<?xml version="1.0" encoding="utf-8" ?>














    





<rss version="2.0" xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/">
    <channel>
        <title>RTS :: RTS Digital</title>
        <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/rss/255/RTS+Digital</link>
        <description>Lista vesti</description>
        <language>sr</language>
        <image>
            <url>http://www.rts.rs/img/logo-sr</url>
            <title>RTS :: RTS Digital</title>
            <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/rss/255/RTS+Digital</link>
        </image>
        
        
            <item>
                <title>Neimari u ime Gospoda</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1042026/Neimari+u+ime+Gospoda.html</link>
                <description>
		    Već hiljadu i po godina graditelji pomeraju granice gradnje da bi stvarali sve veličanstvenije spomenike u slavu svog boga.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/neimari-u-ime-gospoda.jpg?thumbId=1942376&amp;fileSize=10275&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328784793000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Neimari u ime Gospoda" title="Neimari u ime Gospoda" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 9 Feb 2012 11:53:13 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1042026/Neimari+u+ime+Gospoda.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Pet veličanstvenih građevina predstavljaju prekretnice u inženjerstvu: Aja Sofija u Istanbulu, Notr-Dam u Parizu, Bazilika Svetog Petra u Rimu, Sagrada Familia u Barseloni i Kristalna katedrala u Los Anđelesu. Sve su opstale i prkose onima koji su sumnjali u njihovu izgradnju. Priča o pet značajnih građevinskih objekata u produkcija Diskaverija snimljena je u dve jednosatne epizode. Emisije o ovim značajnim prestonim crkvama je priča o pionirskoj inovaciji, o ljudima nadahnutim religijom i odlučnošću koji su pomerali granice graditeljstva, nekad s neverovatnim rezultatima, a nekad sa katastrofalnim ishodom. A sve je to bila gradnja u ime boga.</p><p>repriza, 17. februar u 04:10 i 12:10</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Muzeji sveta : Umetnička kolekcija Drezdena - kraljevska kolekcija saksonskog blaga</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1042002/Muzeji+sveta+%3A+Umetni%C4%8Dka+kolekcija+Drezdena+-+kraljevska+kolekcija+saksonskog+blaga.html</link>
                <description>
		    Muzeji svet - dokumentarni serijal japanske produkcije prikazuje značajne svetske muzeje  i njihova blaga kroz zanimljive pripovesti o neobičnim sudbinama istraživača, kolekcionara, slikara - svih onih ljudi koji su svoje živote na različite načine posvetili umetnosti.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/umetnička-kolekcija-drezden.jpg?thumbId=1942358&amp;fileSize=15510&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328783989000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Muzeji sveta : Umetnička kolekcija Drezdena - kraljevska kolekcija saksonskog blaga" title="Muzeji sveta : Umetnička kolekcija Drezdena - kraljevska kolekcija saksonskog blaga" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 9 Feb 2012 11:39:50 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1042002/Muzeji+sveta+%3A+Umetni%C4%8Dka+kolekcija+Drezdena+-+kraljevska+kolekcija+saksonskog+blaga.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>U osmoj epizodi autori predstavljaju fantastične umetničke zbirke koje je oformio Fridrih Avgust Drugi u Drezdenu, gradu na Elbi, značajnom delu svetske baštine. Kralj čiji je nadimak bio „gvozdena pesnica&quot; jer je golim rukama lomio potkovice i koji je, kako se pričalo, imao 360 dece, bio je zaljubljen u umetnost. Kolekcije imperatora koji je smatrao da umetnost rađa moć, smeštene su u 12 muzeja na pet lokacija, od kojih je najzanimljiviji Zeleni trezor - on sadrži najvrednije blago. U palati Cvinger nalazi se najveća kolekcija porcelana u svetu od preko 20.000 komada, a u galeriji slika 3.000 umetničkih dela nastalih od 14. do 18. veka. </p><p>&#160;</p>repriza, 19. februar u 04:35 i 12:35]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Pod istim krovom, 4. epizoda</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041982/Pod+istim+krovom%2C+4.+epizoda.html</link>
                <description>
		    Savremena priča o svakodnevnim problemima i zgodama u poslovnom, ljubavnom, intimnom životu svakog od članova jedne gradske porodice, duhovito i blagonaklono prikazana je u seriji kineske produkcije Pod istim krovom. 
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/pod-istim-krovom-4.jpg?thumbId=1942316&amp;fileSize=3992&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328783350000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Pod istim krovom, 4. epizoda" title="Pod istim krovom, 4. epizoda" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 9 Feb 2012 11:29:10 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041982/Pod+istim+krovom%2C+4.+epizoda.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Kao odgovor na mnoštvo humorističkih, srceparajućih, intrigantnih serija iz Turske, Indije, Španije nacionalna televizija Kine snimila je seriju o porodici koju u neočekivane odnose dovodi ljubav mladog Dalijanga i njegove supruge Žaovu čiji se roditelji ne mire sa činjenicom da će im deca voditi samostalne živote. Pored majki koje u svojoj posesivnosti daju i najviše materijala za duhovite replike, tu je i Dalijangova buntovna sestra, pomalo senilna baka i strpljivi otac.</p><p>Proizvodnja: Kina 2009.</p><p>&#160;</p>repriza, 20. februar u 06:15 i 14:15]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Rok  Danteron: Frank  Brale</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041974/Rok++Danteron%3A+Frank++Brale.html</link>
                <description>
		    Brale je sa četiri godine počeo da svira klavir zajedno sa svojom majkom. Sa deset godina prvi put je nastupio uz filharmonijski orkestar Francuskog radija.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/frank-brale.jpg?thumbId=1942304&amp;fileSize=4567&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328783257000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Rok  Danteron: Frank  Brale" title="Rok  Danteron: Frank  Brale" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 9 Feb 2012 11:27:37 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041974/Rok++Danteron%3A+Frank++Brale.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Nekoliko godina kasnije počinje da studira nauku, a zatim se upisuje na Pariski konzervatorijum i definitivno odlučuje da se posveti muzici.</p><p>Poslednjih godina sarađuje najviše sa Renoom Kapusonom.</p><p>U okviru pijanističkog festivala Rok Danteron u Provansi, publici se predstavio muzikom Lista i Debisija.</p><p>&#160;</p>repriza, 20. februar u 05:10 i 13:10]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Mariza, 1.deo</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041970/Mariza%2C+1.deo.html</link>
                <description>
		    Pre nego što je odrasla i profesionalno počela da se bavi isključivo pevanjem fada, Mariza je, dok je stasavala u jednu od najvećih svetskih pevačica, pevala džez, gospel i bluz.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/mariza.jpg?thumbId=1942298&amp;fileSize=6136&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328783168000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Mariza, 1.deo" title="Mariza, 1.deo" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 9 Feb 2012 11:26:08 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041970/Mariza%2C+1.deo.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Njena interesovanja su velikim delom posledica njenog multietničkog porekla: otac joj je iz Portugala, a majka iz Mozambika. Vrlo brzo zadobila je poštovanje kritike i publike, a najveći razlog za to su posvećenost i kvalitet njene interpretacije.</p><p>repriza, 20. februar u 01:20 i 09:20</p><p>&#160;</p><p>&#160;</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Sumrak</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041966/Sumrak.html</link>
                <description>
		    Psihološka i emocionalna drama Sumrak istražuje misteriju života veličajući njegovu jedinstvenost i neponovljivost.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/sumrak.jpg?thumbId=1942292&amp;fileSize=10368&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328782987000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Sumrak" title="Sumrak" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 9 Feb 2012 11:23:07 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041966/Sumrak.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Iz dvostruke perspektive film slika nepredvidivost ljudskih sudbina. Sedamdesetogodišnja Madlen koja boluje od Alcahajmera i tridesetogodišnja Zoe, muzičar i bivši diler, sticajem čudnih okolnosti kreću na zajedničko putovanje na kojem se zbližavaju i uzajamno pomažu da razreše duboke, potisnute strahove i nagomilane životne probleme. </p><p>Režija: Fernand Dansero</p><p>Uloge: Monik Merkur, Suzan Klement</p><p>Proizvodnja: Kanada 2007.</p><p>rešpriza, 19. februar u 06:15 i 14:15</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Biografije: Melijesova magija, 2.deo</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041926/Biografije%3A+Melijesova+magija%2C+2.deo.html</link>
                <description>
		    Otkrio je efekat zaustavljenog kadra. Među prvima je koristio tehniku duple ekspozicije i ručno bojenje svakog frejma filmskog kadra. Snimio je na stotine filmova. Žorža Melijesa zvali su mađioničarem kinematografije o čemu svedoči trodelni dokumentarni film ''Melijesova magija''. 
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/melijesova-magija-2.jpg?thumbId=1942226&amp;fileSize=6344&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328780575000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Biografije: Melijesova magija, 2.deo" title="Biografije: Melijesova magija, 2.deo" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 9 Feb 2012 10:42:55 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041926/Biografije%3A+Melijesova+magija%2C+2.deo.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Uz obimnu arhivsku građu i inserte iz najpoznatijih Melijesovih ostvarenja (<em>Putovanje na mesec</em>,<em> Dvadeset hiljada milja pod morem</em>, <em>Pepeljuga</em>, <em>Afera Drajfus</em>, <em>Monstrum</em>, <em>Dvorac iz 1001 noći</em>, <em>Osvajanje Severnog pola</em>), autori ovog francuskog dokumentarca predstavljaju njegovu biografiju, filmsku predistoriju kada je kao mađioničar radio u pozorištu, prvim susretom sa kamerom braće Limijer koji ga je okrenuo filmskoj umetnosti kojoj je ostavio više od petsto filmova samo u periodu od 1896. do 1914. godine. Film o Melijesu bavi se analizom njegovih kinematografskih trikova, ali i njihovom inscenacijom.</p><p>Proizvodnja: Francuska</p><p>repriza, 18. februar u 07:05 i 05:05</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Svetska muzička kolekcija: Manu  Čao</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041918/Svetska+muzi%C4%8Dka+kolekcija%3A+Manu++%C4%8Cao.html</link>
                <description>
		    Manu Čao, francuski pevač španskog porekla (tačnije, galicijskog i baskijskog), svoju muzičku karijeru počeo je u Parizu pevajući i svirajući po ulicama.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/manu-cao.jpg?thumbId=1942220&amp;fileSize=12543&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328780494000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Svetska muzička kolekcija: Manu  Čao" title="Svetska muzička kolekcija: Manu  Čao" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 9 Feb 2012 10:41:35 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041918/Svetska+muzi%C4%8Dka+kolekcija%3A+Manu++%C4%8Cao.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Sa bratom i prijateljima je 1987. godine osnovao bend ''Mano Negra'' sa kojim su postigli veliki uspeh. Solističku karijeru počinje osam godina kasnije i od tada radi sa novim bendom - ''Radio Vemba''.</p><p>Svoju muziku izvodi na španskom, francuskom, portugalskom, arapskom, ali i mešajući sve ove jezike, često i u okviru jedne iste pesme. Njegov zvuk otkriva uticaje panka, roka, šansona, salse, regea i ska muzike, a njegove pesme govore o ljubavi, emigraciji, životu u getima, drogama, noseći u sebi često levičarske poruke.</p><p>repriza, 06:00 i 14:00</p><p>&#160;</p><p>&#160;</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Evropa koncert: Napulj 2009</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041914/Evropa+koncert%3A+Napulj+2009.html</link>
                <description>
		    Ovim izdanjem Evropa koncerta, Berlinska filharmonija slavi godišnjicu osnivanja 1882. godine.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/napulj-2009.jpg?thumbId=1942214&amp;fileSize=9478&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328780363000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Evropa koncert: Napulj 2009" title="Evropa koncert: Napulj 2009" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 9 Feb 2012 10:39:23 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041914/Evropa+koncert%3A+Napulj+2009.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Nastupajući svake godine u drugom evropskom gradu, 2009. godine nemački filharmoničari su se našli u Napulju. Uz harizmatičnog dirigenta Rikarda Mutija i jednu od vodećih italijanskih soprana, Violetu Urmanu, izvodili su Verdijevu uvertiru ''Moć sudbine'', Šubertovu ''Veliku simfoniju'' i dela Đuzepa Martučija.</p><p><br />repriza, 18. februar u 04:10 i 12:10</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Narodni muzej Valjeva</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041910/Narodni+muzej+Valjeva.html</link>
                <description>
		    
Emisija posvećena Narodnom muzeju u Valjevu, kao i najznačajnijoj spomeničkoj baštini valjevskog kraja.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/narodni-muzej-valjeva.jpg?thumbId=1942208&amp;fileSize=10081&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328780229000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Narodni muzej Valjeva" title="Narodni muzej Valjeva" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 9 Feb 2012 10:37:09 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041910/Narodni+muzej+Valjeva.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Dok još uvek traju sretenjska svečarenja, nije suvišno podsetiti se istorije jednog kraja poznatog po ljudima stamenog duha i velike domaćinske topline. </p><p>Narodni muzej u Valjevu kroz svoje eksponate baštini dostojan presek istorije ovog područja nekoliko milenijuma unazad. Ovom danas rekonstruisanom muzeju pripada i obaveza nadgledanja i razotkrivanja kulturno-spomeničkog blaga cele šire okoline grada Valjeva. Stoga, u ovoj emisiji prošetaćemo se predelima naročite lepote: Brankovinom, sa sećanjem na Desanku Maksimović, Nikolajevim Lelićem, Justinovim Ćelijama, senovitom Pustinjom, pogledom na horizont sa Markove stolice, najzad i predahnuti u vajatu Nenadovića, ali i da ne zaboravimo, Tešnjarskim noćima. A posle svega, osvežićemo se jednim studenim umivanjem na reci Gradac... Dopustite i Kanal kulture i umetnosti biće vam veran saputnik na ovom izletu.</p><p>&#160;</p><p>Urednik emisije: Velibor Lazarević</p><p>Reditelj: Dragan M. Ćirjanić</p><p>Proizvodnja: RTS 2001.</p><p>repriza, 18, februar u 02:25 i 10:25</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Velikani muzičke scene: Fazil  Saj</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041906/Velikani+muzi%C4%8Dke+scene%3A+Fazil++Saj.html</link>
                <description>
		    U okviru ciklusa kojim se predstavljaju najznačajniji muzičari današnjice, Kolarac predstavlja jednog od traženijih pijanista.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/fazil-saj.jpg?thumbId=1942202&amp;fileSize=7162&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328780138000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Velikani muzičke scene: Fazil  Saj" title="Velikani muzičke scene: Fazil  Saj" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 9 Feb 2012 10:35:38 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041906/Velikani+muzi%C4%8Dke+scene%3A+Fazil++Saj.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Fazil Saj je rođen u Turskoj. Potekao je iz muzičke porodice koja je mnogo uložila u njegovo obrazovanje. Osamdesetih godina, pošto je dobio nemačku stipendiju, nastavio je da se školuje u Berlinu, gde se bavio komponovanjem i sviranjem.<br />U Beogradu je nastupio 2010. godine i među publikom izazvao oduševljenje.</p><p>&#160;</p>repriza, 18. februar u 01:25 i 09:25]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Uniforma -  Govor istorije,  2-2</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041898/Uniforma+-++Govor+istorije%2C++2-2.html</link>
                <description>
		    Istorija odevanja na upečatljiv način prikazuje razvojne etape društva jer se u njoj jasno ogledaju društveni, ekonomski i politički odnosi svakog perioda. 
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/uniforma-govor-istorije-2.jpg?thumbId=1942190&amp;fileSize=12323&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328779939000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Uniforma -  Govor istorije,  2-2" title="Uniforma -  Govor istorije,  2-2" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 9 Feb 2012 10:32:43 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041898/Uniforma+-++Govor+istorije%2C++2-2.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Interes za istorijske dimenzije nekog događaja ili epohe usko se vezuje za oblike nošnje, izradu, upotrebu, posebna obeležja i specifično označavanje.Uniformna odela nose obeležja organizovanih društvenih struktura i iskazuju određeni stepen kolektivnog duha i zajedničkih ciljeva. U drugom delu emisije koja je snimljena 2003. godine, zaokružuje se priča o uniformi kao govoru istorije, nastala povodom velike izložbe održane u galeriji SANU. </p><p>Urednik emisije je Ljubica Urošević, a reditelj Dragan M. Ćirjanić.</p><p>repriza, 17. februar u  03:00 i 11:00</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Biografije: Erik  Klepton</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041894/Biografije%3A+Erik++Klepton.html</link>
                <description>
		    Danas je Klepton jedan od najvažnijih i najuticajnijih gitarista na svetu. 
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/erik-klepton.jpg?thumbId=1942184&amp;fileSize=10214&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328779798000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Biografije: Erik  Klepton" title="Biografije: Erik  Klepton" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 9 Feb 2012 10:29:59 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041894/Biografije%3A+Erik++Klepton.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Poznat je kao miran porodični čovek koji stoji iza svog rada i uspeha, ali je put koji je morao da pređe do zrelosti i staloženosti bio neverovatno turbulentan, mračan i nesrećan.</p><p>Pored ponekad sumnjivih i diskutabilnih političkih stavova, neobičnog i bolnog privatnog života, skoro sve u Kleptonovom životu je u nekom trenutku bilo kontraverzno, ali su njegovo umeće i talenat svaki put prevladali.</p><p>&#160;</p>repriza, 17. februar u 07:10 i 15:10]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Neimari u ime Gospoda, 1. deo</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041890/Neimari+u+ime+Gospoda%2C+1.+deo.html</link>
                <description>
		    Već hiljadu i po godina graditelji pomeraju granice gradnje da bi stvarali sve veličanstvenije spomenike u slavu svog boga.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/neimari-u-ime-gospoda.jpg?thumbId=1942172&amp;fileSize=10275&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328779649000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Neimari u ime Gospoda, 1. deo" title="Neimari u ime Gospoda, 1. deo" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 9 Feb 2012 10:28:10 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041890/Neimari+u+ime+Gospoda%2C+1.+deo.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Pet veličanstvenih građevina predstavljaju prekretnice u inženjerstvu: Aja Sofija u Istanbulu, Notr-Dam u Parizu, Bazilika Svetog Petra u Rimu, Sagrada Familia u Barseloni i Kristalna katedrala u Los Anđelesu. Sve su opstale i prkose onima koji su sumnjali u njihovu izgradnju. Priča o pet značajnih građevinskih objekata u produkcija Diskaverija snimljena je u dve jednosatne epizode. Emisije o ovim značajnim prestonim crkvama je priča o pionirskoj inovaciji, o ljudima nadahnutim religijom i odlučnošću koji su pomerali granice graditeljstva, nekad s neverovatnim rezultatima, a nekad sa katastrofalnim ishodom. A sve je to bila gradnja u ime boga.</p><p>repriza, 17. februar u 04:10 i 12:10</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Gala koncert iz Lajpciga 2009.</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041886/Gala+koncert+iz+Lajpciga+2009..html</link>
                <description>
		    Povodom dvadeset godina od rušenja Berlinskog zida, u Lajpcigu je 2009. godine organizovan gala koncert proslavljenog Lajpciškog orkestra, pod dirigentskim rukovođenjem Kurta Mazura i uz solistu na violini Renea Kapusona. 
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/gala-koncert-iz-lajpciga-2009.jpg?thumbId=1942166&amp;fileSize=6949&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328779551000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Gala koncert iz Lajpciga 2009." title="Gala koncert iz Lajpciga 2009." />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 9 Feb 2012 10:25:51 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041886/Gala+koncert+iz+Lajpciga+2009..html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Na programu su bila Betovenova dela <em>Egmont uvertira</em> i <em>Romansa za violinu</em> i Bramsova <em>Druga simfonija</em>.</p><p>&#160;</p>repriza, 17. februar u 03:00 i 11:00]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title> 20. Međunarodna tribina kompozitora: „U sajaju glasa“</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041882/+20.+Me%C4%91unarodna+tribina+kompozitora%3A+%E2%80%9EU+sajaju+glasa%E2%80%9C.html</link>
                <description>
		    Festival savremene umetničke muzike, jedini ove vrste kod nas, održan je dvadesti put pod  sloganom ''U sajaju glasa''. 
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/u-sjaju-glasa.jpg?thumbId=1942160&amp;fileSize=8675&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328779419000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt=" 20. Međunarodna tribina kompozitora: „U sajaju glasa“" title=" 20. Međunarodna tribina kompozitora: „U sajaju glasa“" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 9 Feb 2012 10:23:39 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041882/+20.+Me%C4%91unarodna+tribina+kompozitora%3A+%E2%80%9EU+sajaju+glasa%E2%80%9C.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Glas i glasovne varijante, mogućnosti i ekperimenti bili su zaista dominantni, a u prezentaciji novih dela savremene muzike koji su uvršteni u program festivala bili su horovi, vokalni solisti, operski pevači, domaći i strani, kao i jedan neobičan ansambl pod imenom <em>''</em><em>Secondhenders</em><em>'</em>' koji vodi profesor Fakulteta muzičkih umetnosti u Beogradu, Nebojša Ignjatović.</p><p>Izvođenje autorskog projekta čiji su tvorci profesor Ignjatović, ali i svi članovi ansambla, izazavao je veliko interesovanje i odobravanje publike u Domu omladine, u novembru prošle godine. Lupkanje u ritmu plastičnim čašama na podu bine, instrumentarij koji obuhvata klasične ali i nove, neobične instrumente kao što je ''štakolončelo'' ili afrička ''mbira''.</p><p>Urednik emisije: Vera Arsenović</p><p>Reditelj: Petar Stanojlović</p><p>repriza, 17. februar u 06:30 i 14:30</p><p>&#160;</p><p>&#160;</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Uniforma – Govor istorije,  1-2</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041878/Uniforma+%E2%80%93+Govor+istorije%2C++1-2.html</link>
                <description>
		    Dramatika stvaranja novovekovne srpske države 19. i 20. veka može se pratiti kroz razvoj uniforme na kojoj se uočavaju svi uticaji i političke koncepcije toga doba.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/uniforma-govor-istorije-2.jpg?thumbId=1942154&amp;fileSize=12323&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328779100000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Uniforma – Govor istorije,  1-2" title="Uniforma – Govor istorije,  1-2" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 9 Feb 2012 10:18:21 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041878/Uniforma+%E2%80%93+Govor+istorije%2C++1-2.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Sećanje na slavu srpskog srednjeg veka bio je osnovni pokretač i orijentir, jer samo sjaj i snaga te države mogu objasniti žilavu očajničku borbu, ističe scenarista ove kratke serije u dva dela, profesor Čedomir Vasić. Priču o uniformi, koja je ujedno i priča o državi, ispričaće pored Vasića i Milica Radovanović, profesor kostima, Branko Bogdanović, stručnjak za naoružanje i Nebojša Damnjanović, istoričar.</p><p>Urednik emisije snimljene 2003. godine je Ljubica Urošević.</p><p>repriza, 16. februar u 03:00 11:00</p><table border="0" cellspacing="0" cellpadding="0" width="392" dir="ltr"><tbody><tr><td width="276"> </td><td width="116" valign="top"> </td></tr><tr><td width="276">&#160;</td><td width="116"><p>&#160;</p></td></tr></tbody></table><p>&#160;</p><br /><br />]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Umetnost klvira, 1. deo</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041874/Umetnost+klvira%2C+1.+deo.html</link>
                <description>
		    Dvodelni dokumentarni film Umetnost klavira predstavlja portret pijanističke umetnosti. 
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/umetnost-klavira.jpg?thumbId=1942148&amp;fileSize=7561&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328779007000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Umetnost klvira, 1. deo" title="Umetnost klvira, 1. deo" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 9 Feb 2012 10:16:48 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041874/Umetnost+klvira%2C+1.+deo.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Izuzetno retki snimci velikih umetnika čija su izvođenja zabeležena filmskom trakom i intervjui sa samim pijanistima ili njihovim savremenicima čine ovaj program posebno atraktivnim. Pred poštovaocima umetnosti klavira ređaju se najveći pijanisti prošlog veka među kojima su Guld, Horovic, Rahmanjinov, Rihter, Rubinštajn, Barenbojm, Kisin i mnogi drugi, uvodeći gledaoce u svet virtuozne tehnike i filozofskog pristupa instrumentu i delu. Ključna reč u ovom dokumentarnom filmu je <strong>umetnost,</strong><em> </em>jer predstavlja kreativni pristup klasičnim delima najvećih umetnika klavira i pokazuje da je klavir jedan od najekspresivnijih instrumenata.</p><p>&#160;</p>repriza, 16. februar u 05:20 i 13:20]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>TV  teatar: Edmund Kin</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041870/TV++teatar%3A+Edmund+Kin.html</link>
                <description>
		    Uzbudljivi komad o glumcima i njihovoj večitoj nestalnoj sudbini kroz priču o velikom glumcu i zavodniku Edmundu Kinu o kojem su pisali i Sartr i Dima Otac. Scenario je napisao Hadi Kurić, a režirao Irfan Mensur na sceni Narodnog pozorišta u Nišu. 
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/edmund-kin.jpg?thumbId=1942142&amp;fileSize=8974&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328778899000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="TV  teatar: Edmund Kin" title="TV  teatar: Edmund Kin" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 9 Feb 2012 10:15:00 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041870/TV++teatar%3A+Edmund+Kin.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Slavni engleski glumac Edmund Kin, romantik, ekscentrik, narkoman, alkoholičar, inspirativan je lik jer uprkos talentu i uspehu ostaje izvan društvenih normi. Njegova pobuna i zalaganje za sve one ideale i vrednosti koje su i danas najčešće zaboravljene i zapostavljene u osnovi su drame <em>Edmund Kin</em>.</p><p>Urednik: Dragana Bošković</p><p>TV adaptacija i režija: Slobodan Ž. Jovanović</p><p>Proizvodnja: RTS 2007.</p><p>&#160;</p>repriza, 16. februar u 06:15 i 14:15]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Evropa  u  Beogradu</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041866/Evropa++u++Beogradu.html</link>
                <description>
		    15. februara 2004. godine u Centru Sava  održan je gala koncert povodom 200 godina moderne srpske države. 
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/evropa-u-beogradu.jpg?thumbId=1942136&amp;fileSize=9972&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328778757000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Evropa  u  Beogradu" title="Evropa  u  Beogradu" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 9 Feb 2012 10:12:37 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041866/Evropa++u++Beogradu.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Pored Simfonijskog orkestra i hora RTS-a, nastupili su i mnogobrojni strani gosti, solisti i ansambli. Posebnost ovog koncerta predstavlja upotreba savremene tehnologije u funkciji scenskog dizajna.</p><p>Urednik: Zoran Dimitrijević</p><p>Reditelj: Miško Milojević</p><p>repriza, 16. februar u 00:15 i 08:15</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Vestard Šimkus, 2.deo</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041862/Vestard+%C5%A0imkus%2C+2.deo.html</link>
                <description>
		    Litvanski kompozitor i pijanista dobitnik je brojnih nagrada i pobednik na mnogim pijanističkim takmičenjima.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/vestard-simkus.jpg?thumbId=1942130&amp;fileSize=7255&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328778588000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Vestard Šimkus, 2.deo" title="Vestard Šimkus, 2.deo" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 9 Feb 2012 10:09:49 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041862/Vestard+%C5%A0imkus%2C+2.deo.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>On je u februaru 2009. održao koncert u Kolarčevoj zadužbini, u okviru ciklusa &quot;Velikani muzičke scene - zvezde u usponu&quot;. To je bilo prvo gostovanje u našoj zemlji ovog pijaniste čija je internacionalna karijera u stalnom usponu, a priređeno je povodom dana Velike dvorane Kolarčeve zadužbine, koja je svečano otvorena 1932. godine. </p><p>Na programu: Šopenove &quot;Četiri balade&quot;, &quot;Sonata br. 2&quot;, &quot;Poloneza fantazija&quot; i &quot;Skerco br. 2&quot;.</p><p>repriza, 15. februiara u 00:15 i 08:15</p><p>&#160;</p><p>&#160;</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Beogradski džez festival 2010, 3. deo</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041554/Beogradski+d%C5%BEez+festival+2010%2C+3.+deo.html</link>
                <description>
		    Dvadeset šesti Beogradski džez festival održan je od 28. do 31. okotbra 2010.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/jazz-festival.jpg?thumbId=1942124&amp;fileSize=11282&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328778350000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Beogradski džez festival 2010, 3. deo" title="Beogradski džez festival 2010, 3. deo" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 9 Feb 2012 10:05:50 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041554/Beogradski+d%C5%BEez+festival+2010%2C+3.+deo.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Otvaranje u Centru Sava počelo je koncertom švedske pevačice Rigmor Gustafson, a zatim sa legendarnim Vejnom Šoreterom.</p><p>Na nekoliko lokacija u gradu nastupili su najpopularniji i najinteresantniji džez muzičari koji i danas gospodare ovom scenom.</p><p>Na programu RTS Digital predstavljamo izraelsku trombonistkinju Reut Regev, Džejsona Morana i njegov bend, kao i klupsku atrakciju iz Švedske Magnusa Lindgrena.</p>repriza, 16. februar u 03:00 i 11:00]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>30 godina Dragstora ozbiljne muzike</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041550/30+godina+Dragstora+ozbiljne+muzike.html</link>
                <description>
		    Kultna radijska emisija Beograda 202 – DRAGSTOR OZBILjNE MUZIKE – autora i disk-džokeja Dejana Đurovića, već tri decenije promoviše klasičnu muziku, njene hitove i najveće autore, ispunjava želje slušalaca, direktno prenosi i organizuje koncerte.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/30godina-dragstora-ozbiljne-muzike.jpg?thumbId=1941518&amp;fileSize=6003&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328712983000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="30 godina Dragstora ozbiljne muzike" title="30 godina Dragstora ozbiljne muzike" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Wed, 8 Feb 2012 15:56:23 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041550/30+godina+Dragstora+ozbiljne+muzike.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p align="left">Povodom ovog velikog jubileja, 6. novembra 2010. u Centru Sava organizovan je koncert na kojem su nastupili Hor i Simfonijski orkestar RTS-a pod upravom maestra Bojana Suđića, sa solistima Sretenom Krstićem - violina, Vensanom Okanom - viola, Stefanom Milenkovićem - violina, Ksenijom Janković - violončelo i Natašom Veljković - klavir. </p><p>&#160;</p><p align="left">Urednik emisije: Dušan Šukletović</p><p align="left">Reditelj: Miško Milojević</p><p align="left">repriza, 15. februar u 06:05 i 14:05</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Velikani džeza: Sara Von</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041546/Velikani+d%C5%BEeza%3A+Sara+Von.html</link>
                <description>
		    Američka džez pevačica čudesnog i dramatičnog glasa jedna je od žena američkog džeza koja je obeležila 20. vek.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/sara-von.jpg?thumbId=1941512&amp;fileSize=7089&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328712901000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Velikani džeza: Sara Von" title="Velikani džeza: Sara Von" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Wed, 8 Feb 2012 15:55:01 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041546/Velikani+d%C5%BEeza%3A+Sara+Von.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Njen otac je bio duboko religiozan čovek, kao uopšte i cela porodica. Svi su bili veoma aktivni u baptističkoj crkvi, pa je Sara još kao sedmogodišnja devojčica počela da peva u crkvenom horu i uči klavir.</p><p>U toku karijere, prošla je kroz mnoge faze. Sarađivala je sa velikim džez muzičarima svog vremena koji su u njoj prepoznali talenat i uspeh, ali je ipak ostala verna sebi ne menjajući se mnogo od početka svoje karijere, kada su je kolege nazvale Mornar, zbog grubosti kojom se izražavala i psovkama koje je obožavala da koristi.</p><p>&#160;</p>repriza, 15. februar u 07:00 i 15:00]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Novogodišnji operski gala koncert</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041542/Novogodi%C5%A1nji+operski+gala+koncert.html</link>
                <description>
		    Željko Lučić, po nepodeljenom mišljenju muzičke kritike i publike najbolji verdijanski bariton sveta, i Zoran Todorović, jedan od vodećih tenora evropskih operskih scena. Oni su zvezde Metropolitena, Kovent gardena, Bečke, Berlinske, Pariske, Minhenske opere...
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/novogodisnji-operski-gala-koncert.jpg?thumbId=1941500&amp;fileSize=9757&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328712832000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Novogodišnji operski gala koncert" title="Novogodišnji operski gala koncert" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Wed, 8 Feb 2012 15:53:52 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041542/Novogodi%C5%A1nji+operski+gala+koncert.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p align="left">Dva velikana evropskih i svetskih operskih scena, koji su prve profesionalne korake učinili u našoj zemlji a potom ostvarili velike uspehe u svetu, prvi put nastupaju zajedno u Beogradu. Kao njihove gošće nastupiće Suzana Šuvaković Savić, sopran, prvakinja Beogradske opere, i Sanja Anastasija, mecosopran, solista operskih kuća u Majncu i Gracu.Uz soliste nastupiće Hor Radio-televizije Srbije i Umetnički ansambl Ministarstva odrbrane „Stanislav Binički&quot;, pod dirigentskim vođstvom Dejana Savića.<br />Oni izvode najlepše uvertire, horove, arije, duete Verdija, Leonkavala, Čilee, Bizea, Pučinija, kao i nezaboravne napolitanske melodije.</p><p align="left">Urednik emisije: Vera Arsenović</p><p align="left">Reditelj: Branko Kičić</p><p>&#160;</p>repriza, 15. februar u 02:05 i10:05]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Liturgija: Dopunimo  molitvu Gospodu,   6-8</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041538/Liturgija%3A+Dopunimo++molitvu+Gospodu%2C+++6-8.html</link>
                <description>
		    Serijal posvećen sv. evharistiji, modernim rediteljskim pristupom i pojednostavljenim bogoslovskim rečnikom  otkriva smisao i istorijsku perspektivu ovog sveštenog čina.  
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/dopunimo-molitvu-gospodu.jpg?thumbId=1941494&amp;fileSize=14692&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328712683000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Liturgija: Dopunimo  molitvu Gospodu,   6-8" title="Liturgija: Dopunimo  molitvu Gospodu,   6-8" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Wed, 8 Feb 2012 15:51:23 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041538/Liturgija%3A+Dopunimo++molitvu+Gospodu%2C+++6-8.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>U proteklim epizodama prešli smo skoro sve etape koje prethode centralnom trenutku svake svete liturgije, a to je čas osvećenja i primanja svetih darova, odnosno pričešća. Međutim, pre prizivanja Sv. duha da siđe na darove, svi prisutni upućuju molitve da ovaj postupak prođe u najboljem redu. Takođe, to je trenutak kada se crkvena zajednica moli i za čitavu duhovnu hijerarhiju, ostale hrišćane, kao i za svakog onog kome je potrebna pomoć. </p><p>Autor serije: đakon Nenad Ilić</p><p>Proizvodnja: Ostrog, 2009.</p><p>repriza, 14. februar u 02:25 i 10:25</p><p>&#160;</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Ars praktika:Alekandar Vac</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041530/Ars+praktika%3AAlekandar+Vac.html</link>
                <description>
		    Serijal ARS PRAKTIKA ostvaren u produkciji Školskog programa RTS-a, zamišljen je kao upoznavanje sa umetnicima iz različitih oblasti primenjenih umetnosti i slikarstva koji u autentičnim situacijama stvaralačkog rada, u sopstvenim  ateljeima, prikazuju znanja i veštine otkrivajući tajne zanata. 
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/aleksandar-vac.jpg?thumbId=1941476&amp;fileSize=5071&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328712533000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Ars praktika:Alekandar Vac" title="Ars praktika:Alekandar Vac" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Wed, 8 Feb 2012 15:48:54 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041530/Ars+praktika%3AAlekandar+Vac.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Slikar-keramičar Aleksandar Vac u svom radu koristi tera sibilatu, staru antičku tehniku za reprezentativno posuđe. Za stvaraoca kome je površina prioritet, nema razlike između upotrebne i ukrasne keramike. Za njega, umetnost je potreba da se nešto materijalizuje.</p><p>repriza, 14. februar u 00:15 i 08:15</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Kulberg  balet</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041526/Kulberg++balet.html</link>
                <description>
		    Polovinom prošlog veka, Birgit Kulberg, jedna od najuticajnijih ličnosti u svetu savremene igre i baleta, osnovala je u Švedskoj 1967. godine, kompaniju Kulberg balet. 
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/kalberg-balet.jpg?thumbId=1941458&amp;fileSize=8542&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328712428000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Kulberg  balet" title="Kulberg  balet" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Wed, 8 Feb 2012 15:47:09 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041526/Kulberg++balet.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Tada je trupa brojala samo osam igrača. Danas su oni i više od trupe, sada su kulturni ambasadori svoje zemlje. Birgit Kulberg i Mats Ek su ukupno 26 godina vodili ansambl, gradili antologijski repertoar i ostavili svoj pečat kao snažno socijalno angažovani autori. Sada kompaniju vode drugi autori, ali ona i dalje ostaje reper novih standarda savremene igre. Česti su gosti Beogradskog festivala igre, sa koga je snimak predstave ''Aluminijum''.</p><p>repriza, 14. februar u 07:20 i 15:20</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Njujorška  filharmonija u  Pjong Jangu</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041522/Njujor%C5%A1ka++filharmonija+u++Pjong+Jangu.html</link>
                <description>
		    Kritičari se slažu da je koncert Njujorške filharmonije u Pjongjangu postavio standarde i ''stvorio istoriju''.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/njujorska-filharmonija.jpg?thumbId=1941452&amp;fileSize=16091&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328712334000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Njujorška  filharmonija u  Pjong Jangu" title="Njujorška  filharmonija u  Pjong Jangu" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Wed, 8 Feb 2012 15:45:34 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1041522/Njujor%C5%A1ka++filharmonija+u++Pjong+Jangu.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Pitanje koliko muzika može da promeni svet, ujedini posvađane i smiri strasti rata unekoliko je dobilo svoj odgovor kada je Loran Mazel palicom dao znak da se počne interpretacijom poznate narodne pesme koja predstavlja zajedničko kulturno nasleđe naroda Severne i Južne Koreje.</p><p>Publika očarana, raznežena i oduševljena izvođenjima himni, ali i Dvoržakove, Vagnerove i Geršvinoe muzike, doprinela je svojim raspoloženjem idealističkoj ideji da je možda i moguće postojanje boljeg sveta.</p><p>repriza: 14. februar u 04:05 i 12:05</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>75 godina Simfonijskog orkestra RTS-a</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1040666/75+godina+Simfonijskog+orkestra+RTS-a.html</link>
                <description>
		     Specijalna  emisija Marine Nikolić,  povodom velikog jubileja - 75 godina Simfonijskog orkestra RTS-a..
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/evropa-u-beogradu.jpg?thumbId=1939946&amp;fileSize=9972&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328616297000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="75 godina Simfonijskog orkestra RTS-a" title="75 godina Simfonijskog orkestra RTS-a" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Tue, 7 Feb 2012 13:04:58 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1040666/75+godina+Simfonijskog+orkestra+RTS-a.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>O nastajanju Simfonijskog orkestra davne 1937. godine, njegovom značaju za kulturu Srbije, njegovoj istoriji koja je obilovala usponima ali i raznim iskušenjima govore brojni eminentni muzičari naše i svetske scene, oni koji su o Orkestru brinuli, sarađivali sa njim i doprinosili da postane poštovana i ugledna institucija kulture naše zemlje.</p><p><br />repriza, u 19:15, 09. februar u 00:15, 03:15, 08:15 i 11:15</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Pod istim krovom, 3. epizoda</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1038058/Pod+istim+krovom%2C+3.+epizoda.html</link>
                <description>
		    Savremena priča o svakodnevnim problemima i zgodama u poslovnom, ljubavnom, intimnom životu svakog od članova jedne gradske porodice, duhovito i blagonaklono prikazana je u seriji kineske produkcije Pod istim krovom. 
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/pod-istim-krovom.jpg?thumbId=1934912&amp;fileSize=5412&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328185378000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Pod istim krovom, 3. epizoda" title="Pod istim krovom, 3. epizoda" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 2 Feb 2012 13:22:59 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1038058/Pod+istim+krovom%2C+3.+epizoda.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Kao odgovor na mnoštvo humorističkih, srceparajućih, intrigantnih serija iz Turske, Indije, Španije nacionalna televizija Kine snimila je seriju o porodici koju u neočekivane odnose dovodi ljubav mladog Dalijanga i njegove supruge Žaovu čiji se roditelji ne mire sa činjenicom da će im deca voditi samostalne živote. Pored majki koje u svojoj posesivnosti daju i najviše materijala za duhovite replike, tu je i Dalijangova buntovna sestra, pomalo senilna baka i strpljivi otac.</p><p>Proizvodnja: Kina 2009.</p><p>repriza, 13. februar u 06:00 i 14:00</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Viktor Igo - izgnanik</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1038054/Viktor+Igo+-+izgnanik.html</link>
                <description>
		    Od svih tamnica najbolje poznajem tamnicu izgnanstva...
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/viktor-igo.jpg?thumbId=1934900&amp;fileSize=7890&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328185260000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Viktor Igo - izgnanik" title="Viktor Igo - izgnanik" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 2 Feb 2012 13:21:00 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1038054/Viktor+Igo+-+izgnanik.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>U jednosatnom filmu u produkciji <em>ARTE</em><em>-a </em>otkrivamo deo života poznatog pisca posvećenog borbi za bolju budućnost čovečanstva. Sjajni Igoovi zapisi govore o dubokom značenju koje imaju njegova iskustva i zapažanja u jednom burnom periodu francuske istorije.Sam Igo je zapisao: „Kad sam video da Republiku smatraju izdajnikom, da su je neprijatelji ščepali i bacili na zemlju... ja, koji sam se u vreme slavlja držao po strani, stao sam uz nju onda kad su mnogi počeli da je napuštaju...&quot;</p><p>repriza, 13. februar u 04:00 i 12:00</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Crossover</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1038050/Crossover.html</link>
                <description>
		    Postoji li odgovor na pitanje: šta je to crossover i koliko je ovaj subžanr ili žanr, nekada nazivan fuzija, zapravo odgovoran za muziku kakva danas postoji? Šta je određenje i klasifikacija crossovera, kada on nosi negativnu, a kad pozitivnu konotaciju?
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/crossover.jpg?thumbId=1934882&amp;fileSize=6118&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328185143000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Crossover" title="Crossover" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 2 Feb 2012 13:19:04 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1038050/Crossover.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Počeci <em>crossovera </em>datiraju još od vremena kada su se žanrovski mešali bluz i rok, stvarajući muziku prihvatljiviju beloj publici. Danas muzička industrija zadire u savremenu popularnu muziku i nadilazi komercijalne izvođače koji su termin <em>crossover </em>i izneli na loš glas, dozvoljavajući da lična promocija i novac potisnu ideju subverzivnosti i ideje iskrenosti u stvaranju muzike. </p><p>repriza, 13. februar u 03:10 i 11:10</p><p>&#160;</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>V. A. Mocart: Rekvijem</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1038046/V.+A.+Mocart%3A+Rekvijem.html</link>
                <description>
		    Pred prepunom salom Kolarčeve zadužbine, 29. aprila 2010. maestro Mladen Jagušt dirigovao je Mocartov Rekvijem u izvođenju Hora i Simfonijskog orkestra RTS-a i solista Jasmine Trumbetaš, Nataše Jović-Trivić, Dejana Maksimovića i Miodraga Mike Jovanovića.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/rekvijem.jpg?thumbId=1934876&amp;fileSize=6173&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328185050000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="V. A. Mocart: Rekvijem" title="V. A. Mocart: Rekvijem" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 2 Feb 2012 13:17:30 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1038046/V.+A.+Mocart%3A+Rekvijem.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Maestro Jagušt je tada rekao da je ovo delo, koje je veliki Amadeus komponovao pred smrt kao svoju poslednju molitvu, dirigovao još davne 1950. godine u Zagrebu. &quot;To je bilo prvo veliko delo koje sam izvodio. Pre no što vam svima kažem &quot;do viđenja&quot;, odlučio sam da to Mocartovo delo još jednom &quot;odguslam&quot;, rekao je maestro Jagušt posle koncerta.</p><p>&#160;</p>repriza, 13. februar u 00:45 i 08:45]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Nepomična oluja</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1038042/Nepomi%C4%8Dna+oluja.html</link>
                <description>
		    Slobodoumna Francuska 19. veka nasuprot konzervativnom i dekadentnom plemstvu u delu Fransoaz Sagan Nepomična oluja prikazana je kroz afere i zavere inicirane dolaskom grofice Flore od Marželasa i njene služavke Marte u jedno provincijsko mesto.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/nepomicna-oluja.jpg?thumbId=1934864&amp;fileSize=6906&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328184932000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Nepomična oluja" title="Nepomična oluja" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 2 Feb 2012 13:15:33 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1038042/Nepomi%C4%8Dna+oluja.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Moralna degradacija aristokratije s jedne strane i uverenja običnog čoveka o jednakosti s druge strane, lome se u grofičinim simpatijama prema revolucionarnim idejama, slobodnom poimanju ljubavi i predodređenosti njenog plemenitog porekla. Sin nadničara u kojem Flora prepoznaje pesnika, časni advokat, njena služavka i licemerni plemići postaraće se da iskrene pobude mlade žene budu brutalno ugašene.</p><p>Režija: Žan-Danijel Veraž</p><p>Uloge: Robin Renuči, Laura Morante, Kristofer Tompson</p><p>Proizvodnja: Francuska/Belgija 1995.</p><p>repriza, 12. februar u 06:30 i 14:30</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Tajna Stradivarijeve violine</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1038038/Tajna+Stradivarijeve+violine.html</link>
                <description>
		    Tri veka od nastanka, legendarne violine koje je stvorio Antonio Stradivari smatraju se najcenjenijim umetničkim rukotvorinama.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/tajna-stradivarijeve-violine.jpg?thumbId=1934852&amp;fileSize=10131&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328184824000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Tajna Stradivarijeve violine" title="Tajna Stradivarijeve violine" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 2 Feb 2012 13:13:44 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1038038/Tajna+Stradivarijeve+violine.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Od oko 1.000 napravljenih, 600 violina još uvek predstavljaju deo umetničkog tržišta, a neke od njih dostižu cenu od milion i po evra.</p><p>Do današnjih dana niko nije dokučio misteriju Stradivarijevih violina.</p><p>Naučnici su, naravno, izmerili neke fizičke karakteristike: frekvenciju, vibracije, eho, interferenciju... Još od početka 19. veka, više od 150 studija bavilo se tajnom ovih violina bez relevantnog odgovora.</p><p>Šta čini zvuk Stradivarijevih violina tako jedinstvenim? Šta ih čini tako jedinstvenim instrumentima?</p><p>U emisiji koja uključuje naučna istraživanja u Italiji, Francuskoj, Nemačkoj i Belgiji, putujemo kroz vekove, sa muzičarima, akustičarima, hemičarima, graditeljima violina, čak i specijalistima za klimatske pojave, sve u nastojanju da shvatimo Stradivarijevu tajnu. </p><p>repriza, 12. februar u 05:30 i 13:30</p><p>&#160;</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Muzeji sveta: Ufici - dokumentovanje renesanse u Italiji, 7-13</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1038030/Muzeji+sveta%3A+Ufici+-+dokumentovanje+renesanse+u+Italiji%2C+7-13.html</link>
                <description>
		    MUZEJI SVETA - dokumentarni serijal japanske produkcije prikazuje značajne svetske muzeje  i njihova blaga kroz zanimljive pripovesti o neobičnim sudbinama istraživača, kolekcionara, slikara - svih onih ljudi koji su svoj život na različite načine posvetili umetnosti.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/ufici.jpg?thumbId=1934846&amp;fileSize=11980&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328184666000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Muzeji sveta: Ufici - dokumentovanje renesanse u Italiji, 7-13" title="Muzeji sveta: Ufici - dokumentovanje renesanse u Italiji, 7-13" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 2 Feb 2012 13:11:07 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1038030/Muzeji+sveta%3A+Ufici+-+dokumentovanje+renesanse+u+Italiji%2C+7-13.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Pre 450 godina, Đorđo Vazari je skovao izraz renesansa i napisao čuvenu knjigu „Životi slavnih italijanskih slikara, vajara i arhitekata&quot;. Kamen-temeljac firentinske galerije Ufici čine zbirke porodice Mediči, a o tim umetničkim delima i njihovim autorima pisao je i Vazari, dokumentujući doba renesanse<strong>. </strong>Zahvaljujući ovom istoričaru umetnosti, sačuvano je više od sto biografija - životi, dela, poslovni poduhvati, anegdote i intrigantne sudbine renesanse koja je cvetala u Firenci 15. veka.</p><p>&#160;</p>repriza, 12. februar u 04:20 i 12:20]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Rihard Vagner: Valkire</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1038022/Rihard+Vagner%3A+Valkire.html</link>
                <description>
		    ''Rajnsko zlato'' je svojevrstan preliminarni prikaz tetralogije ''Prsten Nibelunga''. U njemu je konstantno naglašen malograđanski ton koji boji svaki događaj i koji svu tragičnost i ispitivanje duboko ukorenjenih bračnih sukoba, prljavih strasti i osećanja svodi na samoopravdavanje i predaju površnosti.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/rihard-vagner-valkire.jpg?thumbId=1934834&amp;fileSize=5719&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328184547000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Rihard Vagner: Valkire" title="Rihard Vagner: Valkire" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 2 Feb 2012 13:09:07 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1038022/Rihard+Vagner%3A+Valkire.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Sa druge strane, '''Valkire'' su, bez sumnje, dirljiv i istinski tragičan uspeh Vagnerov, ali i njegove žene Kozime, budući da su zajedno stvarali ovo vanvremensko delo, kao što se vidi iz njenog dnevnika datiranog na 31. avgust 1873. Po ideji i realizaciji Mihaela Šulca, pred nama je drugačije scensko tumačenje ove opere.</p><p>Dirigent: Karl Sen Kler</p><p>Vajmarski orkestar i solisti: Erin Blank, Ketrin Foster, Hidekazu Cumaja, Renatus Mesar i drugi...</p><p>repriza, 12. februar u 00:20 o 08:20</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Biografije: Melijesova magija, 1. deo</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1038014/Biografije%3A+Melijesova+magija%2C+1.+deo.html</link>
                <description>
		    Otkrio je efekat zaustavljenog kadra. Među prvima je koristio tehniku duple ekspozicije i ručno bojenje svakog frema filmskog kadra.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/melijesova-magija.jpg?thumbId=1934822&amp;fileSize=9197&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328184387000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Biografije: Melijesova magija, 1. deo" title="Biografije: Melijesova magija, 1. deo" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 2 Feb 2012 13:06:27 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1038014/Biografije%3A+Melijesova+magija%2C+1.+deo.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Snimio je na stotine filmova. Žorža Melijesa zvali su mađioničarem kinematografije, o čemu svedoči trodelni dokumentarni film Melijesova magija. Uz obimnu arhivsku građu i inserte iz najpoznatijih Melijesovih ostvarenja (<em>Putovanje na mesec</em>,<em> Dvadeset hiljada milja pod morem</em>, <em>Pepeljuga</em>, <em>Afera Drajfus</em>, <em>Monstrum</em>, <em>Dvorac iz 1001 noći</em>, <em>Osvajanje Severnog pola</em>), autori ovog francuskog dokumentarca predstavljaju njegovu biografiju, filmsku predistoriju kada je kao mađioničar radio u pozorištu, prvim susretom sa kamerom braće Limijer koji ga je okrenuo filmskoj umetnosti kojoj je ostavio više od petsto filmova samo u periodu od 1896. do 1914. godine. Film o Melijesu bavi se analizom njegovih kinematografskih trikova ali i njihovom inscenacijom.</p><p>Proizvodnja: Francuska</p><p>repriza, 11. februar u 07:10 i 15:10</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Svetska muzička kolekcija: Papa Vemba</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1038010/Svetska+muzi%C4%8Dka+kolekcija%3A+Papa+Vemba.html</link>
                <description>
		    Kongoanski muzičar Žil Šungu Vembadio Pene Kikumba čije ime je u duhu afričke tradicije skraćeno u Papa Vemba, pravi je predstavnik world muzike.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/papa-vemba.jpg?thumbId=1934810&amp;fileSize=14511&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328184236000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Svetska muzička kolekcija: Papa Vemba" title="Svetska muzička kolekcija: Papa Vemba" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 2 Feb 2012 13:03:56 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1038010/Svetska+muzi%C4%8Dka+kolekcija%3A+Papa+Vemba.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Njegov žanr je rumba, a životni put turbulentan koliko i život svakog Afrikanca koji voli svoju zemlju, tradiciju i istoriju.</p><p>Muzika koju on izvodi zove se sukus, kao podvrsta rumbe, i to je plesna okretna muzika koja je nastala sredinom 30-ih godina prošlog veka.</p><p>repriza, 11. februar u 06:05 i 14:05</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Rok Danteron: Jundi  Li</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1037994/Rok+Danteron%3A+Jundi++Li.html</link>
                <description>
		    Kao i prethodnih nekoliko decenija, stotine pijanista iz celog sveta nađu se u Provansi na jednom od najcenjenijih pijanističkih festivala na svetu. Na veliku radost publike. 
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/jundi-li.jpg?thumbId=1934798&amp;fileSize=7556&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328184033000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Rok Danteron: Jundi  Li" title="Rok Danteron: Jundi  Li" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 2 Feb 2012 13:00:33 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1037994/Rok+Danteron%3A+Jundi++Li.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Godine 2004. nastupio je Jundi Li, mladi kineski muzičar koji je u svojoj dosadašnjoj karijeri dobio neke od najprestižnijih nagrada. Jedna od njih mu je posebno važna i donekle je predstavljala preokret u njegovom radu - to je Prva nagrada na čuvenom internacionalnom Frederik Šopen pijanističkom takmičenju u Varšavi. </p><p>repriza, 11. februar u 05:05 i 13:05</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Moja omiljena opera: Barbara Hendriks: Don Paskvale</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1037986/Moja+omiljena+opera%3A+Barbara+Hendriks%3A+Don+Paskvale.html</link>
                <description>
		    U okviru ciklusa ''Moja omiljena opera'', američki sopran Barbara Hendriks govori o operi Gaetana Donicetija i jednoj od svojih najdražih uloga –  ulozi Norine.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/don-paskvale.jpg?thumbId=1934786&amp;fileSize=13379&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328183882000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Moja omiljena opera: Barbara Hendriks: Don Paskvale" title="Moja omiljena opera: Barbara Hendriks: Don Paskvale" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 2 Feb 2012 12:58:02 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1037986/Moja+omiljena+opera%3A+Barbara+Hendriks%3A+Don+Paskvale.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Komična bufo opera ''Don Paskvale'' je 64. opera od ukupno 66, koliko je Doniceti napisao. Iako su likovi i situacije veoma tipični i mnogo puta viđeni u komediji del arte, majstorstvo i umeće samog kompozitora daju ovoj operi originalnost i trajnost u surovom operskom svetu.</p><p>repriza, 11. februar u 04:00 i 12:00</p><p>&#160;</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>TV feljton:  Radio-drama - Pozorište zvuka</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1037978/TV+feljton%3A++Radio-drama+-+Pozori%C5%A1te+zvuka.html</link>
                <description>
		    Ovog puta TV feljton posvećujemo umetnosti radio-drame o kojoj govore najznačajniji autori kako sadržaja tako i tehnologije proizvodnje ove zvučne fantazije. 
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/radio-drama.jpg?thumbId=1934780&amp;fileSize=11904&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328183771000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="TV feljton:  Radio-drama - Pozorište zvuka" title="TV feljton:  Radio-drama - Pozorište zvuka" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 2 Feb 2012 12:56:11 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1037978/TV+feljton%3A++Radio-drama+-+Pozori%C5%A1te+zvuka.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Iako je povod za emisiju dodela nagrade za najbolja ostvarenja u oblasti radio-drame &quot;Vitomir Bogić&quot; za 2005. godinu, ona je dragocena pošto se u njoj pojavljuju pravi doajeni ovog pravca, od kojih poneko i nije više sa nama, kao na primer veliki reditelj Boda Marković.</p><p>Slikati zvukom, pisati zvukom, dakle misliti zvukom, izgraditi čitav svet zvukom, jeste zadatak visokog pozvanja nazvanog radio-drama. Mašta je oslobođena i sada stvara svoj svet, svoje likove. Slušalac predano učestvuje u životu radio-drame, tako nadograđujući njen život. Ovakvo radijsko ostvarenje je tek samo jedna verzija, a verzija ima onoliko koliko ima i slušalaca. Radio-drama ima beskrajno mnogo života, lica i slojeva. </p><p>Radio Beograd je emitovao prvo svoje dramsko ostvarenje još davne 1924. godine. Od tada pa do danas nikad nije izgubio kontinuitet i tradiciju proizvodnje radio-drame. Poslednjih pedeset godina u ovoj ustanovi je arhivirano najmanje 4 000 radio-drama za odrasle i oko 1 000 drama za decu, dok se trenutno proizvodi oko 100 drama i reemituje se blizu 400 repriza godišnje. Fonoteka RTS-a je svakako ponosna na svoju baštinu i često ustupa svoje arhivsko blago na korišćenje i drugim kolegama. Zahvaljujući tome, ova emisija preobiluje zvučnim fragmentima nekih od najzanimljivijih ostvarenja na polju radio-drame. <br />Urednik: Josip Babel<br />Reditelj: Dragomir Zupanc<br />Proizvodnja: RTS 2005.<br />repriza, 11. februar u 02:00 i 10:00</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Biografije: Tom Džons</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1037970/Biografije%3A+Tom+D%C5%BEons.html</link>
                <description>
		    Od sredine 60-ih godina Tom Džons je pevao mnoge stilove u okviru popularne muzike – pop, rok, kantri, tehno, soul, gospel i mnoge druge koji su bili prilično daleko od zvuka sa kojim je počeo karijeru.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/tom-dzons.jpg?thumbId=1934774&amp;fileSize=7121&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328183649000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Biografije: Tom Džons" title="Biografije: Tom Džons" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 2 Feb 2012 12:54:09 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1037970/Biografije%3A+Tom+D%C5%BEons.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Već odavno je poznata priča o njegovom skromnom poreklu i nezaustavljivom uspehu, burnom životu i brojnim skandalima, ali njegov profesionalni život izdržao je sve probe i test vremena.</p><p>&#160;</p>repriza, 10. februar u 07:10 i 15:10]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Ana Popović bend</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1037962/Ana+Popovi%C4%87+bend.html</link>
                <description>
		    U Kosovskoj Mitrovici 2007. godine, na Džez i bluz North city festivalu nastupila je sa svojim bendom Ana Popović.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/ana-popovic.jpg?thumbId=1934756&amp;fileSize=8617&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328183576000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Ana Popović bend" title="Ana Popović bend" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 2 Feb 2012 12:52:56 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1037962/Ana+Popovi%C4%87+bend.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Ana Popović je autor, pevačica i gitaristkinja koja je uspela da svojim umećem postane vodeći gitarista u žanru bluza. Fuzijom klasične i savremene bluz muzike sa razoružavajućom energijom, talentom i posvećenošću postala je relevantan muzičar u svetu u kome primat imaju američki autori.</p><p>repriza, 10. februar u 06:35 i 14:35</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Danijel  Barenbojm: Veče Lista</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1037958/Danijel++Barenbojm%3A+Ve%C4%8De+Lista.html</link>
                <description>
		    U najmanju ruku spektakularan  muzički događaj na kom Danijel Barenbojm, danas jedan od najprofilisanijih umetnika, izvodi muziku Franca Lista.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/vece-lista.jpg?thumbId=1934744&amp;fileSize=8322&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328183453000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Danijel  Barenbojm: Veče Lista" title="Danijel  Barenbojm: Veče Lista" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 2 Feb 2012 12:50:53 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1037958/Danijel++Barenbojm%3A+Ve%C4%8De+Lista.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>U čuvenoj Milanskoj skali, godine 2007. Barenbojm je dokazao zašto je među najboljim pijanistima sveta. Inače, možda nije toliko poznata činjenica da je on veliki ekspert za Listovu muziku. Za svoj resital izabrao je svitu ''Godine hodočašća'', komponovanu od 1837. do 1849. godine, koja predstavlja najlepše od njegove klavirske muzike.</p><p>Strastveno, analitički, tehnički savršeno, ali ipak poetski, Barenbojm pristupa Listovoj muzici na poseban način dajući joj svoj pečat.</p><p>repriza, 10. februr u 05:05 i 13:05</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Izgubljene biblioteke Timbuktua</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1037954/Izgubljene+biblioteke+Timbuktua.html</link>
                <description>
		    Ovo je priča o usponu i padu legendarnog grada Timbuktua i njegovom dugo skrivanom nasleđu sastavljenom od stotinu huljada drevnih rukopisa.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/izgubljene-biblioteke.jpg?thumbId=1934738&amp;fileSize=14742&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328183317000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Izgubljene biblioteke Timbuktua" title="Izgubljene biblioteke Timbuktua" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 2 Feb 2012 12:48:38 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1037954/Izgubljene+biblioteke+Timbuktua.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Smešten na prostoru velikih carevina i vladara vizionara, grad pripoveda kako su trgovački putevi sa Istoka postali putevi mastila i donosioci pismenosti u zapadnu Afriku, i o tome kako je Timbuktupostao njegova zvezda vodilja, kako je zbog ratova i osvajanja ova priča bila bukvalno zakopana.</p><p>Sada se pojavljuje nova istina koja će u jednosatnoj emisiji u <em>BBC</em> produkciji otkriti da su čitanje i pisanje bili jednako važan deo života u Africi kao i u Evropi.</p><p>repriza, 10. februar u 04:10 i 12:10</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Velikani muzičke scene: Fazil Saj</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1037946/Velikani+muzi%C4%8Dke+scene%3A+Fazil+Saj.html</link>
                <description>
		    U okviru ciklusa kojim se predstavljaju najznačajniji muzičari današnjice, Kolarac predstavlja jednog od traženijih pijanista.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/fazil-saj.jpg?thumbId=1934720&amp;fileSize=7162&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328183184000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Velikani muzičke scene: Fazil Saj" title="Velikani muzičke scene: Fazil Saj" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 2 Feb 2012 12:46:24 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1037946/Velikani+muzi%C4%8Dke+scene%3A+Fazil+Saj.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Fazil Saj je rođen u Turskoj. Potekao je iz muzičke porodice koja je mnogo uložila u njegovo obrazovanje. Osamdesetih godina, pošto je dobio nemačku stipendiju, nastavio je da se školuje u Berlinu, gde se bavio komponovanjem i sviranjem.<br />U Beogradu je nastupio 2010. godine i među publikom izazvao oduševljenje.</p><p>&#160;</p>repriza, 10. februar u 00:15 i 08:15]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>TV teatar: Zver na mesecu</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1037278/TV+teatar%3A+Zver+na+mesecu.html</link>
                <description>
		    Komad Zver na mesecu slavni dramski pisac Ričard Kalinoski napisao je inspirisan tragičnim pogromom Turaka nad Jermenima. 
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/zver-na-mesecu.jpg?thumbId=1933538&amp;fileSize=7104&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328092274000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="TV teatar: Zver na mesecu" title="TV teatar: Zver na mesecu" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Wed, 1 Feb 2012 11:31:14 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1037278/TV+teatar%3A+Zver+na+mesecu.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>U osnovi ove intimne priče je mladi Jermenin naturalizovani Amerikanac i njegova supruga, koju je preko konzulata doveo iz domovine i oženio se njome. Motiv nacionalnog, istorijskog, emotivnog kontinuiteta sa velikim uspehom, kao jermenski par, igraju Nebojša Dugalić i Paulina Manov, a američkog dečaka, njihovog usvojenog sina igra uvek sjajni Vlastimir Đuza Stojiljković. Reditelj ovog komada postavljenog u Beogradskom dramskom pozorištu režirao je Nebojša Bradić.</p><p>Urednik: Dragana Bošković</p><p>TV adaptacija i režija: Miško Milojević</p><p>Proizvodnja: RTS 2008.</p><p>repriza, 09. februar u 06:05 i 14:05</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Finale 41. Međunarodnog takmičenja muzičke onldine: Kim Jung</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1037274/Finale+41.+Me%C4%91unarodnog+takmi%C4%8Denja+muzi%C4%8Dke+onldine%3A+Kim+Jung.html</link>
                <description>
		    41. međunarodno takmičenje muzičke omladine održano je u martu 2011. godine. 
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/kim-jung.jpg?thumbId=1933532&amp;fileSize=12184&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328092198000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Finale 41. Međunarodnog takmičenja muzičke onldine: Kim Jung" title="Finale 41. Međunarodnog takmičenja muzičke onldine: Kim Jung" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Wed, 1 Feb 2012 11:29:58 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1037274/Finale+41.+Me%C4%91unarodnog+takmi%C4%8Denja+muzi%C4%8Dke+onldine%3A+Kim+Jung.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Mladi muzičari nastupali su uz pratnju Umetničkog ansambla Ministarstva odbrane Stanislav Binički i dirigenta Biljanu Radovanović. Nastupi laureata tog takmičenja emituju se na Programu kulture i umetnosti RTS Digital.</p><p>repriza, 09. februar u 02:30 i 10:30</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Vestrad Šimkus</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1037270/Vestrad+%C5%A0imkus.html</link>
                <description>
		    Latvijski kompozitor i pijanista dobitnik je brojnih nagrada i pobednik na mnogim pijanističkim takmičenjima.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/vestard-simkus.jpg?thumbId=1933520&amp;fileSize=7255&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328092068000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Vestrad Šimkus" title="Vestrad Šimkus" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Wed, 1 Feb 2012 11:27:48 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1037270/Vestrad+%C5%A0imkus.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>On je u februaru 2009. održao koncert u Kolarčevoj zadužbini, u okviru ciklusa &quot;Velikani muzičke scene - zvezde u usponu&quot;. To je bilo prvo gostovanje u našoj zemlji pijaniste čija je internacionalna karijera u stalnom usponu, a priređeno je povodom dana Velike dvorane Kolarčeve zadužbine, koja je svečano otvorena 1932. godine. </p><p>Na programu: Šopenove &quot;Četiri balade&quot;, &quot;Sonata br. 2&quot;, &quot;Poloneza fantazija&quot; i &quot;Skerco br. 2&quot;.</p><p>&#160;</p>repriza, 09. februar u 01:05 i 09:05]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Velikani džeza: Čarli  Parker</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1037266/Velikani+d%C5%BEeza%3A+%C4%8Carli++Parker.html</link>
                <description>
		    Među najuticajnijim džez muzičarima na svetu, njegovo ime se uvek nađe u prvih pet.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/carli-parker.jpg?thumbId=1933508&amp;fileSize=8182&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328091916000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Velikani džeza: Čarli  Parker" title="Velikani džeza: Čarli  Parker" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Wed, 1 Feb 2012 11:25:16 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1037266/Velikani+d%C5%BEeza%3A+%C4%8Carli++Parker.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Njegovi inovativni pristupi melodiji, ritmu i harmoniji, glavna uloga u razvoju bibapa i revolucionarnost u sviranju, kao i u životu, stvorili su od njega legendu još dok je bio živ.</p><p>Mada danas mnogi vole da ga predstave kao vodećeg ''hipstera'' ove supkulture, a zatim i zvezdu bitnik generacije, njegova beskompromisnost i intelekt nisu bili sami sebi svrha, već odraz njegove originalnosti i neponovljivog stila.</p><p>&#160;</p>repriza, 08. februar u 07:00 i 15:00]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>30 godina Dragstora ozbiljne muzike Beograda 202</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1037254/30+godina+Dragstora+ozbiljne+muzike+Beograda+202.html</link>
                <description>
		    Kultna radijska emisija Beograda 202 – DRAGSTOR OZBILjNE MUZIKE – autora i disk-džokeja Dejana Đurovića, već tri decenije promoviše klasičnu muziku, njene hitove i najveće autore, ispunjava želje slušalaca, direktno prenosi i organizuje koncerte.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/30-godina-dragstora-ozbiljne-muzike.jpg?thumbId=1933496&amp;fileSize=5977&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328091812000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="30 godina Dragstora ozbiljne muzike Beograda 202" title="30 godina Dragstora ozbiljne muzike Beograda 202" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Wed, 1 Feb 2012 11:23:32 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1037254/30+godina+Dragstora+ozbiljne+muzike+Beograda+202.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p align="left">Povodom ovog velikog jubileja, 6. novembra 2010. u Centru Sava organizovan je koncert na kojem su nastupili Hor i Simfonijski orkestar RTS-a pod upravom maestra Bojana Suđića sa solistima Sretenom Krstićem - violina, Vensanom Okanom - viola, Stefanom Milenkovićem - violina, Ksenijom Janković - violončelo i Natašom Veljković - klavir. </p><p>&#160;</p><p align="left">Urednik emisije: Dušan Šukletović</p><p align="left">Reditelj: Miško Milojević</p><p align="left">&#160;</p>repriza, 08. februar u 05:50 i 13:50]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Festival u Verbijeu 2009: Stiven  Kovačević</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1037246/Festival+u+Verbijeu+2009%3A+Stiven++Kova%C4%8Devi%C4%87.html</link>
                <description>
		    Festival u Verbijeu 2009: Stiven  Kovačević
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/stiven-kovacevic.jpg?thumbId=1933484&amp;fileSize=4666&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328091699000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Festival u Verbijeu 2009: Stiven  Kovačević" title="Festival u Verbijeu 2009: Stiven  Kovačević" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Wed, 1 Feb 2012 11:21:40 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1037246/Festival+u+Verbijeu+2009%3A+Stiven++Kova%C4%8Devi%C4%87.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>U seriji najboljih koncerata sa 16. festivala u Verbijeu, nalaze se snimci svetski poznatih umetnika među kojima su Marta Argerič, Miša Majski, Džošua Bel, a večeras emitujemo koncert Stivena Kovačevića koji predstavlja dela Baha, Šumana i Betovena.</p><p>Produkcija Euroarts, trajanje 92 minuta.</p><p>repriza, 08. februar u 04:05 i 12:05</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Beogradski džez festival 2010</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1037242/Beogradski+d%C5%BEez+festival+2010.html</link>
                <description>
		    Dvadeset i šesti Beogradski džez festival održan je od 28. do 31. okotbra prošle godine.
Otvaranje u Centru Sava počelo je koncertom švedske pevačice Rigmor Gustafson, a zatim sa legendarnim Vejnom Šoreterom.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/jazz-festival.jpg?thumbId=1933478&amp;fileSize=11282&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328091529000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Beogradski džez festival 2010" title="Beogradski džez festival 2010" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Wed, 1 Feb 2012 11:18:49 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1037242/Beogradski+d%C5%BEez+festival+2010.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Na nekoliko lokacija u gradu nastupili su najpopularniji i najinteresantniji džez muzičari koji i danas gospodare ovom scenom.</p><p>Na programu RTS Digital predstavljamo izraelsku trombonistkinju Reut Regev, Džejsona Morana i njegov bend, kao i klupsku atrakciju iz Švedske Magnusa Lindgrena.</p><p>repriza, 08. februar u 03:00 i11:00</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Koreni impresionizma</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1037230/Koreni+impresionizma.html</link>
                <description>
		    15. aprila 1874. otvorena je izložba akcionarskog društva slikara, vajara i gravera.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/koreni-impresionizma.jpg?thumbId=1933472&amp;fileSize=11879&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328091359000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Koreni impresionizma" title="Koreni impresionizma" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Wed, 1 Feb 2012 11:15:59 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1037230/Koreni+impresionizma.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Učestvovalo je ukupno 30 umetnika. Bilo je više slika koje su u naslovu imale reč impresija.</p><p>Od tog trenutka pogrdan naziv &quot;imresionisti&quot; širio se od usta do usta da bi na kraju postao simbol. Impresionisti. Šta je prethodilo nastanku impresionizma, kako su se upoznali, šta ih je vezivalo - pre svih Monea, Renoara, Degaa, Sezana, saznaćemo u jednosatnoj emisiji francuske proizvodnje.</p><p>&#160;</p>repriza, 07. februara u 06:20 i 14:20]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Karmina  Burana</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1037226/Karmina++Burana.html</link>
                <description>
		    Kamina  Burana
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/karmina-burana.jpg?thumbId=1933466&amp;fileSize=11986&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328091245000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Karmina  Burana" title="Karmina  Burana" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Mon, 6 Feb 2012 11:23:20 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1037226/Karmina++Burana.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>29. decembra 2011. godine u Centru „Sava&quot;, najizvođeniju kompoziciju današnjice, popularnu kantatu ''Karmina Burana'' Karla Orfa izveli su na svom tradicionalnom novogodišnjem koncertu Simfonijski orkestar i hor RTS-a, uz saradnju Dečjeg hora, Hora Obilić i AKUD Branko Krsmanović, pod dirigentskim rukovođenjem Bojana Suđića.</p><p>repriza, 07. februara u 05:10 i 13:05</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Liturgija:   Ostavimo sve zemaljske brige, 5-9</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1037214/Liturgija%3A+++Ostavimo+sve+zemaljske+brige%2C+5-9.html</link>
                <description>
		    
 “Liturgija”, serijal u devet epizoda, predočava sve perspektive vezane za obred koji je za svoga zemaljskog života uspostavio sam Isus Hristos. S vremenom, crkveni kanon je dao precizno uobličenje svete liturgije, sastavljeno od različitih elemenata čiji su smisao i značaj upravo teme ovog serijala.

                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/ostavmo-sve-zemaljske-brige.jpg?thumbId=1933448&amp;fileSize=13418&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328090954000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Liturgija:   Ostavimo sve zemaljske brige, 5-9" title="Liturgija:   Ostavimo sve zemaljske brige, 5-9" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Wed, 1 Feb 2012 11:09:14 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1037214/Liturgija%3A+++Ostavimo+sve+zemaljske+brige%2C+5-9.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Peta epizoda<strong> </strong>nas uvodi u predvorje same suštine svete liturgije: prinošenje darova, prizivanje Sv. Duha i ispovedanje zajedničke vere spadaju u one momente koji su već bili prisutni od samog početka praktikovanja ovog obreda. Ti činovi u kojima učestvuje cela crkvena zajednica neophodni su da bi liturgija imala svoj identitet i punoću. </p><p>Scenarista i reditelj: đakon Nenad Ilić</p><p>Proizvodnja: Ostrog, 2009.</p><p>&#160;</p>repriza, 07. februar u 02:40 i 10:40]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Ars praktika: Aleksandar Radoš</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1037210/Ars+praktika%3A+Aleksandar+Rado%C5%A1.html</link>
                <description>
		    Serijal ARS PRAKTIKA ostvaren u produkciji Školskog programa RTS-a, zamišljen je kao upoznavanje sa umetnicima  iz različitih oblasti primenjenih umetnosti i slikarstva koji u autentičnim  situacijama stvaralačkog rada, u sopstvenim  ateljeima, prikazuju znanja i veštine otkrivajući tajne zanata. 
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/aleksandar-rados.jpg?thumbId=1933436&amp;fileSize=7095&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1328090822000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Ars praktika: Aleksandar Radoš" title="Ars praktika: Aleksandar Radoš" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Wed, 1 Feb 2012 11:07:02 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1037210/Ars+praktika%3A+Aleksandar+Rado%C5%A1.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Aleksandar Radoš je diplomirao geologiju i geofiziku, što, kako sam tvrdi, ne odgovara njegovom senzibilitetu pa je istinska interesovanja usmerio ka fotografiji. Preokupacija ovog likovnog fotografa je „uhvatiti suštinu&quot;, napraviti fotografiju koja će sadržati priču, emotivni naboj i koja će ostvariti interakciju sa posmatračem. </p><p>repriza, 07. februar u 00:55 i 08:55</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>IN MEMORIAM : Živan Saramandić-Život sa muzikom</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1036090/IN+MEMORIAM+%3A+%C5%BDivan+Saramandi%C4%87-%C5%BDivot+sa+muzikom.html</link>
                <description>
		    Emisija Život sa muzikom – Živan Saramandić omaž je istaknutom prvaku Opere Narodnog pozorišta u Beogradu i jednom od naših najznačajnijih vokalnih umetnika.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/zivan saramandic.jpg?thumbId=1931348&amp;fileSize=16598&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327929811000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="IN MEMORIAM : Živan Saramandić-Život sa muzikom" title="IN MEMORIAM : Živan Saramandić-Život sa muzikom" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Mon, 30 Jan 2012 14:23:31 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1036090/IN+MEMORIAM+%3A+%C5%BDivan+Saramandi%C4%87-%C5%BDivot+sa+muzikom.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Živan Saramandić je odrastao u porodici koja je i po očevoj i po majčinoj strani bila muzički veoma obdarena i talentovana. Kao učenik aranđelovačke Gimnazije, ističe se kao osnivač zabavnog orkestra, a bio je i istaknuti član hora. U vreme kada je bio apsolvent Ekonomskog fakulteta (1962. godine), Saramandić dobija poziv da peva u velikom varijeteu Orfeum koji je bio kulturna institucija od velikog značaja. Prvi korak na putu ka velikim operskim ulogama bilo je školovanje glasa kod jedne od najvećih operskih pevačica tog vremena Zdenke Zikove. Saramandić je debitovao na sceni Opere Narodnog pozorišta 1966. godine u ulozi kralja Egipta u operi Aida Đuzepa Verdija, a u stalnom angažmanu bio je od 1968. godine.</p><p><br />U dugoj i uspešnoj karijeri Saramandić je nastupao na najlepšim i najznačajnijim operskim scenama u svetu, poput Boljšog teatra i Karnegi ola. Pevao je i na prestižnim scenama u Sofiji, Atini, Budimpešti, Pragu, Varšavi, Kijevu, Odesi, Lenjingradu, Barseloni, Berlinu, Parizu, Dablinu.</p><p><br />Živan Saramandić je bio vrstan interpretator crnačkih duhovnih pesama, kao i ruskih narodnih pesama iz repertoara Šaljapina sa kojima je u SSSR-u imao preko 500 koncerata.</p><p><br /><br />Autor i scenarista emisije je Branislav Jarić.</p><p>repriza, 01. februar u 00:30 i 08:30</p><p>&#160;</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Mirko Ilić</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1035934/Mirko+Ili%C4%87.html</link>
                <description>
		    Mirko Ilić je stajao pred kamerom Satelitskog programa RTS-a neposredno pre otvaranja izložbe „Mirnodopskih radova“ u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine u Novom Sadu, u novembru prošle godine. Predstavljamo vam televizijsku minijaturu: Ilića i retrospektivu njegovih radova nastalih u periodu od 1975 do 2011.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/ilic tumb.jpg?thumbId=1931354&amp;fileSize=24375&amp;contentType=image/jpeg&amp;lastModified=1327929964000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Mirko Ilić" title="Mirko Ilić" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Mon, 30 Jan 2012 14:26:49 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1035934/Mirko+Ili%C4%87.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Inače, postavku od 250 &quot;Mirnodopskih radova&quot; Mirka Ilića u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine u organizaciji Hamer Prodakšn (Hammer Production) iz Novog Sada podržao je i Muzej moderne i suvremene umjetnosti iz Rijeke.</p><p><!--[box 11514738]--> </p><p>Mirko Ilić je nekada bio jugoslovenska dijaspora. Danas je Amerikanac sa eks-ju poreklom. Rođen je u Bijeljini, živeo i karijeru počeo u Zagrebu. Daleke 1986. emigrirao je u Sjedinjene države. Njujork je bila prava i jedina moguća destinacija za „dete vojnog lica sa automatskom potrebom da provocira autoritet&quot;.</p><p><!--[box 11514740]--> </p><p>&quot;Ja sam postao Amerikanac i imam jedino američki pasoš, američko državljanstvo... Ja sanjam i razmišljam na engleskom jeziku, osim kada se radnja ne dešava negde ovde. Naravno da iskustva iz mladosti i života ovde, bitno utiču na mene. Taj moj sarkazam je malo čudan u Americi, taj moj buntovnički stav je malo čudan, ali izgdleda da i moje vrijeme u Americi dolazi&quot;, rekao je Ilić u intervjuu za Satelitski program RTS-a.</p><p>Socijalni i politički angažman prati celokupan opus Mirka Ilića. Aktivni bunt u Ilićevom radu je prisutan počev od stripa i omota ploča u SFRJ, pa sve do nedavne podrške pokretu „Zauzmite Vol strit&quot; u Zukoti parku u Njujorku, kada je demonstrantima ppoklonio majce sa natpisima „Volstrit pohlepa krade našu budućnost&quot;.</p><p>Autor Nikolina Milatović Popović. Montaža Goran Mitrović. Realizacija Ernestina Gligorijević.</p><p>Repriza emisije je 04. februara u 04:05 i 12:05 sati.</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Udar sudbine</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1034070/Udar+sudbine.html</link>
                <description>
		    Španski triler Udar sudbine nudi uzbudljivu priču o ljubavi, strasti i novcu.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/udar-sudbine.jpg?thumbId=1927484&amp;fileSize=8585&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327577458000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Udar sudbine" title="Udar sudbine" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 26 Jan 2012 12:31:16 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1034070/Udar+sudbine.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Hulio, mladić pred ženidbom pokušava da reši svoju budućnost krađom nakita iz prevrnutog automobila sa nastradalim vozačem. Stvari se komplikuju kada Hulio u nastojanju da prikrije pljačku iznajmi sobu kod Francuskinje Mari, zgodne i omražene udovice u malom baskijskom selu. Strast koju Mari pobuđuje u njemu čini da Hulio povlači niz loših poteza, koji se više ne mogu prikriti...</p><p>Režija: Rafael Monleon</p><p>Uloge: Ana Galiena, Eduardo Noriega, Marta Belaustegvi</p><p>Proizvodnja: Španija 1997.</p><p>repriza, 05. februar u 06:15 i 14:15</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Ludvig van Betoven: Eroika</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1034046/Ludvig+van+Betoven%3A+Eroika.html</link>
                <description>
		    Treću Betovenovu simfoniju iz ''srednjeg perioda'' njegovog stvaralaštva vole i publika i izvođači.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/eroika.jpg?thumbId=1927436&amp;fileSize=12106&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327576484000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Ludvig van Betoven: Eroika" title="Ludvig van Betoven: Eroika" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 26 Jan 2012 12:14:44 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1034046/Ludvig+van+Betoven%3A+Eroika.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Jedna od najpoznatijih i najizvođenijih simfonija na svetu, ''Eroika'' svedoči o Betovenovom aktivizmu u nesigurno doba nastajanja evropske društvene i političke svesti.</p><p>Poznata je priča kako je prvobitno bila posvećena ideji Francuske revolucije i Napoleonu Bonaparti kome se Betoven divio kao izuzetnom vojskovođi i lideru, ali je, pošto se razočarao u njegove metode, odustao i nazvao je imenom pod kojim je danas ceo svet poznaje.</p><p>repriza, 06. februar u 07:05 i 15:05</p><p>&#160;</p><p>&#160;</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Pod istim krovom, druga epizoda </title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1034042/Pod+istim+krovom%2C+druga+epizoda+.html</link>
                <description>
		    Posle tajnog venčanja, uprkos neslaganju sa roditeljima, Dalijang i Žaovu pokušavaju da počnu zajednički život. 
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/pod-istim-krovom.jpg?thumbId=1927424&amp;fileSize=3925&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327576350000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Pod istim krovom, druga epizoda " title="Pod istim krovom, druga epizoda " />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 26 Jan 2012 12:13:26 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1034042/Pod+istim+krovom%2C+druga+epizoda+.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>U nastojanju da mladi bračni par privuku sebi, svekrva i tašta iniciraju prve razmirice među supružnicima. Rastrzani željama da učine svojim majkama i da, istovremeno, utemelje dobar bračni život, Dalijang i Žaovu prave greške koje prevazilaze uz pomoć njegovog oca i bake. U drugoj epizodi upoznajemo se i sa nemirnim životom Dalijangove mlađe sestre, koja daje otkaz na radiju i pokušava da se privikne na novonastalu situaciju u porodičnoj kući.</p><p>Proizvodnja: Kina, 2009.</p>repriza, 06. februar u 06:10 i 14:10]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Bojan Zulfikarpašić i Žulijen Loro</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1034038/Bojan+Zulfikarpa%C5%A1i%C4%87+i+%C5%BDulijen+Loro.html</link>
                <description>
		    Svake godine u Francuskoj se okupljaju najveći pijanisti sveta na jednom od najcenjenijih pijanističkih festivala Roque d Antheron. 
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/bojan-i-zulijen.jpg?thumbId=1927418&amp;fileSize=7039&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327576273000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Bojan Zulfikarpašić i Žulijen Loro" title="Bojan Zulfikarpašić i Žulijen Loro" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 26 Jan 2012 12:11:13 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1034038/Bojan+Zulfikarpa%C5%A1i%C4%87+i+%C5%BDulijen+Loro.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Ovi koncerti snimljeni u najboljoj tehnici predstavljaju umetnike među kojima su Kristijan Zakaris, Boris Berezovski, Pjotr Anderševski, Stiven Kovačević, Elizo Virsaladze i drugi. Ciklus počinjemo koncertom našeg pijaniste Bojana Zulfikarpašića i francuskog džez muzičara Žulijena Loroa.</p><p>repriza, 06. februar u 05:00 i 13:00</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Vizantija : Izgubljeno carstvo – Vo vijeki vjekov</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1034030/Vizantija+%3A+Izgubljeno+carstvo+%E2%80%93+Vo+vijeki+vjekov.html</link>
                <description>
		    
Poslednja epizoda serije je priča o kraju civilizacije, određenog načina života, priča  o naciji kojoj preti istrebljenje o izboru koji je njen narod  morao da načini, priča o kraju Vizantijskog carstva i o počecima savremenog sveta.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/vizantija.jpg?thumbId=1927412&amp;fileSize=13578&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327576156000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Vizantija : Izgubljeno carstvo – Vo vijeki vjekov" title="Vizantija : Izgubljeno carstvo – Vo vijeki vjekov" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 26 Jan 2012 12:09:16 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1034030/Vizantija+%3A+Izgubljeno+carstvo+%E2%80%93+Vo+vijeki+vjekov.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Poslednje godine Vizantijskog carstva bile su ispunjene stresom i lepotom. Carstvo je bilo suočeno sa neprijateljima i tragalo je za prijateljima, a stalno je iščekivalo kraj. I kada je prestalo da postoji, vizantijska umetnost, ornamentika i narod rasuli su se po Zapadu kao varnice iz zapaljene šume koje su osvetlile zapadni svet.</p><p>repriza, 06. februar u 04:05 i 12:05</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Mikis Teodorakis: Grk  Zorba</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1034018/Mikis+Teodorakis%3A+Grk++Zorba.html</link>
                <description>
		    Grk Zorba Mikisa Teodorakisa koji je 1994. godine poklonio autorska prava Srpskom narodnom pozorištu iz Novog Sada za izvođenje ovog baleta, do sada je kod nas odigran više od sto puta pred oko 100 000 gledalaca. 
 
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/grk-zorba.jpg?thumbId=1927394&amp;fileSize=10019&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327576057000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Mikis Teodorakis: Grk  Zorba" title="Mikis Teodorakis: Grk  Zorba" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 26 Jan 2012 12:07:37 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1034018/Mikis+Teodorakis%3A+Grk++Zorba.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Ovo je snimak koncerta iz 2000. godine, sa Konstantinom Kostjukovim u glavnoj ulozi.</p><p>repriza, 06. februar u 01:50 i 09:50</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Muzeji sveta: Muzej Santa Kruz - El Grekova strana perspektiva, 6-13</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1034014/Muzeji+sveta%3A+Muzej+Santa+Kruz+-+El+Grekova+strana+perspektiva%2C+6-13.html</link>
                <description>
		    Muzeji sveta - dokumentarni serijal japanske produkcije prikazuje značajne svetske muzeje  i njihova blaga kroz zanimljive pripovesti o neobičnim sudbinama istraživača, kolekcionara, slikara - svih onih ljudi koji su svoje živote na različite načine posvetili umetnosti.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/muzeji-sveta.santa kruz.jpg?thumbId=1927388&amp;fileSize=11152&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327575679000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Muzeji sveta: Muzej Santa Kruz - El Grekova strana perspektiva, 6-13" title="Muzeji sveta: Muzej Santa Kruz - El Grekova strana perspektiva, 6-13" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 26 Jan 2012 12:01:19 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1034014/Muzeji+sveta%3A+Muzej+Santa+Kruz+-+El+Grekova+strana+perspektiva%2C+6-13.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Divni Toledo, najstariji grad Španije, rimokatoličko središte ove zemlje još od srednjeg veka, bio je dom velikog El Greka. Grk, rođen na Kritu, u 30. godini se preselio u Toledo koji ga je slavio kao nekog svog. Radovi ovog slikara, ali i religiozna dela nastajala u njegovo vreme nalaze se u Muzeju Santa Kruz, osnovanom 1958. godine i smeštenom u zdanju podignutom u 16. veku. O okolnostima u kojima je ovaj umetnik stvarao, njegovom životu i delima, uticaju crkve i vremenu reformacije, govore autori u šestoj epizodi serijala Muzeji sveta.</p><p>epriza, 05. februar u 04:05 i 12:05</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Rihard Vagner: Rajnsko zlato</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1034006/Rihard+Vagner%3A+Rajnsko+zlato.html</link>
                <description>
		    Opera ''Rajnsko zlato'' prvi je deo Vagnerovog ciklusa ''Prsten Nibelunga''. Međutim, prva po redu, ova opera je zapravo poslednja nastala. U njoj saznajemo o mladosti glavnog junaka Zigfrida, kao i o događajima koji su prethodili glavnoj drami. 
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/rajnsko-zlato.jpg?thumbId=1927382&amp;fileSize=5726&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327575569000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Rihard Vagner: Rajnsko zlato" title="Rihard Vagner: Rajnsko zlato" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 26 Jan 2012 11:59:29 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1034006/Rihard+Vagner%3A+Rajnsko+zlato.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Godine 2008. Nacionalno pozorište u Vajmaru uradilo je novu postavku ove jedinstvene tetralogije. Umetnički direktor Mihael Šulc postavio je ''Rajnsko zlato'' kao briljantnu i kritičku sliku jednog sveta u kome se ogledaju sve mogućnosti savremene opere.</p><p>Karl San Kler je bivši đak Leonarda Bernštajna i on se našao u ulozi dirigenta pred Vajmarskim gradskim orkestrom i horom.</p><p>Solisti: Mario Hof, Tomas Meves, Aleksander Ginter, Kristijane Hansman, Marijeta Zumbilt i drugi.</p><p>repriza, 05. februar u 00:20 i 08:20</p><p>&#160;</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Biografije: Luj de Fines</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1033998/Biografije%3A+Luj+de+Fines.html</link>
                <description>
		    Njegovi filmovi ušli su u svetske antologije. Njegova popularnost ne opada ni devetnaest godina posle smrti, a njegov jedinstveni stil i komičarske bravure izazivaju jednako divljenje i danas. 
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/luj-de-fines.jpg?thumbId=1927364&amp;fileSize=11352&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327575477000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Biografije: Luj de Fines" title="Biografije: Luj de Fines" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 26 Jan 2012 11:57:57 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1033998/Biografije%3A+Luj+de+Fines.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Misteriju Luja de Finesa, velikana francuskog glumišta, pokušavaju da odgonetnu autori dokumentarnog filma kroz odgovore na pitanja o univerzalnosti umetnosti komedije do koje je ovaj glumac došao. Da li zbog svog izgleda, nervoze ili agresivnosti žestokog malog čoveka, da li zbog neponovljivog imitiranja genija, da li zbog specifičnog gunđanja ili karikiranja novopečenih bogataša 60-ih i 70-ih godina prošlog veka, Luj de Fines je stekao večitost u istoriji komedije. </p><p>Proizvodnja: Francuska, 2003.</p><p>&#160;</p>repriza, 04. februar u 07:05 i 15:05]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Svetska muzička kolekcija: Nusrat Fateh ali Kan</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1033994/Svetska+muzi%C4%8Dka+kolekcija%3A+Nusrat+Fateh+ali+Kan.html</link>
                <description>
		    Fateh ali Kan, pakistanski muzičar, pre svega je bio pevač, i to izvođač tradicionalne sufi muzike, kao deo mističke tradicije u okviru islama, pri čemu je zaslužan za njenu internacionalizaciju.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/nusrat Fath ali Kan.jpg?thumbId=1927358&amp;fileSize=8138&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327575370000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Svetska muzička kolekcija: Nusrat Fateh ali Kan" title="Svetska muzička kolekcija: Nusrat Fateh ali Kan" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 26 Jan 2012 11:56:10 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1033994/Svetska+muzi%C4%8Dka+kolekcija%3A+Nusrat+Fateh+ali+Kan.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Kritika i publika se jednoglasno slažu da je bio jedan od najvećih pevača svih vremena čiji je glas ostao sačuvan na snimcima. Posedovao je raspon glasa od šest oktava i mogao je da peva visoke tonoove bez prestanka po nekoliko sati.</p><p>Pisao je muziku za filmove i snimao za izdavačke kuće u Pakistanu, Evropi, Japanu i Americi. Sarađivao je sa umetnicima iz zapadnog sveta postavši tako poznati<strong> </strong><u><a href="http://en.wikipedia.org/wiki/World_music"><em>world music</em></a></u><em> </em>umetnik. Nastupao je u više od 40 zemalja pre nego što je iznenada, kao još mlad čovek u 48. godini umro od posledica bolesti bubrega.</p><p>repriza, 04. februar u 06:05 i 14:05</p><p>&#160;</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>TV feljton: Jovan Sterija Popović</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1033990/TV+feljton%3A+Jovan+Sterija+Popovi%C4%87.html</link>
                <description>
		    Rođeni  Vrščanin iz mešovitog braka, krhkog zdravlja, Jovan Sterija Popović je od malih nogu posmatrao svoje varošane, izučavao njihove karaktere, oštreći na taj način svoje oko za svaki društveni fenomen. Onda i ne treba da čudi što je izrastao u najvećeg srpskog komediografa svih vremena.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/jovan-sterija-popovic.jpg?thumbId=1927346&amp;fileSize=4423&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327575262000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="TV feljton: Jovan Sterija Popović" title="TV feljton: Jovan Sterija Popović" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 26 Jan 2012 11:54:22 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1033990/TV+feljton%3A+Jovan+Sterija+Popovi%C4%87.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Neprijatno je postaviti ogledalo ispred sopstvenih mana i nedostataka. Ali, ukoliko sliku nedostatka osvetlimo i napravimo od nje karikaturu, eto nama osmeha. A sa osmehom lakše prihvatamo stvarnost, češće pribegavamo samokritici. Upravo to je recept Sterijinih komedija. On, zagledan u Molijerove komade, pokušava da njegov model primeni i na srpskoj literalnoj i pozorišnoj sceni. Koliko je u tome uspeo svedoči i naše vreme kada mnoge pozorišne scene ispraćaju svoju publiku istinski nasmejanu, ali i zapitanu o mogućnostima da se bude bolji čovek.</p><p>Urednik emisije: Svetlana Ilić</p><p>Reditelj: Marko Šotra</p><p>Proizvodnja: RTS 2006.</p><p>repriza, 04. februar u 02:40 i 10:40</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Biografije: Bob Dilan</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1033974/Biografije%3A+Bob+Dilan.html</link>
                <description>
		    Opisati Boba Dilana u nekoliko rečenica: on je muzičar, kantautor, producent, vizualni umetnik, pesnik, pisac, reditelj, scenarista, aktivista, povremeno glumac, slikar. On svira gitaru, usnu harmoniku, klavir, peva. Bavio se folk muzikom, rokom, folk-rokom, bluzom, gospelom, kantirjem, kantri-rokom, ali se u njegovom stilu osećaju i tragovi džeza, pa čak i svinga.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/bob-dilan.jpg?thumbId=1927328&amp;fileSize=6342&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327574643000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Biografije: Bob Dilan" title="Biografije: Bob Dilan" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 26 Jan 2012 11:44:03 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1033974/Biografije%3A+Bob+Dilan.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>On je jedan od najvećih i najznačajnijih muzičara 20. veka, čovek koji ima milione sledbenika i obožavatelja. Uticao je na svakog muzičara koji se ikada bavio rok muzikom i neprocenjivi je hroničar svog vremena. Pomerio je granice prihvatanja i shvatanja popularne muzike svojim šestominutnim singlom <em>''</em><em>Like a Rolling Stone</em><em>''</em> koji je izašao 1965. godine.</p><p>Njegovi tekstovi u sebi nose politički, socijalni, filozofski i literarni smisao i definisali su pop muziku 60-ih godina i uzdigli je na nivo pokreta nazvanog ''kontrakultura''. Zahvaljujući Bobu Dilanu, muzički žanrovi su dobili na značenju i smislu koji je u tom vremenu izašao iz granica običnog muzičkog stila.</p><p>Zaostavština Boba Dilana možda najviše leži u tome što je uspeo da u popularnu muziku unese intelektualne ambicije i težnje.</p><p>repriza, o3. februar u 06:25 i 14:25</p><p>&#160;</p><p>&#160;</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Omaž  Robertu  Šumanu</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1033970/Oma%C5%BE++Robertu++%C5%A0umanu.html</link>
                <description>
		    Između 1844. i 1859. godine, Robert Šuman je živeo u Drezdenu, gde je komponovao trećinu svog celokupnog opusa. 
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/omaz-robertu-sumanu.jpg?thumbId=1927316&amp;fileSize=6119&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327574548000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Omaž  Robertu  Šumanu" title="Omaž  Robertu  Šumanu" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 26 Jan 2012 11:42:30 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1033970/Oma%C5%BE++Robertu++%C5%A0umanu.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Obeležavajući 200 godina od rođenja velikog romantičara, Danijel Harding i Drezdenska filharmonija izvode program koji sadrži nekoliko kompozicija iz Šumanovog drezdenskog perioda.</p><p>repriza, 03. februar u 05:05 i 13:05</p><p>&#160;</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Mape sveta kroz istoriju: Pljačka i posedovanje</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1033966/Mape+sveta+kroz+istoriju%3A+Plja%C4%8Dka+i+posedovanje.html</link>
                <description>
		    Dok se polarne kape tope, postaje sve lakše dopreti do gasa, nafte i minerala ispod morskog dna Arktika.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/mape-sveta.pljačka i posedovanje.jpg?thumbId=1927310&amp;fileSize=11242&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327574438000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Mape sveta kroz istoriju: Pljačka i posedovanje" title="Mape sveta kroz istoriju: Pljačka i posedovanje" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 26 Jan 2012 11:40:38 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1033966/Mape+sveta+kroz+istoriju%3A+Plja%C4%8Dka+i+posedovanje.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Prof. Džeri Broton proučava mape gotovo ceo život, a za prvu političku mapu Arktika smatra da je najintrigantniji pokušaj izrade mape budućnosti. Ova mapa pokazuje sve države koje se otimaju za Severni pol. Sve one polažu pravo na različite oblasti ovog Zemljinog pola i jagme se za pravo na eksploataciju prirodnih bogatstava te oblasti. </p><p>U trećoj emisiji povezaćemo priču o tome da su izrade karata i mapa oduvek bile povezane sa politikom. Od ranih pokušaja da se ucrta poznati svet srednjovekovnog doba, preko vremena istraživanja i otkrivanja i zahteva imperijalne Britanije da bude centar sveta. Nova mapa Arktika i dan-danas spaja geografiju, ekonomiju i međunarodno pravo u pokušaju da se pomire najnovije teritorijalne razmirice. Kartografi su sada u središtu borbe u kojoj sevaju varnice oko političkih uticaja vezanih za pristup bogatstvima, što nije neobično jer je istorija mapa isto tako i istorija sile, pljačke i posedovanja.</p><p>repriza, 03. februar u 04:10 i 12:10</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>TV teatar: Karolina Nojber</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1033334/TV+teatar%3A+Karolina+Nojber.html</link>
                <description>
		    Povodom dvadesetogodišnjice popularnog pozorišnog festivala "Zoranovi dani" i šezedesetpetogodišnjice Pozorišta Timočke krajine u Zaječaru, RTS je za TV teatar snimio jednu od najboljih predstava pozorišta koje nosi ime Zorana Radmilovića, "Karolina Nojber".
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/karolina-nojber.jpg?thumbId=1926120&amp;fileSize=8854&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327495814000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="TV teatar: Karolina Nojber" title="TV teatar: Karolina Nojber" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Wed, 25 Jan 2012 13:50:14 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1033334/TV+teatar%3A+Karolina+Nojber.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>&#160;</p><p>Dramu o nemačkoj glumici Karolini Nojber (1697-1760) koja se borila za prave umetničke vrednosti u teatru, a protiv bulevarske &quot;hansvurst&quot; komedije, napisao je Nebojša Romčević. Za Pozorište Timočke krajine ovaj poznati komad moderne srpske dramaturgije adaptirao je i režirao pozorišni reditelj srednje generacije Miloš Jagodić. Uz Biljanu Đurović, višestruko nagrađivanu za tumačenje uloge Karoline Nojber, igraju i Milutin Vešković Dragana Jovanović, Nataša Petričić, Miloš Đuričić.</p><p>Urednik: Dragana Bošković</p><p>TV adaptacija i režija: Andrea Ada Lazić</p><p>Proizvodnja: RTS 2011.</p><p>repriza, 02. februar u 06:15 i 14:15</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Festival  u Verbijeu: Veče kamerne muzike</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1033330/Festival++u+Verbijeu%3A+Ve%C4%8De+kamerne+muzike.html</link>
                <description>
		    Serijalom od nekoliko televizijskih programa predstavljamo najbolje trenutke muzičkog festivala koji se svake godine održava u Verbijeu, malom mestu u švajcarskim Alpima.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/vece-kamerne-muzike.jpg?thumbId=1926114&amp;fileSize=10249&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327495713000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Festival  u Verbijeu: Veče kamerne muzike" title="Festival  u Verbijeu: Veče kamerne muzike" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Wed, 25 Jan 2012 13:48:33 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1033330/Festival++u+Verbijeu%3A+Ve%C4%8De+kamerne+muzike.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Ovaj festival je značajan i zbog činjenice što se tu mogu sresti i sarađivati umetnici koji možda ne bi imali priliku da se zajedno nađu na nekom projektu. Večerašnji program posvećen je kamernoj muzici kompozitora iz različitih perioda u istoriji muzike.</p><p><br />repriza, 02. februar u 04:00 i 12:00</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Finale 41. međunarodnog takmičenja muzičke omladine</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1033322/Finale+41.+me%C4%91unarodnog+takmi%C4%8Denja+muzi%C4%8Dke+omladine.html</link>
                <description>
		    41.međunarodno takmičenje muzičke omladine održano je u martu 2011. godine.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/medjunarodno takmicenje muzicke omladine.jpg?thumbId=1926096&amp;fileSize=36183&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327495588000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Finale 41. međunarodnog takmičenja muzičke omladine" title="Finale 41. međunarodnog takmičenja muzičke omladine" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Wed, 25 Jan 2012 13:46:28 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1033322/Finale+41.+me%C4%91unarodnog+takmi%C4%8Denja+muzi%C4%8Dke+omladine.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Mladi muzičari nastupali su uz pratnju Umetničkog ansambla Ministarstva odbrane Stanislav Binički i dirigenta Biljanu Radovanović. Nastupi laureata tog takmičenja emituju se na Programu kulture i umetnosti RTS Digital.</p><p>repriza, 02. februar u 01:50 i 09:50</p><p>&#160;</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Kulberg balet</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1033274/Kulberg+balet.html</link>
                <description>
		    Polovinom prošlog veka, Birgit Kulberg, jedna od najuticajnijih ličnosti u svetu savremene igre i baleta, osnovala je 1967. godine u Švedskoj Kulberg balet. 
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/kulberg-balet.jpg?thumbId=1926018&amp;fileSize=9037&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327493642000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Kulberg balet" title="Kulberg balet" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Wed, 25 Jan 2012 13:14:02 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1033274/Kulberg+balet.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Tada je trupa brojala osam igrača. Danas su oni svojevrsni kulturni ambasadori svoje zemlje. Birgit Kulberg i Mats Ek su ukupno 26 godina vodili kompaniju, gradili antologijski repertoar i ostavili svoj pečat kao snažno socijalno angažovani autori. Sada kompaniju vode drugi, ali ona i dalje ostaje reper novih standarda savremene igre. Česti su gosti Beogradskog festivala igre, gde ćete imati prliku i da ih vidite posredstvom digitalnog kanala RTS.</p><p>&#160;</p>repriza, 01.februar u 06:00 i 14:00]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Hendlu u čast</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1033262/Hendlu+u+%C4%8Dast.html</link>
                <description>
		    Dva svetska vodeća barokna orkestra i dirigent Hauard Arman monumentalno su obeležili 250 godina od smrti velikog kompozitora Fridriha Hendla. 
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/hendlu-u-cast.jpg?thumbId=1926006&amp;fileSize=17748&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327493443000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Hendlu u čast" title="Hendlu u čast" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Wed, 25 Jan 2012 13:10:43 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1033262/Hendlu+u+%C4%8Dast.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Sve se odigralo u Londonu, u Vestminsterskoj opatiji 14. aprila 2009. godine.<br />Ovim masovnim, glamuroznim, a ipak veoma dostojanstvenim nastupom krunisana je cela godina tokom koje se obeležavala godišnjica Hendlove smrti.</p><p>repriza, 01.februar u 04:05 i 12:05</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Beogradski džez festival  2010.</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1033250/Beogradski+d%C5%BEez+festival++2010..html</link>
                <description>
		    Dvadeset i šesti Beogradski džez festival održan je od 28. do 31. okotobra prošle godine.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/bgd-jazz.jpg?thumbId=1925994&amp;fileSize=11954&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327493292000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Beogradski džez festival  2010." title="Beogradski džez festival  2010." />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Wed, 25 Jan 2012 13:11:09 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1033250/Beogradski+d%C5%BEez+festival++2010..html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Otvaranje u Centru Sava počelo je koncertom švedske pevačice Rigmor Gustafson, a zatim sa legendarnim Vejnom Šoreterom.</p><p>Na nekoliko lokacija u gradu nastupili su najpopularniji i najinteresantniji džez muzičari koji i danas gospodare ovom scenom.</p><p>Na programu RTS Digital predstavljamo izraelsku trombonistkinju Reut Regev, Džejsona Morana i njegov bend, kao i klupsku atrakciju iz Švedske Magnusa Lindgrena.</p><p>repriza, 01.februar u 03:00 i11:00</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Putešestvija Mona Lize</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1033218/Pute%C5%A1estvija+Mona+Lize.html</link>
                <description>
		    Francusko-nemački film proizveden 2003. godine predstavlja Mona Lizu kao 500-godišnju ženu koja je prošla kroz sve od otkrića Amerike do šetnje po Mesecu.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/mona-liza.jpg?thumbId=1925922&amp;fileSize=5855&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327491072000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Putešestvija Mona Lize" title="Putešestvija Mona Lize" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Wed, 25 Jan 2012 12:31:12 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1033218/Pute%C5%A1estvija+Mona+Lize.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Originalni scenario Doloves Genoves, izbegavajući istorijsku faktografiju i strogi umetnički pristup pokazuje koliko jedna slika može da postane ikona i mit. Ovo nije još jedan naučnoistraživački rad sa revolucionarnom tezom o ovoj slici, već film osvetljava fenomen Mona Lize na sociološki način posmatrajući koliko je delo kroz vekove uticalo na generacije onih koji su njime bili zaokupljeni.</p><p>Reditelj je Toni Fernandez.</p><p>&#160;</p>repriza, 31.januar u 06:00 i 14:00]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Lusinda  Čajlds</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1033210/Lusinda++%C4%8Cajlds.html</link>
                <description>
		    Sedamdesetih godina prošlog veka stasala je generacija novih američkih koreografa, uglavnom iz Njujorka. 
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/lusinda.jpg?thumbId=1925910&amp;fileSize=11206&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327490991000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Lusinda  Čajlds" title="Lusinda  Čajlds" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Wed, 25 Jan 2012 12:29:52 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1033210/Lusinda++%C4%8Cajlds.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Njihov stil i metode rada uticali su na umetničku i koreografsku scenu tog vremena. Lusinda Čajlds je bila jedna od dominantnih figura ove avangardne grupe, koja je u svom radu kombinovala igračku, muzičku i grafičku umetnost. Njen scenski rad počeo je još 1973. Godinama je bila član najvećih svetskih baletskih kompanija. Godine 2002. pozvana je da uradi koreografiju za Glukovu operu <em>Orfej i Euridika</em> i <em>Čakonu </em>Bendžamina Britna. </p><p>Produkcija: ARTE </p><p>Trajanje: 56 minuta</p><p>repriza, 31. januar u 05:00 i 13:00</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title> Festival  u  Verbijeu 2009: Marta Argerič i  Judžej  Vong</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1033206/+Festival++u++Verbijeu+2009%3A+Marta+Argeri%C4%8D+i++Jud%C5%BEej++Vong.html</link>
                <description>
		    Serijom televizijskih programa predstavljamo najbolje koncerte sa 16. festivala u Verbijeu. 
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/marta-argeric.jpg?thumbId=1925892&amp;fileSize=19899&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327490679000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt=" Festival  u  Verbijeu 2009: Marta Argerič i  Judžej  Vong" title=" Festival  u  Verbijeu 2009: Marta Argerič i  Judžej  Vong" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Wed, 25 Jan 2012 12:24:39 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1033206/+Festival++u++Verbijeu+2009%3A+Marta+Argeri%C4%8D+i++Jud%C5%BEej++Vong.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Na Festivalu su učestvovali renomirani svetski poznati muzičari među kojima su Miša Majski, Džošua Bel, Filip Žaruski, a večeras emitujemo koncerte pijanistkinja Marte Argerič i Judžej Vong. Na programu su dela Skarlatija, Betovena i Mocarta.</p><p>repriza, 31.januar u 04:05 i 12:05</p><p>&#160;</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Liturgija: Anđeli i ljudi se ujedinjuju, 4-8</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1033202/Liturgija%3A+An%C4%91eli+i+ljudi+se+ujedinjuju%2C+4-8.html</link>
                <description>
		    
Serijal od devet epizoda autora đakona Nenada Ilića, uvodi nas u sveštenu tajnu sv. liturgije, objašnjavajući njen smisao i dajući nam smernice za razumevanje ovog najuzvišenijeg hrišćanskog obreda.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/liturgija-andjeli.jpg?thumbId=1925886&amp;fileSize=9181&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327490431000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Liturgija: Anđeli i ljudi se ujedinjuju, 4-8" title="Liturgija: Anđeli i ljudi se ujedinjuju, 4-8" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Wed, 25 Jan 2012 12:20:32 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1033202/Liturgija%3A+An%C4%91eli+i+ljudi+se+ujedinjuju%2C+4-8.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Do četvrte epizode ovog serijala već smo poprilično odmakli u savlađivanju osnovnih elementa i pojmova sv. liturgije. Međutim, ne treba zaboraviti da je euharistija pre svega tajna koja može biti u svojoj punoći dostupna samo krštenim osobama. Ipak, ona ne zaboravlja ni one nekrštene, a pogotovo nekrštene koji se pripremaju za ulazak u crkvu, takozvane katihumene. Stoga je prvi deo liturgijskog obreda otvoren za svakog, sve do dela kada sveštenik pozove nekrštene da izađu iz crkve. Prema tome, značaj laika u crkvenom životu skoro da mnogo ne zaostaje iza značaja i samog sveštenika. Svako ima svoju ulogu koja je važna i nezamenjiva.</p><p>Proizvodnja: Ostrog, 2009<strong>.</strong></p><p>repriza, 31.januar u 02:40 i 10:40</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Đ. Pučini: Misa</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1033198/%C4%90.+Pu%C4%8Dini%3A+Misa.html</link>
                <description>
		    
Pučinijeva Misa komponovana za orkestar i hor sa solističkim glasovima tenora, basa i baritona, prvi put je izvedena 1880. godine. Iako je, u vreme kad je nastala, bila dobro prihvaćena među publikom i kritikom, ponovo je izvedena tek 1952. godine, prvo u Čikagu, a zatim u Napulju.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/đ.pučini.misa.jpg?thumbId=1925880&amp;fileSize=14891&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327490120000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Đ. Pučini: Misa" title="Đ. Pučini: Misa" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Wed, 25 Jan 2012 12:15:20 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1033198/%C4%90.+Pu%C4%8Dini%3A+Misa.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Na gala koncertu u Kolarčevoj zadužbini, ovo delo izveli su članovi Simfonijskog orkestra i hora RTS-a, pod dirigentskom palicom Bojana Suđića.</p><p>repriza, 31.januar u 01:50 i 09:50</p><p>&#160;</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Ars praktika: Leonora Vekić</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1033194/Ars+praktika%3A+Leonora+Veki%C4%87.html</link>
                <description>
		    Serijal ARS PRAKTIKA ostvaren u produkciji Školskog programa RTS-a zamišljen je kao upoznavanje sa umetnicima  iz različitih oblasti primenjenih umetnosti i slikarstva koji u autentičnim  situacijama stvaralačkog rada, u sopstvenim  ateljeima, prikazuju znanja i veštine otkrivajući tajne zanata. 
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/leonora-vekic.jpg?thumbId=1925868&amp;fileSize=6199&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1327489950000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Ars praktika: Leonora Vekić" title="Ars praktika: Leonora Vekić" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Wed, 25 Jan 2012 12:12:31 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1033194/Ars+praktika%3A+Leonora+Veki%C4%87.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Leonori Vekić je važna estetika, ali i forma.Oduvek je želela da stvara ambijent prostornim tapiserijama, a izrada šešira kao malih tekstilnih formi predstavlja poseban izazov ovoj dizajnerki tekstila.</p><p>repriza, 31.januar u 00:15 i 08:15</p><p>&#160;</p><p>&#160;</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Vizantija: Izgubljeno carstvo – Carstvo kome je ceo svet zavideo</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1029734/Vizantija%3A+Izgubljeno+carstvo+%E2%80%93+Carstvo+kome+je+ceo+svet+zavideo.html</link>
                <description>
		    Vizantijsko carstvo, zlatni san. Vrhunac starog Rima i stare Grčke. San koji je trajao hiljadu godina, san koji su raspršile vojske sa Zapada.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/izgubljeno-carstvo.jpg?thumbId=1919110&amp;fileSize=16191&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1326979554000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Vizantija: Izgubljeno carstvo – Carstvo kome je ceo svet zavideo" title="Vizantija: Izgubljeno carstvo – Carstvo kome je ceo svet zavideo" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 19 Jan 2012 14:25:54 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1029734/Vizantija%3A+Izgubljeno+carstvo+%E2%80%93+Carstvo+kome+je+ceo+svet+zavideo.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Slava Vizantije prostirala se od Islanda do Kine, od Etiopije do Rusije i do svakog kraljevstva na zemlji. U njenom središtu stajao je Konstantinopolj (Carigrad), najveća pijaca na svetu sa svojim bogatstvom, zlatom, smaragdima, palatama i blistavim crkvama o kojima su ispredane bajke. Bila je to legenda tako bogata da je izazvala svoje uništenje.</p><p>repriza, 30. januar u 04:00 i 12:00</p><p>&#160;</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Pod istim krovom</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1029730/Pod+istim+krovom.html</link>
                <description>
		    Savremena priča o svakodnevnim problemima i zgodama u poslovnom, ljubavnom, intimnom životu svakog od članova jedne gradske porodice, duhovito i blagonaklono prikazana je u seriji kineske produkcije Pod istim krovom. 
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/pod-istim-krovom.jpg?thumbId=1919104&amp;fileSize=10467&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1326979448000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Pod istim krovom" title="Pod istim krovom" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 19 Jan 2012 14:24:08 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1029730/Pod+istim+krovom.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Kao odgovor na mnoštvo humorističkih, srceparajućih, intrigantnih serija iz Turske, Indije, Španije nacionalna televizija Kine snimila je seriju o porodici koju u neočekivane odnose dovodi ljubav mladog Dalijanga i njegove supruge Žaovu čiji se roditelji ne mire sa činjenicom da će im deca voditi samostalne živote. Pored majki koje u svojoj posesivnosti daju i najviše materijala za duhovite replike, tu je i Dalijangova buntovna sestra, pomalo senilna baka i strpljivi otac.</p><p>Proizvodnja: Kina, 2009.</p><p>repriza, 30. januar u 06:00 i 14:00</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Paul Kle: Tišina anđela</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1029718/Paul+Kle%3A+Ti%C5%A1ina+an%C4%91ela.html</link>
                <description>
		    U jednosatnom biografskom filmu o nemačko-švajcarskom slikaru Paulu Kleu saznajemo da je na  njegovo stvaralaštvo uticalo nekoliko pravaca savremene umetnosti: ekspresionizam, kubizam i nadrealizam.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/tisina-andjela.jpg?thumbId=1919086&amp;fileSize=11045&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1326978907000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Paul Kle: Tišina anđela" title="Paul Kle: Tišina anđela" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 19 Jan 2012 14:15:07 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1029718/Paul+Kle%3A+Ti%C5%A1ina+an%C4%91ela.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Član je umetničke grupe Plavi jahač u kojoj su zajedno delili interesovanje za gotiku, primitivnu umetnost i nove savremene likovne pravce fovizam i kubizam. S njima je Kle našao zajednički jezik i delio poglede na umetnost. Kle i njegov prijatelj Vasilij Kandinski poznati su i po svom pedagoškom radu u školi Bauhaus. </p><p>repriza, 24. januar u 06:20 i 14:20</p><p>&#160;</p><p>&#160;</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Dobar dan, tugo</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1029518/Dobar+dan%2C+tugo.html</link>
                <description>
		    Svoj prvi i najpoznatiji roman Dobar dan tugo, čuvena francuska spisateljica Fransoaz Sagan napisala je kada je imala svega osamnaest godina. 
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/dobar-dan-tugo.jpg?thumbId=1919080&amp;fileSize=5693&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1326978487000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Dobar dan, tugo" title="Dobar dan, tugo" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 19 Jan 2012 14:08:07 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1029518/Dobar+dan%2C+tugo.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Iako roman nije predstavljao literarni vrhunac, budući svojevrsna oda omladini bez iluzija šezdesetih godina prošlog veka, stekao je laskavi status kultnog štiva. Provokativno i zrelo, mlada Fransoaz Sagan slika svoju generaciju kroz priču o buržoaskoj tinejdžerki koja prazninu svog života ispunjava zaverom protiv očeve ljubavnice. </p><p>Roman<em> Dobar dan tugo</em> bio je inspirativan filmskim rediteljima i svoju prvu ekranizaciju imao je već 1958, samo četiri godine posle prvog izdanja. Čuveni reditelj Peter Kasovic 1995. godine još jednom nalazi dobar scenario u Saganinoj knjizi i snima film sa Kristin Boson, Fransoazom Martoreom i Sarom Bertran.</p><p>Proizvodnja: Francuska, 1995.</p><p>repriza, 29.januar u 06:10 i 14:10</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Muzeji sveta: Muzej Škole iz Nansija, 5-13</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1029510/Muzeji+sveta%3A+Muzej+%C5%A0kole+iz+Nansija%2C+5-13.html</link>
                <description>
		    Muzeji sveta - dokumentarni serijal japanske produkcije prikazuje značajne svetske muzeje  i njihova blaga kroz zanimljive pripovesti o neobičnim sudbinama istraživača, kolekcionara, slikara - svih onih ljudi koji su svoje živote na različite načine posvetili umetnosti.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/muzej skole iz nansija.jpg?thumbId=1918720&amp;fileSize=22048&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1326966345000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Muzeji sveta: Muzej Škole iz Nansija, 5-13" title="Muzeji sveta: Muzej Škole iz Nansija, 5-13" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 19 Jan 2012 10:45:45 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1029510/Muzeji+sveta%3A+Muzej+%C5%A0kole+iz+Nansija%2C+5-13.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Muzej Škole iz Nansija je jedinstven muzej jer je u potpunosti posvećen jednoj umetnosti - </p><p>art nuvou. Osnovan 1964. godine, u odajama čuva vrhunska umetnička dela nastajala u vreme procvata pokreta koji je stvorio Emil Gale. Odgajan u prirodom bogatim predelima francuske oblasti Loren - svojoj stalnoj inspiraciji, ovaj izuzetni umetnik želeo je da stvori jedinstven stil koji će dekorativnu umetnost integrisati u život koristeći predmete za kućnu upotrebu. </p><p>Gale je rođen polovinom 19. veka, kada je Nansi imao naprednu industriju stakla. Preuzeo je očev posao vlasnika staklare, bavio se dizajniranjem predmeta od stakla, ali i drveta, o čemu svedoče brojni komadi vrhuski obrađenog nameštaja.</p><p>&#160;</p>repriza, 29.januar u 04:00 i 12:00]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Klesari Moravske škole</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1029506/Klesari+Moravske+%C5%A1kole.html</link>
                <description>
		    U okviru serijala „Na izvorištu“, urednik Velibor Lazarević je 1999. godine ukazao na značaj klesara Moravske škole čije se središte nalazi u Beloj Vodi kod Kruševca.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/klesari moravske skole.jpg?thumbId=1918714&amp;fileSize=48395&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1326966234000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Klesari Moravske škole" title="Klesari Moravske škole" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 19 Jan 2012 10:43:54 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1029506/Klesari+Moravske+%C5%A1kole.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Priča o kamenu počinje sa najstarijim crkvama Moravske škole - Drenčom, Nauparom i Velućem, da bi sazrela na Ravanici, Lazarici i Kaleniću. </p><p>U kamenoj plastici mogu se prepoznati uticaji i Istoka i Zapada, a umetnička dela od belovodskog kamena dospela su i do Moskve, Sent Andreje i Krfa, do Izraela,Francuske, Engleske i SAD-a. </p><p>500 majdana belovodskog peščara izvor su za ova dela koja je gradilo nekoliko stotina spomeničara - narodnih umetnika.</p><p>repriza, 29. januar u 03:00 i 11:00</p><p>&#160;</p><p>&#160;</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Biografije: Fransoa Trifo – Jedna autobiografija</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1029498/Biografije%3A+Fransoa+Trifo+%E2%80%93+Jedna+autobiografija.html</link>
                <description>
		    Fransoa Trifo (1932-1984) je čuvao sve. Fotografije ljudi koje je voleo, komadiće papira sa usputnim beleškama, korespondenciju, delove svojih scenarija.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/trifo.jpg?thumbId=1918708&amp;fileSize=28966&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1326965991000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Biografije: Fransoa Trifo – Jedna autobiografija" title="Biografije: Fransoa Trifo – Jedna autobiografija" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 19 Jan 2012 10:39:51 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1029498/Biografije%3A+Fransoa+Trifo+%E2%80%93+Jedna+autobiografija.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Želeo je da sačuva sve sitnice koje su činile njegov život. Dokumentarni film &quot;Fransoa Trifo - Jedna autobiografija&quot; reditelj An Andre bazira upravo na svim tim sitnicama. Koristeći arhivu, fotografije, filmske intervjue An Andre istražuje Trifoove omiljene teme kojima se iz filma u film uporno bavio: odrastanje, detinjstvo, odnosi između muškarca i žene, kult smrti ili prvenstvo umetnosti u životu. U ovom dokumentarcu portret Fransoa Trifoa grade i mnogi poznati filmski stvaraoci poput Vudija Alena, Katrin Danev, Izabel Ađani, Žane Moro, Kloda Berija, Miloša Formana.</p><p>Produkcija: Francuska ARTE 2004.</p><p>repriza, 28. januar u 07:00 i 15:00</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>TB feljton: Vladeta Jerotić - Njim samim</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1029478/TB+feljton%3A+Vladeta+Jeroti%C4%87+-+Njim+samim.html</link>
                <description>
		    Ličnost akademika Jerotića nemoguće je obuhvatiti jednom rečju, slikom ili epitetom. Ova jednočasovna emisija otkriva Vladetu Jerotića iz prve ruke, njim samim.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/vladeta jerotic.jpg?thumbId=1918666&amp;fileSize=18453&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1326964214000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="TB feljton: Vladeta Jerotić - Njim samim" title="TB feljton: Vladeta Jerotić - Njim samim" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 19 Jan 2012 10:10:14 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1029478/TB+feljton%3A+Vladeta+Jeroti%C4%87+-+Njim+samim.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p><br />Koje su sve okolnosti uticale na razvoj ove multidisciplinarne ličnosti, koji su sve značajni ljudi uticali na Jerotićev duhovni razvoj i koliko jesen životne dobi može biti osunčana. O tome, ali i o još mnogo čemu drugom besedi nam profesor Vladeta Jerotić. Ispovedaće se već svojstvenim, veoma prepoznatljivim jezikom koji se, ukratko rečeno, sluša bez daha.</p><p>Autor emisije: Josip Babel</p><p>Proizvodnja: RTS </p><p>repriza, 28. januar u 02:10 i 10:10</p><p align="left">&#160;</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Biografije: Vitni  Hjuston</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1029474/Biografije%3A+Vitni++Hjuston.html</link>
                <description>
		    Američka pevačica i producent, ponekad i glumica. Ona je najnagrađivanija žena izvođač svih vremena, po tvrđenju Ginisove knjige rekorda.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/vitni hjuston.jpg?thumbId=1918660&amp;fileSize=21410&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1326963990000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Biografije: Vitni  Hjuston" title="Biografije: Vitni  Hjuston" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Thu, 19 Jan 2012 10:06:31 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1029474/Biografije%3A+Vitni++Hjuston.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Pevačku karijeru počela je sa 11 godina u očevom crkvenom gospel horu, a danas je ponosna na svoja mnogobrojna zlatna, platinasta i dijamantska izdanja.</p><p>Njen život je niz ličnih borbi sa porocima, porodičnim problemima i teretom slave, pa Vitni Hjuston danas nema blistavost niti vedrinu koja ju je uvek izdvajala, ali njen talenat je toliko veliki da još uvek važi za neprikosnovenu divu američke pop scene.</p><p>repriza, 27. januara u 07:10 i 15:10</p><p>&#160;</p><p>&#160;</p><p>&#160;</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>TV teatar: Lična istorija</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1028878/TV+teatar%3A+Li%C4%8Dna+istorija.html</link>
                <description>
		    Scenski performans Lična istorija zasnovan na memoarima Dobrice Ćosića postavilo je alternativno pozorište Ogledalo na sceni Beogradskog dramskog pozorišta.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/licna istorija.jpg?thumbId=1917562&amp;fileSize=40572&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1326888108000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="TV teatar: Lična istorija" title="TV teatar: Lična istorija" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Wed, 18 Jan 2012 13:01:48 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1028878/TV+teatar%3A+Li%C4%8Dna+istorija.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>U <em>Piščevim zapisima 1993-1999</em> i <em>Vreme zmija 1999-2000</em> Dobrica Ćosić se osvrće na društveno-političke događaje u poslednjoj deceniji dvadesetog veka. U ulozi pisca nastupa Ljubivoje Tadić, a uz njega scenski prikaz upotpunjuje rok grupa &quot;Tundri&quot; koja izvodi muziku Marjana Babića. U predstavi se čuju i glasovi Karla Popera, Aleksandra Solženjicina, Karla Jaspera, Emila Siorana. Reč je o zamišljenim dijalozima koje Dobrica Ćosić vodi sa pomenutim sagovornicima.</p><p>TV režija i adaptacija: Milan Kundaković</p><p>repriza, 26. januar u 06:30 i 14:30</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Ruski  Kubanjski kozački ansambl, 2.deo</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1028870/Ruski++Kubanjski+koza%C4%8Dki+ansambl%2C+2.deo.html</link>
                <description>
		    Državni ansambl Ruske Federacije, Kubanjski kozački hor, najsvetliji je predstavnik horske, muzičke i folklorne kozačke kulture čiju slavu je proneo stalnim gostovanjima širom planete.
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/ruski kubanjski.jpg?thumbId=1917544&amp;fileSize=40527&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1326887852000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Ruski  Kubanjski kozački ansambl, 2.deo" title="Ruski  Kubanjski kozački ansambl, 2.deo" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Wed, 18 Jan 2012 12:57:45 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1028870/Ruski++Kubanjski+koza%C4%8Dki+ansambl%2C+2.deo.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Svoju veličanstvenu tradiciju, moćnu energiju, strasne plesove  i impresivan vizuelni doživljaj Kubanjski kozački hor je objedinio u spektakularnom koncertu kojim se predstavio beogradskoj publici 21. oktobra u Centru Sava, i to 20 dana pre centralnog jubilarnog koncerta u Kremljovskom dvorcu u Moskvi. Legendarni umetnički direktor - gospodin Viktor Zaharčenko i direktor Ansambla - Anatolij Arefjev, predvode 80 članova hora, orkestra sa autentičnim instrumentima i fantastičnog folklornog ansambla čiji članovi izvode nenadmašne igračke bravure od kojih publici zastaje dah.</p><p align="justify">Urednik emisije: Vera Arsenović</p><p align="justify">Reditelj: Veselin Grozdanić</p><p align="justify">repriza, 25.januar u 04:00 i 12:00</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Finale 41. međunarodnog takmičenja muzičke omladine</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1028834/Finale+41.+me%C4%91unarodnog+takmi%C4%8Denja+muzi%C4%8Dke+omladine.html</link>
                <description>
		    41. međunarodno takmičenje muzičke omladine održano je u martu 2011. godine. 
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/medjunarodno takmicenje muzicke omladine.jpg?thumbId=1917490&amp;fileSize=36183&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1326887127000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Finale 41. međunarodnog takmičenja muzičke omladine" title="Finale 41. međunarodnog takmičenja muzičke omladine" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Wed, 18 Jan 2012 12:45:41 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1028834/Finale+41.+me%C4%91unarodnog+takmi%C4%8Denja+muzi%C4%8Dke+omladine.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Mladi muzičari nastupali su uz pratnju Umetničkog ansambla Ministarstva odbrane Stanislav Binički i dirigenta Biljanu Radovanović. Nastupi laureata tog takmičenja emituju se na Programu kulture i umetnosti RTS Digital.</p><p>repriza, 26. januar u 02:30 i 10:30</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
            <item>
                <title>Velikani džeza: Bili  Holidej</title>
                <link>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1028698/Velikani+d%C5%BEeza%3A+Bili++Holidej.html</link>
                <description>
		    Serija Velikani džeza ovenčana je mnogim nagradama na međunarodnim takmičenjima jer predstavlja vrhunski edukativni program važan za istoriju džeza. 
                    <![CDATA[
		    <img src="http://www.rts.rs/thumbnail/bili holidej.jpg?thumbId=1917202&amp;fileSize=23059&amp;contentType=image/pjpeg&amp;lastModified=1326878501000" 
		    align="left" width="256" height="256" alt="Velikani džeza: Bili  Holidej" title="Velikani džeza: Bili  Holidej" />
                    ]]>
                </description>
                <pubDate>Wed, 18 Jan 2012 10:21:41 +0100</pubDate>
                <category>RTS Digital</category>
                
                <guid>http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/255/RTS+Digital/1028698/Velikani+d%C5%BEeza%3A+Bili++Holidej.html</guid>
		<content:encoded>
		    <![CDATA[<p>Svaka epizoda prati život i rad velikih džez umetnika koji su definisali kurs jednog od najpopularnijih muzičkih žanrova 20. veka, od njegovog rođenja u Nju Orleansu do svinga, big bendova, bibapa, modernog džeza itd. Umetnici su predstavljeni kroz međusobnu konverzaciju, uzbudljiva retka izvođenja i fotografije iz ličnog i profesionaknog života. Današlja emisija posvećena je pevačici Bili Holidej.</p><p>repriza, 25. januar u 07:00 i 15:00</p><p>&nbsp;</p><p>&nbsp;</p>]]>
		</content:encoded>
            </item>
        
    </channel>
</rss>


