Kompozitor meseca – Skrjabin
Nastavljamo ciklus kojim ovog februara obeležavamo 150 godina od rođenja Aleksandra Skrjabina.
Oslobođen pedagoških aktivnosti, Skrjabin je u leto 1902. počeo da radi na Trećoj simfoniji pod nazivom Božnastvena poema, i nekoliko manjih dela. Sve više se usmeravao ka filozofiji i grčkim mitovima, a postao je i član Moskovskog filozofskog društva. Godinu dana kasnije postao je blizak sa ruskim piscem i muzikologom Borisom Šlecerom, a pre svega sa njegovom sestrom Tatjanom, koja je ubrzo postala njegova ljubavnica. Dela iz opusa 30 do opusa 43 reflektuju upravo intenzivnu senzualnost koja je obuzela Skrjabina u tom periodu, a koja je potom, iste godine, predstavio Baljajevu na proslavi njegovog imendana. Mesec dana kasnije, 1903. godine, Baljajev je umro.
Upravo u delima nastalim od 1903. godine Skrjabin je počeo da pravi odstupanja od ustaljenih formi: jednostavačne sonate postala su sve češće u njegovom opusu, premda se striktno pridržavao forme sonatnog oblika. Poseban akcenat stavljao je na razvojne delove i kode koje je koristio kako bi predstavio svoje filozofske misli i simboliku koje su ga sve više okupirale, često posezajući za varijacijama i tonalnim mutacijama, ali nikada ne odustajući od tonalnosti i tonalnog centra.
Nakon smrti Baljajeva, Skrjabinovi mesečni prihodi od izdavača su se smanjili, bio je u vezi sa bivšom učenicom, tada i dalje maloletnom, te je bio prinuđen da napusti Institut Svete Katarine. Selidba u inostranstvo, o kojoj je dugo maštao, sada je postala nužnost: sa svojom porodicom se preselio u Švajcarsku marta 1904. godine, a omogućio je i ljubavnici Tatjani da živi u komšiluku. Supruga Vera je ubrzo saznala za njegovu ljubavnu aferu i napustila je Švajcarsku. Upravo je tada Skrjabin dovršio Treću simfoniju, premijerno izvedenu u Parizu maja 1905. godine.
Često je isticao da je izvođenje Treće simfonije trebalo da bude prvi proglas moje nove doktrine, te da muzika nije bila samo izraz mog intelekta i kreativnosti, već da su doktrina i muzika dve različite forme izražavanja istog bića - Aleksandra Skrjabina. Delo nosi naziv Božanstvena poema i napisano je u četiri stava koja se izvode bez pauze.
Urednica Jelena Damjanović
Коментари