30 minuta. Ako idete autobusom na posao, siđite stanicu ranije i nastavite pešice. Isto to učinite i u povratku s posla. Ne morate ni uvek koristiti lift. Kad Vam se ukaže prilika, pustite brži, odlučniji korak. Aktivniji stil života prija vašem srcu.

Važnost genetičkog koda – Genetika je kod kardiovaskularnih bolesti nepromenljivi faktor rizika. Ako je neko iz vaše porodice imao infarkt, šlog, neku koronarnu bolest, morate više voditi računa o zdravlju srca u odnosu na osobe koje nemaju tu genetičku predispoziciju. Statistika kaže da je rizik šest puta veći za dobijanje neke bolesti srca, ako postoji takva porodična anamneza.

Zdravlje zaista na usta ulazi – Pošto u Srbiji dominira „malo masnija ishrana“, a koriste se i presoljene namirnice i one pune aditiva. Tri do četiri odbroka dnevno treba da sadrže voće i povrće, a preporučuje se kuvana hrana imajući u vidu da trećina pacijenata kod nas ima povišeni holesterol, što često i sami ne znaju jer to može biti, u početku, asimptomatsko stanje. Kasnije se, nažalost, dese bolesti i napadi, kao „grom iz vedra neba“.

Stres i srce – Stres je jako važan i može imati takozvanu razornu moć po zdravlje. Ljudi se moraju štititi od stresnih situacija, treba da se trude da imaju dobar pogled na život, da se više kreću i budu aktivniji, prestanu sa pušenjem, vode računa o ishrani i kvalitetu života – sami, jer to niko drugi ne može učiniti umesto njih.

Godište kao faktor – Osim starijih pacijenata koji pate od kardiovaskularnih bolesti, problemi poput povišenog pritiska se javljaju kod mlađe populacije. Ljudi stariji od 30-35 godina, moraju redovno proveravati krvni pritisak. Mnogo je bolje lečiti hipertenziju na vreme i držati stanje lekovima pod kontrolom. Ta kontrola znači da sistolni (gornji) pritisak ima vrednost ispod 130, a dijastolni (donji) – manju od 80. Optimalna vrednost je 120 do 130 / 70 do 80.

уторак, 23. април 2024.
13° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво