Rijeka, između industrije i turizma

Rijeka, koja je nekada bila najaveća luka bivše Jugoslavije i živela najviše od industrije i brodarstva, danas mahom živi od turizma i uslužnih delatnosti. Kao i većina u regionu i Rijeka čeka neke bolje dane.

Predsednik Uprave Brodogradilišta "Viktor Lenac" Robert Škifić kaže da svi brodari u poslednje tri, četiri godine posluju sa gubicima.

"Zavisi od toga koliko su uspeli u dobrim godinama, tu mislim na period od 2004. do 2008. godine, skupiti sa strane novaca da bi mogli prebroditi krizu", kaže Škifić.

Dve krize, najpre ona 90-tih, a zatim i ova finansijska, značajno su uticale ne samo na rad brodogradilišta, nego i na pad industrijske proizvodnje, tako da i Rijeka sve više počinje da se okreće uslužnim delatnostima.

Početkom ovog veka turizam doživljava ekspanziju. Ipak, na pitanje od čega grad danas više živi, od turizma ili industrije, teško je dobiti konkretan odgovor.

Novinarka HRT-a Nataša Papić Krešić kaže da ona industrijska Rijeka, kakva je nekad postojala u bivšoj Jugoslaviji, više ne postoji.

"Velik je broj nezaposlenih, industrija je ta koja je pokretala celi razvoj, te industrije više nema, imam osjećaj da se živi od trgovine", kaže novinarka HRT-a.

Da je primorje po definiciji upućeno na turizam tvrdi Dino Marteršić iz Turističke zajednice Rijeke.

"Od 2000. godine beležimo rast od praktično 110 posto. Drugim rečima, 2000. godine imali smo oko 60.000 noćenja, dok smo 2012. godine imali 135.000 noćenja.

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, koji se nada i petom mandatu u gradskoj kući, i dalje veruje u industriju.

"Tačno je da više nema onih velikih industrijskih pogona kakvih je nekada bilo, uglavnom metalopetrađivačkih, međutim, i danas u Rijeci dominira industrija", kaže Obersnel.

Rijeka deli sudbinu regiona. Očekivanja od Evropske unije su velika, ali, istovremeno, kriza uvećava i strahove.