Читај ми!

Visković: Berlin razume poziciju Srbije, mora se očekivati da se pridružimo nekim sankcijama Rusiji

Nekadašnji ambasador u Nemačkoj profesor Ivo Visković kaže za RTS da Berlin ima razumevanje za poziciju Srbije u vezi sa ratom u Ukrajini. Smatra da se mora očekivati da se Srbija pridruži nekim sankcijama, i da bi sve ostalo za nas bilo opasno, ne samo u odnosima sa Nemačkom nego i sa EU, a konsekvence ne bi bile samo materijalne prirode, nego i društvene.

Na pitanje koji zahtevi i mogući odgovor Srbije na njih u vezi sa ratom u Ukrajini situaciju čini gotovo nemogućom Ivo Visković je za Dnevnik RTS-a rekao da nije tako teška pozicija Srbije u vezi sa ratom u Ukrajini kako na prvi pogled izgleda, jer je nemačka strana pokazala razumevanje za naš specifičan položaj, odnosno da Srbija ne može tako direktno, a pogotovo ne direktno sveobuhvatno uvesti sankcije Rusiji.

"Za nas bi to značilo jedan veliki problem, pre svega u vezi sa pitanjem energenata, odnosno isporuke gasa i nafte. Mislim da je to najteži deo razgovora za nas bio i da se jasno da se od nas očekuje, ne samo Nemačka, nego i EU i ceo Zapad da se pridružimo sankcijama, a nama je to verovatno najveći problem u odnosu na sve moguće konsekvence koje se iz toga mogu posle izroditi", izjavio je Visković.

O tome da li se može očekivati da se Srbija pridruži nekim sankcijama Rusiji, Ivo Visković smatra da se mora očekivati, jer smo u takvoj situaciji, kao u šahu kada nemate mnogo mogućnosti i kada se neki potez nameće kao neminovan.

"Mi smo sada u takvoj poziciji i da se mora očekivati da se donekle pridružimo bar nekim blažim sankcijama prema Rusiji. Sve ostalo bi za nas bilo opasno, ne samo u odnosima sa Nemačkom, nego i EU, a konsekvence koje bi proizašle za nas nisu samo materijalne prirode, nego i društvene. Verovatno bi bilo dovedeno u pitanje sve ono što smo uradili po pitanju reformi na putu ka EU i verovatno bismo se vratili i korak unazad i u društvenom smislu, organizacije društva, demokratizacije društva i tako dalje", rekao je Visković.

Zaokreta prema EU nema 

Na pitanje ostavlja li se prostor da proces usklađivanje spoljne politike sa EU zaista bude postepen Visković napominje da ideju o zaokretu zagovaraju samo oni koji misle da smo suviše prozapadno orijentisani.

"Meni je lično veoma značajno ono što je predsednik Vučić rekao da mi nastavljamo put prema EU. U tom pogledu zakoreta nema. Mislim da je to dobra politička procena i da u tom smislu nećemo ništa izgubiti, i da se ta proevropska orijentacija može ojačati pre svega u političkim krugovima. Mislim da će biti potrebno neko vreme i da se među građanima to šire prihvati, jer mi iz niza različitih okolnosti iamo prorusko ili čak proputinovsko raspoloženje koje dominira u javnosti. Mislim da će sutrašnje obraćanje predsednika u tom pogledu biti veoma značajno da se vidi tačno na čemu smo i kakve nam potencijalne opasnosti prete i kakve eventualne koristi može doneti ovo ili ono opredeljenje", naglasio je Visković.

Rusija se, navodi, uvek ponašala prema sopstvenim interesima i da je podrška nama po pitanju KiM u UN bila formalno principijelna, a suštinski vezana za neke njihove planove, kao što je Krim, istočna Ukrajina itd.

"Mislim da čak i najdobronamerniji čovek u odnosu prema Rusiji i njenoj politici, može da shvati da Rusija igra kao velika sila u svom interesu, a ne u našem ili nečijem trećem", naveo je Visković.

Značajan uticaj Berlina na dijalog Beograda i Prištine 

Visković ukazuje da je značajan uticaj Berlina, možda i presudan za dijalog Beograda i Prištine. Tu se, dodaje, ne može ispustiti ni uticaj francuskog predsednika Emanuela Makrona.

"Ali, ja nisam optimista u tom pogledu. Mislim da albanska strana zateže i da će teško doći skoro do susreta na najvišem nivou. Čak i izjave koje je Kurti dao u Berlinu ukazuju da nije spreman da ispune ono što se od njih očekuje u okviru Briselskog sporazuma i kasnijih dogovora. Mislim da je ovaj nivo koji je sada dogovoren za Brisel na nivou šefova pregovaračkih timova maksimum koji se u ovom trenutku može ostvarti. Za dalje trebalo bi i sa jedne i sa druge strane da se iskaže spremnost za kompromis, i sa albanske strane da se ispuni obaveza stvaranja ZSO", naglasio je Visković. 

Visković navodi da mu je drago što se vidi da sam kancelar Šolc nije odstupio od politike koja je vođena u vreme Angele Merkel.

"To je prosto zbog interesa Nemačke. Kancelar zastupa interese Nemačke. Ono što me je iznenadilo je to što je dosta otvoreno odgovarano na konferenciji za štampu, iako je predsednik rekao da su to ublažene verzije onoga o čemu je razgovarano. Nikad se u javnost ne ide sa problemima, obično sa onim što je uspelo u toku razgovora. Ali u odgovorima na pitanja je vidljivo da kancelar Šolc nema ono iskustvo koje je imala Merkelova, jer je bio mnogo neubedljiviji u odgovorima na direktna pitanja nego u onome što su saradnici pripremili u okviru pojedinačnog saopštenja za novinare", navodi Visković.

Velika polarizacija u Nemačkoj oko rata u Ukrajini 

U samoj Nemačkoj, napominje, postoji velika polarizacija prema ratu u Ukrajini.

"Jedni smatraju da je to neophodno, a drugi da to izbegnu. Nemačka ima veliku hipoteku prošlosti i ratova i po njihovom ustavu bilo je zabranjeno da se nemačka vojska koristi van teritorije zemlje. Bombardovanjem Jugoslavije 1999. godine to je prekršeno. Sad se nešto slično događa sa Ukrajinom. Nemačka je izvoznik oružja, ali se teško oružje izbegavalo. Došli su do te faze da su ponudili svoje najsavremenije tenkove Ukrajini, i mislim da je to izazvalo polemike u samoj Nemačkoj, jer se nemačko javno mnjenje delikatno odnosi prema tome, znajući šta se dešavalo u prošlosti. Što se tiče obučavanja to je neminovno", zaključio je Visković.

петак, 29. март 2024.
15° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво