Alkohol i mozak

„Svi volimo pićence, ali niko ne voli pijance“ ‒ navodi se u jednoj reklami. Reklamne kampanje za prevenciju alkoholizma najčešće stavljaju akcenat na to koliko je opasna vožnja pod dejstvom alkohola. Zaboravlja se na nasilje u porodici i depresiju koja često ide uz alkohol. U reklamama za pića alkohol deluje veoma bezazleno. Međutim, u svetu ima sedamdeset šest miliona alkoholičara. Alkohol, kao i sve droge, i te kako deluje na mozak. Za istraživača Filipa Gorvuda, alkohol se ne razlikuje od droge.

Alkohol ima izvanrednu sposobnost da se širi u organizmu. To je sasvim mali molekul koji može da pređe ćelijsku opnu i lako prodre u mozak, placentu, u sam neuron. Deluje na mnogo raznih receptora, pa čak i unutar ćelije.

Većina droga usredsređuje akciju na jedan tip receptora. Etanol, glavni sastojak alkohola, deluje na gotovo ceo sistem. Utiče na mreže acetilholina, dopamina, glutamata i pored svega ‒ na mreže GABA receptora, koji prilično usporavaju aktivnost neurona. Delujući na njih, etanol još više usporava mozak.

U tome se sastoji opuštajući efekat alkohola. To sve dovodi do pospanosti, smanjenih refleksa, što uzrokuje trećinu smrtnih slučajeva u nesrećama na drumu.
Svojim, još uvek malo poznatim mehanizmom, alkohol izaziva oslobađanje dopamina u nukleus akumbensu ‒ malom delu mozga koji upravlja osećanjem zadovoljstva. Reč je o procesu zajedničkom za sve droge, koji igra ključnu ulogu pri nastanku zavisnosti.

Organizam ima svoju životnu filozofiju: homeostazu, vraćanje u stanje ravnoteže. Kada se pojavi nešto što menja njegovu dinamiku, mozak će sistematski pokušavati da se vrati u stanje najbliže uobičajenom funkcionisanju. Redovno uzimanje alkohola dovodi do efekta prilagođavanja.

Takva vrsta prilagođavanja usađuje alkoholizam u neurone. Mozak je prinuđen da smisli novo stanje ravnoteže. Kada alkoholičar prestane da pije, privremena ravnoteža njegovog mozga se narušava.

Jutrom se to manifestuje kroz nervozu, tremor u ekstremitetima, zbunjenost, anksioznost, ponekad neznatno pomračenje, znojenje, tahikardiju.

Na psihičkom planu, pomračenje će zameniti prava pomućenost uma, uz sumanute momente koji su povezani sa dispercepcijom ‒ što čini da osoba u svom vidnom polju tumači objekte konstruišući slike. Ta pojava, poznata kao delirijum tremens često je opisana u književnosti kada alkoholičar od čarape vidi pacova.

Ta vrsta cerebralnog nemira može dovesti do opšte mahnitosti i krize, a u ekstremnim slučajevima i do smrti usled prevelike nadraženosti mozga i velike dehidriranosti.
Savremene tehnike snimanja omogućavaju istraživačima da mere razna oštećenja mozga izazvana alkoholom. Ustanovljeno je da je u svim prednjim delovima mozga alkoholičara znatno smanjen metabolizam glukoze, koja je jedini izvor energije mozga. Dalja istraživanja su dovela u vezu nivo između utroška energije u prednjim delovima mozga i postignuća na testovima. Alkoholičari su postizali lošije rezultate na testovima selekcije informacija i kratkoročne memorije.

Naučnici su se zapitali da li osim funkcionalnih promena dolazi i do promena u samoj strukturi mozga. Snimanje mozga magnetnom rezonancom i na to pitanje daje odgovor. Ustanovljeno je da u mozgu alkoholičara dolazi do znatnog opadanja sive mase u prednjim delovima mozga. Svi ovi snimci i istraživanja pokazuju da konzumiranje alkohola u velikim količinama ‒ slabi mozak.

Međutim, naučnicima još uvek nije poznato u kojoj meri se mozak može oporaviti nakon što osoba prestane da konzumira alkohol.

Број коментара 4

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 25. април 2024.
10° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво