Strategija za bolje odnose sa dijasporom

Posle usvajanja prvog zakona o dijaspori i Srbima u regionu dobićemo Strategiju koja će doprineti poboljšanju ekonomskih, političkih i kulturnih odnosa sa dijasporom, naveo ministar Srećković.

Na okruglom stolu u organizaciji Ministarstva za dijasporu o Strategiji očuvanja i jačanja odnosa matične države i dijaspore, kao i matične države i Srba u regionu, ocenjeno da će Strategija, čije se usvajanje očekuje narednih meseci, u velikoj meri doprineti poboljšanju ekonomskih, političkih i kulturnih odnosa sa dijasporom.

Ministar za dijasporu Srđan Srećković rekao da je uveren da će posle usvajanja prvog zakona o dijaspori i Srbima u regionu dobiti Strategiju koja će biti operativni dokument i koja će doprineti sprovođenju politike "o kojoj postoji široki konsenzus''.

Prema njegovim rečima, posebno je važno što u izradi Strategije pored države, učestvuju i predstavnici rasejanja i nevladine organizacije za civilni sektor, a Vlada bi dokument trebalo da usvoji u narednih nekoliko meseci.

''Njeno usvajanje će svakako uslediti posle prve sednice Skupštine dijaspore i Srba u regionu, koja će se održati početkom jula, a kada će predstavnici našeg rasejanja imati priliku da još jednom iznesu svoje mišljenje o Strategiji'', naveo je Srećković.

Govoreći o ciljevima strategije, ministar je ukazao da se trebaju unaprediti politički, ekonomski i kulturni odnosi sa dijasporom i Srbima u regionu, s obzirom na to da su ti kapaciteti nedovoljno iskorišteni.

Strategija koja donosi rezultat

Potpredsednik Vlade Srbije zadužen za evropske integracije Božidar Đelić izjavio je da borba za nacionalno pitanje i za evropske integracije Srbije ne samo da nisu u sukobu, već su u dubokoj sinergiji.

Đelić je istakao da je važno da se u izradi ovakvih strategija "izašlo iz teških i sterilnih rasprava, koje se bile zasnovane na nekim idelogiojama, raspravama bez kraja", navodeći da je ovo primer modernog načina kojim se postiže rezultat, a ne politički poeni.

Predsednica Beogradskog fonda za političku izuzetnost Sonja Liht je ukazala da je najvažnije pitanje ne samo politika odnosa prema dijaspori, nego i ugled zemlje u svetu.

Prema njenim rečima, posebno je bitno da se u budućnosti ovog društva ugled Srbije i odnos sa dijasporom tretira interaktivno jer su to dve povezane oblasti.

''U rešavanju ovog odnosa nikako se ne sme dopustiti isključivo sektorski pristup jer je to pitanje svakog ministarstva'', rekla je Liht i dodala da strategija mora biti vizonarska, realistična i inkluzivna.

Naglasila je da je rad i komunikacija sa mladim ljudima u dijaspori izuzetno bitan jer iako se mnogi od njih neće vratiti, nužno je da razumeju Srbiju kako bi bili njeni ambasadori.

Značaj imidža Srbije u Evropi

Predsednik Evropskog pokreta u Srbiji Živorad Kovačević naglasio je značaj imidža Srbije u svetu.

''Neophodno je stvoriti imidž kojim će se Srbija ponositi'', istakao je Kovačević i dodao da to pre svega podrazumeva njenu stabilnost i opredeljenost za Evropsku uniju.

Kovačević je ocenio da bi srpsko stanovništvo u regionu, uz aktivnu državnu politiku, moglo da bude protagonista dobrih odnosa i garant političkog zajedništva balkanskih zemalja.

''Valja podržavati aktivno i konstruktivno učešće Srba i njihovih političkih i kulturnih organizacija u društvenom i političkom životu zemalja u kojima žive'', ukazao je Kovačević.

Operativni direktor CESiD-a Marko Blagojević naveo je da je dijaspora u Srbiju poslala oko 30 milijardi evra, a da su ulaganja su iznosila oko 500 miliona evra u protekloj deceniji.

Pravo glasa za vezu sa dijasporom

Govoreći o pravu glasa, Blagojević je podsetio da do 2004. godine dijaspora nije imala pravo da glasa u Srbije.

Sada oni svoj glas mogu dati lično, ali i poštom i elektronski što predstavlja tehničke pretpostavke povezivanja sa dijasporom, naveo je.

Blagojević je istakao da je osim tehničkog dela, posebno značajan odnos javnog mnjenja u Srbiji o pravima uključivanja dijaspore u političke procese u matici.

''Prema podacima CESiD-a, svega 18 odsto populacije smatra da dijaspora ne treba da ima pravo na ovo učešće'', zaključio je Blagojević.

U radu okruglog stola učestvovali su i predstavnici drugih nevladinih i društvenih organizacija.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

субота, 20. април 2024.
6° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво