Četiri prioriteta spoljne politike

Prioriteti srpske spoljne politike u sledećoj godini biće približavanje EU, očuvanje teritorijalnog integriteta, jačanje regionalne saradnje i jačanje ekonomske diplomatije, poručio na ambasadorskoj konferenciji u Beogradu predsednik Boris Tadić.

Predsednik Srbije Boris Tadić izjavio je da će prioriteti spoljne politike Srbije u 2010. godini biti: približavanje Evropskoj uniji, očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemlje, jačanje regionalne saradnje i dobrosusedskih odnosa, i jačanje ekonomske diplomatije.

Predsednik Srbije Boris Tadić je na ambasadorskoj konferenciji u Palati Srbija rekao da je članstvo u Evropskoj uniji prvi prioritetni zadatak spoljne politike i Vlade Srbije i izrazio uverenje da je moguće da sve zemlje Zapadnog Balkana 2014. godine postanu članice EU.

"Politika evropskih integracija je zasnovana na volji građana i ta politika nema alternativu", rekao je predsednik Tadić.

Srbija ne očekuje uspostavljanje novih kriterijuma za članstvo u EU koji bi se razlikovali od onih iz Kopenhagena, naveo je Tadić i naglasio da Srbija ne očekuje ni popust jer je ispunjavanje uslova i evropskih standarda korisno za čitavo društvo.

Tadić je izjavio da očekuje da će tokom španskog predsedavanja EU, odnosno do 1. jula, biti ratifikovan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, kako bi krajem 2010. i početkom 2011. godine Srbija mogla da dobije status kandidata za članstvo.

Bolja saradnja sa zemljama BRIK-a

Konstatujući da su savremeni međunarodni odnosi promenljivi, Tadić je istakao da je neophodno da i spoljna politika Srbije bude fleksibilna.

Prema njegovim rečima, Srbija u budućnosti treba da intenzivnije sarađuje "političkim entitetima" za koje u prošlosti nije bilo dovoljno vremena, a odnosi treba da budu produbljeni pre svega sa BRIK grupom (Brazil, Rusija, Indija, Kina) i zemljama Pokreta nesvrstanih.

Boris Tadić je ocenio da je uspeh spoljne politike Srbije artikulacija odnosa sa najvećim svetskim silama: Rusijom, SAD i Kinom.

"Srbija se oslanja na EU kao na osnovni stub spoljne politike. Želimo najbolje odnose sa SAD, iako se ne slažemo oko Kosova, ali se slažemo u većini ostalih pitanja", naveo je Tadić i ocenio da je poseta potpredsednika SAD Džozefa Bajdena Beogradu prošle godine bila uspešna.

Prilikom posete predsednika Rusije Dimitrija Medvedeva potpisan je niz strateških sporazuma i potvrđeno istorijsko prijateljstvo, naveo je Tadić i podsetio da je Srbija dobila od Rusije kredit za podršku budžetu.

"Nadam se da će sa Rusijom biti potpisan i sporazum o strateškom partnerstvu", rekao je Tadić i naveo da je takav dokument potpisan prilikom njegove posete Kini, a posledica tog sporazuma jeste izgradnja infrastrukturnih objekata.

Srbija strateški partner u regionu

I sa Italijom je potpisan sporazum o strateškom partnerstvu, podsetio je Tadić i pomenuo ulaganje Fijata u Srbiju, a za 2010. godinu najavio je potpisivanje sporazuma o strateškom partnerstvu i sa Francuskom.

Strateška partnerstva Srbije ne znače da je Srbija globalni strateški partner, već strateški partner u regionu, kazao je predsednik.

Potpisivanjem tih sporazuma podignut je međunarodni kredibilitet i legitimitet Srbije u međunarodnoj zajednici, naveo je Tadić u obraćanju ambasadorima.

Bez međunarodnog legitimiteta nema ni odbrane Kosova, a Srbija ni pod kojim uslovima neće priznati nezavisnost Kosova, "ni eksplicitno ni implicitno", naglasio je Tadić.

Srbija je spremna za nove pregovore o Kosovu posle savetodavnog mišljenja Međunarodnog suda pravde, rekao je predsednik i zahvalio svim zemljama koje nisu priznale nezavisnost Kosova.

Srbija, kazao je, ne samo da ima pravo nego i zaslužuje da Kosovo bude njena južna pokrajina.

Govoreći o bezbednosnoj politici, predsednik je naveo da je potrebno otvoriti diplomatsku misiju Srbije pri NATO-u, "sličnu kakva već postoji u Briselu pri EU".

Prvog dana Konferencije šef srpske diplomatije Vuk Jeremić istakao je da su najvažniji ciljevi srpske diplomatije članstvo u Evropskoj uniji i odbrana teritorijalne celovitosti na Kosovu i Metohiji.

Počasni gost Konferencije je grčki premijer Jorgos Papandreu, koji je juče naveo da je zajednički cilj da zemlje Zapadnog Balkana uđu u Evropsku uniju 2014. godine, simbolično, na stogodišnjicu početka Prvog svetskog rata.

Ovo je treća ambasadorska konferencija. Prvi put je organizovana u decembru 2007. godine, po ugledu na strane diplomatske službe.

Број коментара 4

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 19. септембар 2024.
21° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи