petak, 12. mar 2010, 12:57
Trezor
12. mart je Dan Beogradskog univerziteta
Prvi pokušaji stvaranja škole za više obrazovanje kod Srba datiraju iz perioda Prvog srpskog ustanka. Karađorđeva Velika škola, osnovana 1808, radila je pet godina, a školovanje je završilo sedam polaznika, među kojima i Vuk Karadžić. Njen rad obnovljen je 1830. godine. Osam godina kasnije, Velika škola prerasta u Licej sa sedištem u Kragujevcu.
Od 1841. godine Licej je ponovo u Beogradu. Knez Mihailo Obrenović, 1863. godine, donosi Zakon o Velikoj školi sa 3 fakulteta: Pravnim, Filozofskim i Tehničkim fakultetom. Svoje sadašnje ime Univerzitet je dobio donošenjem zakona, 12. marta 1905, koji je potpisao kralj Petar I. U prvom članu tog zakona, kaže se: "Velika škola se proglašuje za Univerzitet sa Filozofskim, Pravnim, Medicinskim, Tehničkim i Bogoslovskim fakultetom". Prvi rektor Beogradskog univerziteta bio je Sima Lozanić. U čast Sime Lozanića Trezor prikazuje:
Zbirka velikana srpske hemije - Zbirka velikana srpske hemije, koju hemičari kraće nazivaju Muzej hemije, pripada Zajednici naučno-tehničkih muzeja Srbije, čiji je matični muzej Muzej nauke i tehnike. Autori stalne postavke su prof. dr Snežana Bojović, redovni profesor Hemijskog fakulteta u Beogradu i Adela Magdić, viši kustos, koja je u vreme rada na zbirci bila u Muzeju nauke i tehnike.
Zbirka je otvorena 21. oktobra 2002. godine, povodom 130 godina od dolaska Sime Lozanića na Katedru hemije Velike škole. Zbirka je posvećena velikanima srpske hemije koji su stvarali krajem XIX i tokom XX veka; Simi Lozaniću (1847-1935), najvećem srpskom hemičaru i značajnim ličnostima koje su ostavile dubok trag u srpskoj hemiji: prvom srpskom hemičaru Mihailu Raškoviću, osnivaču Srpskog hemijskog društva Marku Leku, prvom saradniku Sime Lozanića Miloradu Jovičiću, univerzitetskom profesoru Milivoju Lozaniću, osnivaču Beogradske hemijske škole Vukiću Mićoviću i Đorđu Stefanoviću zaslužnom za osnivanje Katedre za biohemiju na Hemijskom fakultetu.
Sačuvano blago, originalna dokumenta i oprema prve hemijske laboratorije na Liceju i Velikoj školi jeste dragoceno svedočanstvo o razvoju hemije u Srbiji. Više stotina dokumenata i oko sto fotografija izloženi su na stubovima, a hemijsko posuđe, pribor i aparati u staklenim vitrinama i na policama. U ormanima se nalaze knjige iz XIX veka, udžbenici, prepiska hemičara, fotografije i dokumenta. Zbirka se stalno popunjava donacijama značajnih hemičara i njihovih porodica, a nalazi se u prostoru iza velikog amfiteatra na Hemijskom fakultetu u Beogradu i posećuje se organizovano.
* Prema tekstu naučnog saradnika dr Jasminke Korolije, snimatelj Milan Ilić, snimatelj zvuka Milan Đorđević, saradnik Milena Jekić, organizator Gordana Grdanović, montažer-realizator Branislava Teodosić, urednik Bojana Andrić.
* Snimano 4.2.2010, Redakcija za istoriografiju.
Đulići i đulići uveoci - stihove Jovana Jovanovića Zmaja (1833-1904) kazuje Rade Šerbedžija, a vizualna rešenja se traže u slikama Mersada Berbera.
* Scenario i režija Aleksandar Mandić, snimatelj Mile Lukić, montažeri Jasna Štolba, Verica Pantić.
* Premijerno emitovano 28.3.1983, Redakcija programa iz kulture, urednik Zora Korać.
