Читај ми!

Projekat „Jadar“ – šta je poznato?

Najavljene izgradnja rudnika i eksploatacija minerala jadarita u Rađevini kraj Loznice izazvale su brojne nedoumice i zabrinutost građana. Prateća odlagališta jalovine, korišćenje i tretman voda i hemikalija u procesu dobijanja litijum-karbonata i borne kiseline, kao i uticaj rudnika na životnu sredinu tog područja – zainteresovali su i naučnu i stručnu javnost. Zbog toga je u SANU danas otvoren dvodnevni naučnostručni skup pod nazivom „Projekat ’Jadar’ – šta je poznato?“

Brojne nedoumice u vezi sa izgradnjom rudnika pojačala je i dosadašnja nedovoljna transparentnost čitavog procesa – počev od dobijanja dozvola za istražne radove, preko promene urbanističkog plana i namene korišćenja zemljišta, pa do samog izbora tehnološkog procesa.

Zato su danas na skupu otvorena ključna pitanja: šta će Srbija dobiti od te eksploatacije, kakva je dobrobit za stanovništvo i životnu sredinu, pod kojim se uslovima otuđuju prirodni resursi i kakva je opšta korist za državu osim rudne rente koja je, kako sada stvari stoje, zanemarljiva u odnosu na vrednost ekosistema i predela koji bi bili uništeni ili nepovratno izmenjeni.

Akademik Vladimir Kostić, predsednik SANU, naglasio je da je skup posvećen vrlo aktuelnom problemu i da se na njemu ništa ne rešava, ali se nada da će posle njega mnoge stvari biti jasnije u razumevanju celog projekta.

„SANU se ne bavi bilo kakvim konjunkturnim opredeljenjima, već isključivo traga za naučno zasnovanim istinama“, rekao je on.

Akademik Vladimir Stevanović, predsednik Akademijskog odbora za životnu sredinu, istakao je da je suštinsko pitanje kako se u Srbiji vrednuju prirodni resursi.

„Svi pokazatelji u izveštajima o stanju životne sredine govore da je ono nezadovoljavajuće. Srbija ima veliku raznovrsnost prirodnih resursa, ali se oni nalaze na malim površinama i ograničenog su kapaciteta, pa tako ne bi trebalo ulaziti u nove rizične poduhvate koji bi bili dugoročno štetni“, kazao je.

Zapitao se ima li uopšte cenu sve ono što se nalazi na površini iznad eksploatacionog polja i na mestu budućih deponija jalovine, a to su šume, zemljište, vodotoci, i naravno, stanovništvo.

Govoreći o značaju projekta „Jadar“ za energetski i tehnološki razvoj Srbije, Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike, rekla je da su tehnologija i zaštita životne sredine dve najvažnije komponente u odnosu na vrednost samog minerala, a ona nije mala.

„Elaboratom o resursima i rezervama overene su bilansne rezerve ruda litijuma i bora kod Loznice u iznosu od 158 miliona tona. Proračunata vrednost je 56 milijardi dolara, sa potencijalnim početnim ulaganjem od 1,5 milijardi dolara. Uticaj na BDP je direktno tri procenta samo iz procesa rudarenja; u procesu proizvodnje litijumskih baterija više od osam odsto, a moguće proizvodnje električnih vozila između 11 i 15 procenata“, istakla je ministarka Mihajlović.

Ona je dodala da Srbija može pokriti 12 odsto svetskih potreba za litijumom, poštujući sve ekološke aspekte i zakone prirode, a vrednost dokazanih mineralnih vrednosti u Srbiji je veća od dvesta milijardi evra.

Vesna Prodanović, generalna direktorka firme "Rio Sava Exploration" (ćerka firme „Rio Tinto") koja je zadužena za istražne radove, navela je da su oni usklađeni sa najboljom svetskom praksom.

„Istražne radnje i naučnoistraživački rad naše kompanije zasnovani su na razvoju i transferu modernih tehnologija u preradi jadarita u komercijalni proizvod, sa posebnim akcentom na zaštiti životne sredine. Tehnologiju smo razvijali četiri godine. Ono što je vrlo važno da napomenem jeste to da će rudnik biti duboko podzemni, a ne površinski i da neće biti kiselog otpada“, istakla je Prodanovićeva, uz napomenu da projekat prati važeću zakonsku regulativu.

Realizacija projekta „Jadar“, planirana na površini od nekoliko hiljada hektara zemljišta pod šumskim, poljoprivrednim i urbanizovanim površinama, ugroziće biodiverzitet, ističu stručnjaci.

„Raseljavanje stanovništva, stalan rizik od zagađenja vazduha, vode i zemljišta suštinski umanjuju ekonomsku i ekološku perspektivu Rađevine. Posebno je nejasna korist za državu, ukoliko se uopšte može govoriti o bilo kakvoj kompenzaciji za tako masivnu degradaciju prostora i trajan rizik po zdravlje i bezbednost stanovništva“, rekao je Ratko Ristić, dekan Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Mirjana Drenovak Ivanović sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu kaže da je veoma bitan postupak strateške procene uticaja projekta na životnu sredinu.

„Opšti interes i prava pojedinaca moraju da budu zasnovani na zakonitom i razumnom osnovu. Pravni okvir uređuje koji nivo zagađenja životne sredine je prihvatljiv u jednom društvu, da li se određena prava mogu ograničiti u cilju zaštite životne sredine, da li se poljoprivredno zemljište može koristiti u nepoljoprivredne svrhe i to je veoma važno“, navela je.

Danko Knežević, profesor Rudarsko-geološkog fakulteta u penziji, rekao je da su karakteristike otpada uslovile da se prostor za deponovanje uredi kao za odlaganje opasnog otpada, saglasno sa evropskom i srpskom legislativom.

„Deponija se formira na vodoplavnom terenu, u blizini mesta izdvajanja otpada. Uređenje podrazumeva potpunu hidroizolaciju dna deponije i moraju se preduzeti opsežne mere zaštite“, istakao je on.

Željko Kamberović sa Tehnološko-metalurškog fakulteta rekao je da će projekat svakako uticati na životnu sredinu.

„Najznačajniji uticaji su degradacija velikih površina zauzetih projektom, što će negativno uticati na vegetaciju, floru i faunu, podzemne i površinske vode, kvalitet vazduha, buku i ostalo.“

Cilj konferencije je da se svi elementi projekta „Jadar" naučno i stručno vrednuju, da se evaluiraju njegove koristi i štete i anticipiraju problemi koji bi mogli da proizađu, ukoliko bi se projekat realizovao.

Organizatori skupa su Akademijski odbor „Čovek i životna sredina“ SANU, Akademijski odbor za materijale SANU i Odbor za hemiju Odeljenja hemijskih i bioloških nauka SANU.

Predviđeno je da se sutra skup završi okruglim stolom, na kojem će učestvovati predstavnici Udruženja građana „Zaštitimo Jadar i Rađevinu“, Koalicije za održivo rudarstvo u Srbiji, Centra za ekologiju i održivi razvoj (CEKOR) i Podrinjskog antikorupcijskog tima (PAKT) za zaštitu reke Jadar i Rađevine. 

четвртак, 25. април 2024.
10° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво