Читај ми!

„Porodiljski mozak“ ne da nije sporiji već samo opterećeniji, a možda i brži

Trudnički i porodiljski mozak i razni slični termini koriste se poslednjih decenija da bi se opisale mame kada deluju rasejano ili zaboravno uoči porođaja i ubrzo nakon dolaska bebe na svet. Mišljenje da je majčinstvo samo po sebi povezano sa padom kognitivnih sposobnosti može biti i pogrešno i nepravedno prema majkama i njihovom mozgu, poručuju neurolozi.

Nekoliko studija koje su pokušale da istraže da li majke zaista pate od gubitka pamćenja tokom trudnoće i u postporođajnom periodu nisu uspele da pronađu bitne razlike u kognitivnim sposobnostima žena koje imaju decu u poređenju sa onim bez dece, piše tim naučnika u članku objavljenom u časopisu JAMA Neurology.

Ako pitate novopečene mame, čak osam od 10 njih reći će da je iskusilo gubitak pamćenja i magnovenje koji se popularno nazivaju „trudnički ili porodiljski mozak“. Zašto onda studije ne otkrivaju ono što toliko žena doživljava?

Jedan od razloga, objašnjavaju autori članka – dr Klara Makormak, dr Bridžit L. Kalahan i dr Džodi L. Pavluski – može biti mir i tišina laboratorija u kojima se izvodi većina studija.

Bez vrištanja dece i dugačkog spiska zadataka koje treba obaviti pred njima, razmišljanje postaje lakše i mame rade jednako dobro kao i žene bez dece.

Drugi mogući razlog je da „porodiljski mozak“ nije stvaran već da ljudi samo brzo donose sud o nekome. Jednostavnu grešku često preopterećene i neispavane mame društvo odmah označava kao „porodiljski mozak“ jer očekuje da će kognitivne sposobnosti žena opasti nakon rođenja dece.

Možda su i žene naučile da koriste takve izraze da bi se izborile sa novonastalim ulogama koje majčinstvo donosi.

Nasmejati se i grešku opravdati „porodiljskim mozgom“ može biti vapaj za pomoć od strane majki koje ne osećaju podršku okoline ili društva. 

Konačno, studije možda neće otkriti ono što toliko žena doživljava jer naučnici možda uporno postavljaju pogrešna pitanja.

U pokušaju da pronađu navodni gubitak moždanih funkcija koje žene mogu iskusiti nakon rađanja dece, možda ne uspevaju da uoče adaptaciju i promene oblika neuronskih veza koje se prave u mozgu žena kako bi ih pripremile za važne i naporne zadatke roditeljstva.

Kada se mame podvrgnu istraživanjima koja preciznije oponašaju realnost njihovih novih okolnosti, one čak rade bolje od žena bez dece.

Testiranje majki u roditeljskim zadacima pokazalo je da su pokazale veće kapacitete za učenje i ukupno poboljšanje dugoročne memorije, objašnjavaju autori.

Vrste studija koja sagledavaju koliko su složeni, zauzeti i dinamični mozgovi novih i budućih mama, imaju najveći potencijal da otkriju šta se tačno dešava kada žene postanu majke, kažu dr Makormak, dr Kalahan i dr Pavluski.

Dok se to ne bude desilo, autori studije savetuju da ne koristimo za sebe ili druge termine porodiljski i trudnički mozak i slične izraze.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 19. април 2024.
12° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво