Karadžić optužuje Zagoreca

Haški optuženik za genocid u BiH, bivši predsednik Republike Srpske, Radovan Karadžić, zatražio je od Tribunala da omogući razgovor njegovog pravnog zastupnika sa bivšim pomoćnikom ministra odbrane Hrvatske Vladimira Zagorca koji je, kako tvrdi, bio uključen u dogovore o slanju oružja Muslimanima u BiH.

Karadžić traži da Zagorec, ražalovani hrvatski general, koji služi sedmogodišnju kaznu zatvora za krađu dragulja, razgovara s njegovim pravnim zastupnikom početkom marta u zatvoru u Hrvatskoj u kome Zagorec služi kaznu, objavio je danas Haški sud.

Karadžić tvrdi da je Zagorec, koji je odbio da dobrovoljno razgovara s predstavnicima njegovog advokatskog tima, bio direktno uključen u dogovore oko slanja oružja iz Irana preko Hrvatske za Muslimane u Bosni 1994. i 1995. godine.

Zagorec je tokom te dve godine obavljao dužnost pomoćnika ministra odbrane za nabavku, proizvodnju i snabdevanje.

Karadžić u zahtevu tvrdi da je u tom periodu na hiljade tona pešadijskog i drugog naoružanja švercovano iz Irana i drugih islamskih zemalja vojsci bosanskih Muslimana preko Hrvatske i da je veliki deo tog oružja završilo u zaštićenim zonama UN u Srebrenici i Žepi gde je korišćeno za napade i ubijanje srpskih civila u okolnim selima.

"To je prethodilo direktivi predsednika Karadžića marta 1995. godine da vojska preduzme akcije kako bi odgovorila na te probleme", navodi se u aktu.

Na sudu je u toku izvođenje dokaza optužbe za Karadžićevu odgovornost za genocid u Srebrenici nad muslimanskim muškaracima nakon pada enklave koja je bila pod zaštitom UN-a.

Karadžić ističe da poseduje dokaze da je Zagorec dogovarao transporte artiljerijske municije preko pulskog aerodroma za BiH krajem 1994. godine, zajedno s izvesnim Žakom Mesjeom koji je, prema njegovim tvrdnjama, u SAD upravo odslužio zatvorsku kaznu zbog šverca oružja.

"Zbog toga postoji obilje dokaza koji potkrepljuju verovanje da je general Zagorec znao za transfere oružja i municije bosanskim Muslimanima u 1995. u periodu pre navodnog uzimanja talaca iz redova pripadnika UN-a u maju 1995. i dogadjaja u Srebrenici u julu 1995 godine", navodi Karadžić.

Bivši predsednik RS ističe da je razgovor sa Zagorcem nužan jer takve informacije nije dobio u svom ranijem razgovoru s bivšim šefom obaveštajne službe (Hrvatska izvještajna služba) Miroslavom Tuđmanom a napominje i da je Mesje takodje odbio da razgova s njegovim predstavnicima.

Karadžić se sudu požalio da nije ni iz drugih izvora uspeo da pribaviti podatke o transferu takvoga oružja jer vlade BiH, Hrvatske i Irana svaka za sebe tvrde da nemaju nikakvih dokumenata o takvim transferima.