Političke ideje u Srba

Dimitrije Davidović, srpski Meternih (1789-1838)

Otac srpske štampe i tvorac Sretenjskog ustava štampao je u Beču 1813. prvi broj "Novina Serbskih", koje se smatraju prvim dnevnim listom u Srba, "na čistom, Srbinu razumitelnom jeziku".

Ogroman je Davidovićev doprinos u izradi za Srbe povoljnih hatišerifa iz 1830. i 1833. Njima je Srbija priznata kao autonomna kneževina. Davidović je bio pisac velikog broja važnih zakona i propisa, a kruna njegovih pregnuća je prvi srpski ustav iz 1835. Niz odredbi toga ustava u ravni su najdemokratskijih evropskih antifeudalnih rešenja tog vremena. Srbija se naziva "nezavisimo knjažestvo", određuju se zastava i grb, a Sovjet se po prvi put naziva "državnim".

U Sretenjskom ustavu stoji da "rob, kako stupi na srpsku zemlju, onoga časa postaje slobodan", a "svaki Srbin ima pravo birati način življenja po svojoj volji, samo koji nije na obščenarodnu štetu".

Smrt Davidovića, koga su u Beču nazvali srpski Meternih, neće biti zabeležena ni u listu koji je on osnovao.

Autor prof. dr Dragan Simeunović.

broj komentara 0 pošalji komentar