SO RTS Musorgski: Slike sa izložbe

Jedno od svojih najznačajnijih i napopularnijih dela Slike sa izložbe, Musorgski je komponovao inspirisan slikama Viktora Hartmana, ruskog arhitekte i slikara. Dvojica umetnika bili su bliski prijatelji, koje je upoznao tada veoma uticajan kritičar Vladimir Stasov. Nakon što je u 39. godini Hartman iznenada preminuo, Stasov je priredio retrospektivnu izložbu Hartmanovih radova, koji su nadahnuli Musorgskog da 1874. komponuje Slike sa izložbe – originalno za klavir solo.

Iako danas spada među njegova najizvođenija dela, kompozicija nije bila zapažena sve do 1922. kada ju je za orkestarsko izvođenje priredio Moris Ravel, po narudžbini Sergeja Kusevickog, dirigenta Bostonskog simfonijskog orkestra. Francuski kompozitor, pijanista i dirigent bio je zadivljen muzikom svog ruskog kolege. Već tada smatran velikim majstorom orkestra, Ravel je uz neznatne izmene stvorio orkestraciju koja se i danas smatra najuspelijom. Međutim, tek će izvođenje orkestarske verzije u Parizu, 1922. godine i objavljivanje partiture 1930. godine, kao i prvi snimci ovog dela, svrstati Slike sa izložbe među najizvođenija i najvoljenija dela klasične muzike. Preko deset kratkih stavova, Musorgski je pokušao da muzičkim sredstvima dočara deset Hartmanovih slika. Promenada koju čujemo na početku predstavlja samog kompozitora koji šeta od slike do slike, a čućemo je još tri puta u toku dela. Zatim slede stavovi: Gnom, Stari zamak, Tiljeri, Bidlo, Igra pilića u ljuskama, Dva Jevreja - bogati i siromašni, Pijaca u Limožu, Katakombe, Baba Jaga i Velika vrata u Kijevu.
 
Repriza, 21. oktobar u  02:10 i 10:10

Коментари

Prodajem
Ако пронађете ову новчаницу одмах идите код нумизматичара
C.T. Toraksa
Поштујте правила пре давања крви на анализу
Adaptacija
„Буђење пацова“ – ново рухо филмског класика Живојина Павловића
slobodan izbor ishrane
Главни град Финске избацује месо како би заштитили климу, осим у ретким изузецима
Prijava za kviz Slagalica
Пријавите се