„Hvala, Jadranka“ u Japanu

U Japanskoj prestonici održan četvorodnevni omaž velikoj srpskoj i jugoslovenskoj kantautorki Jadranki Stojaković, koju cela bivša Jugoslavija pamti po hitovima „Sve smo mogli mi“, „Što te nema“ i „Ima neka tajna veza“.

U japanskoj prestonici Tokiju održan je četvorodnevni omaž velikoj srpskoj i jugoslovenskoj kantautorki Jadranki Stojaković, koja je ranije ove godine preminula nakon duže i teže bolesti.

Na priredbi u Tokiju pod nazivom Hvala, Jadranka, uz prigodne govore o njenom stvaralaštvu, održavani su koncerti na kojima su japanski muzičari, koji su sarađivali sa Jadrankom tokom njenog dugogodišnjeg boravka u toj zemlji, izvodili pesme koje su zajedno s njom komponovali.

Izvođeni su i japanski aranžmani hitova kojima se Jadranka osamdesetih godina proslavila u SFRJ, a publika je imala priliku i da uživa u izložbi njenih likovnih radova.

Svečanost u Tokiju planirana je tako da se poklopi sa rođendanom naše velike umetnice 24. julom, a organizovala ju je umetnička kuća „P3 art end envajorment“, kojoj je Jadranka darovala svoje radove na platnu, i poštovaoci njene muzike.

Jadranka Stojaković preminula je u 66. godini života 3. maja ove godine u Banjaluci, gde je boreći se s bolešću, radila i kao urednica muzičke redakcije Radio-televizije Republike Srpske.

Neobična karijera jugoslovenske dive

Jadranka Stojaković rođena je u Sarajevu 1950. godine u mešovitoj porodici, oca Srbina i majke Hrvatice. Počela je da nastupa u ranoj mladosti u Nemačkoj u grupi svog ujaka kao basista i vokal, da bi po povratku u zemlju 1971. godine počela da komponuje za „Kamerni teatar 55“, a zatim i RTV Sarajevo.

Potom su usledili prvi kontakti sa našim diskografskim kućama i nastupi na domaćim festivalima u Opatiji i na Beogradskom proleću, saradnja sa legendarnom grupom „Bjelo dugme“ (pesme Ima neka tajna veza, Čekala sam) i kao i nastup na „Evrosongu“ u Dablinu, gde je 1981. godine zajedno sa Nedom Ukraden i Ismetom Krvavac pevala kao prateći vokal Seida Memića Vajte kompoziciju Lejla.

Jadranka će, nesumnjivo, pre svega ostati upamćena po fantastičnoj solo karijeri koju su obeležili dirljivi hitovi Sve smo mogli mi i Što te nema, koji su joj doneli neprolaznu slavu na prostoru cele bivše Jugoslavije.

Paralelno s muzičkim stvaralaštvom, ona je diplomirala na Likovnoj akademiji u Sarajevu i pohađala studije filozofije i psihologije. 

Plodno stvaralaštvo i karakterni integritet

Početak Jadrankine karijere u Japanu bio je izuzetno neobičan, jer joj je po dolasku rečeno da su putevi za predstavljanje autora iz manjih i Japancima relativno nepoznatih zemalja ograničeni i da, pošto je ona iz komunističke zemlje, ne preostaje ništa drugo nego da se promocija njenih pesama izvrši uz pomoć Komunističke partije Japana.

Tako je Jadranka, koja je uspela da sklopi četvorogodišnji ugovor sa gigantom muzičke industrije „Tošiba-EMI“, najpre nastupila na muzičkom festivalu u organizaciji Japanske komunističke partije.

Pripremajući albume za tu diskografsku kuću, međutim, Jadranka, koja je poznata po bogatim emocijama, velikoj kreativnosti i ljubavi prema akustičnim instrumentima, suočila se sa neprijatnim komercijalističkim zahtevima - od nje se tražilo da stvara električnim instrumentima i da se drži popularnih obrazaca pop i disko muzike koji su se u to vreme dobro prodavali.

Početak rata u SFRJ i sukobi u Sarajevu dali su ideju japanskim diskografima da Jadranku predstave kao tragičnu muzu iz ratom razorene zemlje, ali je ona odbila taj pokušaj da se jugoslovenska nesreća iskoristi za ostvarivanje profita, te se, po isteku ugovora, odlučila da pređe u manju, alternativnu diskografsku kuću koja je bila voljna da joj da slobodu da komponuje i da vrši kreativne eksperimente, kao što su obrade jugoslovenske etno i japanske tradicionalne muzike.

Od tada, ona je održala više stotina koncerata u Japanu na kojima je, osim na našem i japanskom jeziku, pevala i na engleskom i italijanskom, svirajući gitaru i stari iranski instrument saz, a komponovala je i muziku i za japanske televizije, naročito dokumentarni, istorijski i dramski program državne televizije NHK.

Jadrankine koncerte pratili su i video-materijali koji su između ostalog sadržavali i njena sopstvena likovna dela poput crteža, slika i kolaža.

U Japanu je objavila devet albuma i sedam singlova, a sa svojom grupom „Spejs lab“, osim na koncertima u ovoj dalekoistočnoj zemlji, nastupala je i na festivalima i drugim priredbama u Aziji, Evropi i SAD gde je, pored svojih starih balada, izvodila etno, ambijetalnu i alternativnu muziku. Ona je u Japanu održala i više likovnih izložbi i izdala jednu knjigu.

Jadranka, koja u Japanu nije zasnovala sopstvenu porodicu, napustila je Tokio i nastanila se u Banjaluci 2011. godine nakon velikog zemljotresa na severoistoku Japana, kako bi za sebe obezbedila negu koja joj je bila potrebna nakon pada sa bine na jednom koncertu u Japanu kada je teško povredila kuk. 

Nažalost, po povratku na jugoslovenske prostore, lekari su konstatovali da pati od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), neizlečive neurološke bolesti koja prouzrokuje postepeno odumiranje mišića i paralizu sa fatalnim ishodom.  

Usled toga što je dugo radila za manje diskografske kuće i izvodila etno i eksperimentalnu muziku, a moguće i zbog razlika u etosu i mentalitetu, Jadranka u Japanu nije doživela priznanje i slavu koju je uživala u SFRJ, a u Zemlji izlazećeg Sunca imala je i finansijske i teškoće sa produženjem vize.

Ipak, i danas, pet godina nakon njenog povratka u Bosnu u toj dalekoistočnoj zemlji postoji jezgro od više stotina njenih fanova i poštovalaca, zbog čega je njen zvanični vebsajt na japanskom jeziku i u njenom odsustvu bio redovno ažuriran, a četvorodnevni omaž dobro posećen. 

Број коментара 4

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 29. март 2024.
11° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво