Читај ми!

Vitamini i minerali - iz kojih izvora i kako ih najbolje iskoristiti

Ovih dana više vremena provodimo u zatvorenim prostorijama, u kojima se virusi brže i lakše šire. Tako će biti cele zime. Kada je reč o imunitetu, stručnjaci ukazuju na važnost balansirane ishrane, i primenu ispravnih količina vitamina i minerala.

„Od virusa se možemo štititi pre svega ličnom higijenom, i održavanjem osnovnih epidemioloških postulata koji su vladali i pre ove pandemije. Vladaju danas, vladaće i ubuduće. Možemo sa pravilnom i uravnoteženom ishranom da na taj način održavamo i balansiramo naš imunitet", rekla je dr Veroslava Stanković, specijalista ishrane.

Prof. dr Janko Samardžić, farmakolog sa Medicinskog fakulteta u Beogradu ističe da, ne da možemo, nego moramo da se štitimo od virusa.

„U situaciji kada nemamo ciljani lek protiv ove pandemije i kada čekamo na efikasnu i bezbednu vakcinu, u ovom trenutku je pravi momenata da radimo na prevenciji, u stvari na jačanju našeg imunskog sistema. Tako da je to pod moranjem, a ne opciona stvar", rekao je dr Samardžić u Klinici Nazdravlje.

Komentarišući izreku da „zdravlje na usta ulazi", doktorka Stanković kaže da su nam u ishrani najpre neophodni proteini.

„Visokokvalitetni proteini se nalaze u belancetu jajeta, mesu i mahunarkama. Postoje i drugi izvori ali nisu tako kvalitetni. Tu su i voće i povrće koje sadrži mikronutrijente koji spadaju u zaštitne nutrijente, tako da unosom tih namirnica možemo da dovedemo do balansa našeg imuniteta" rekla je dr Stanković u Klinici Nazdravlje.

Dodala je da imunitet može da oslabi preterano masna hrana i mesne prerađevine, jer mogu uzrokovati gojaznost, koja dovodi do reakcija u organizmu i uništvanja imuniteta.

Govoreći o načinu ishrane, dr Stanković objašnjava da kuvanjem, odnosno termičkom obradom, mineralne materije prelaze u bujon i da ih tako možemo uneti. Vitamin C, se razgrađuje na 60 stepeni, ali je, navodi, konzumiranje kuvanih jela važno jer na primer vitamin D, prelazi u bujon i lako se apsorbuje.

Kada je reč o vitaminu C, dr Samardžić kaže da se on decenijama koristi u prevenciji virusnih infekcija ali i u terapiji. Razlika je, kako navodi, u dozama koje su veće u terapiji, preventivno se obično uzima do 500 mg ovog vitamina. Smatra da su popodnevni sati povoljni za uzimanje vitamina, koji se, u lečenju bolesti, mogu davati i injekcijama.

„Citrusno voće, jabuka, crvena i zelena paprika su bogati vitaminom C. Važno je uzimati ih sirove. Tu je i kupus, naročito kiseli kupus", savetuje dr Stanković.

Kaže da je preporuka da se uzima paprika kao salata uz obroke, uz jednu jabuku i pomorandže dnevno.

I svinjetina ima prednosti 

O vitaminu D se sve više govori u poslednje vreme, zbog deficita kod velikog dela populacije. Optimalna dnevna količina tog vitamina dnevno u preventivi je od 1.000 do 2.000 internacionalnih jedinica. Više doze se primenjuju u sferi lečenja.

„Vitaminom D su bogate ribe severnih mora, jaja, mleko i mlečni proizvodi, a i svinjetina sadrži količinu vitamina D koja je veoma značajna, tako da bi trebalo, osim posnih mesa, nekada uključiti i svinjetinu", objasnila je dr Stanković.

Sa vitaminima se može i preterati pa dr Samardžić objašnjava da se u tom slučaju javljaju simptomi kao što su mučnina, povraćanje, glavobolja i malaksalost.

I cink ima važnu ulogu u jačanju imuniteta.

„Cinkom su bogate namirnice koje sadrže proteine i nalazi se u mesu, plodovima mora, koštunjavom voću i u manjim količinama u mahunarkama", rekla je dr Stanković.

„Cink može da pomogne u prevenciji, mi znamo da se cink vezuje za omotač virusa, to je pokazano u ranijim studijama, da cink može da doprinese i sprečavanju razvoja virusa influence, tako da je cink uključen i u protokole, kada je u pitanju njegova profilaktička primena. Onda kada se već razvije klinička slika, tu je vrlo teško nešto učiniti, ali dok ne dođe do same infekcije, u smislu stvaranja zaštitne barijere, sigurno da cink ima svoju ulogu, naravno u preporučenoj dozi do 15 mg dnevno", izjavio je dr Samardžić.

Laboratorijske analize kao dobar pokazatelj 

Mnogi vitamine i minerale kupuju u apoteci i samostalno određuju doze i vreme uzimanja. Ipak, najbolje je prvo utvrditi stanje laboratorijskim analizama, da se ne bi dogodilo predoziranje.

Pored minerala i vitamina, od pomoći mogu biti i takozvani prirodni antibiotici. Dr Stanković posebno izdvaja med, beli luk, kurkumu, čaj od origana i žalfije.

„Ukoliko je virusna infekcija izuzetno snažna ona dovodi do pada imuniteta i pojave bakterijaske superinfekcije. Isključivo na osnovu procene lekara se uvodi antibiotik. Samo bih pomenuo da nikako ne treba zaboraviti prvu liniju antibiotika a to su penicilinski antibiotici minimalne toksičnosti, koje nekada zaboravimo a podsetio bih da oni ovde imaju svoje pravo mesto", kaže dr Samardžić, koji opominje da se antibiotici nikada ne uzimaju bez konsultacija sa lekarima.

четвртак, 25. април 2024.
8° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво