Читај ми!

Šta novi lek za Alchajmerovu bolest znači za pacijente

Kako će na obolele od Alchajmerove bolesti delovati nedavno odobreni lek i po čemu je specifičan? Da li će i kada pacijenti širom sveta moći da ga koriste? Kome se savetuje, samo su neka pitanja za prof. dr Elku Stefanovu sa Klinike za neurologiju KCS.

Inovativni lek koji deluje na modifikaciju toka bolesti. Spada u biološku terapiju i deluje na supstrat beta-amiloid, koji se stvara u mozgu u sklopu patološkog procesa Alchajmerove bolesti.

„Dosadašnja terapija je tretirala simptome i nadoknađivala nedostatak određenih supstanci u mozgu, koji je posledica tog patološkog procesa. Nije lečen uzrok. Ni nova terapija neće dovesti do potpunog izlečenja, ali postoji nada da će novi lek menjati tok bolesti, jer u neurodegenerativnim bolestima i samo odlaganje efekata je veliki pomak“, ističe Stefanova.

Novi lek se daje jednom mesečno kroz infuziju i najbolji efekat ima u ranim fazama bolesti.

Da li će se lek pojaviti kod nas, prof. dr Elka Stefanova navodi da sve zavisi od toga da li će Srbija biti izabrana kao jedan od centara za kliničko istraživanje, koje se sprovodi širom sveta.

Do izlaska leka na tržište potrebna je, kako kaže, još jedna odluka i barem 2 do 3 godine nakon završetka ispitivanja.

Prvi znaci i dijagnoza

Najosetljiviji znak početka Alchajmerove bolesti je zaboravljanje događaja koji su se nedavno desili i kada pojedinac ne može, ni uz pomoć i podsećanje, da se seti – takozvano epizodno pamćenje.

„Kad zaboravite imena poznatih glumaca, pisaca i drugih ličnosti – to je uobičajeno sa procesom starenja ili kod ljudi koji imaju poremećaj pažnje. To nisu znaci za uzbunu. Alchajmerova bolest je mnogo ozbiljnije stanje“, objašnjava Stefanova.

Dijagnoza se postavlja utvrđivanjem detaljne anamneze – kako i kada je počelo, koji su bili prvi znaci. Prvo se ispituje pacijent, a onda i njemu najbliže osobe. Takođe, utvrđuje se i da li ta zaboravnost remeti svakodnevno funkcionisanje.

„Ako zaboravite peglu i zapalite kuću, onda je to ozbiljna stvar. Ali ako zaboravite pa se setite i vratite, onda to verovatno nije ozbiljno“, kaže Stefanova.

Nakon toga se postavljaju određeni testovi, koji se zadaju pacijentima. Na osnovu tih rezultata, upućuje se na snimanje mozga, bilo skenerom ili magnetnom rezonancom. Može da se uradi i pozitronska emisiona tomografija, kao i punkcija kojom se određuju beta-amiloidi.

петак, 26. април 2024.
8° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво