Istraživanje "SeConS-a" i "Fridrih Ebert" fondacije o protestima

Više od polovine učesnika protesta "Jedan od pet miliona" smatra da ne postoji politička partija ili pojedinac koji dobro predstavlja njihove stavove ili interese, rezultati su istraživanja "Zašto građani izlaze na proteste i šta od njih očekuju” koji su sproveli "SeConS" Grupa za razvojnu inicijativu i Fondacija "Fridrih Ebert".

Reč je o protestima protiv političkog establišmenta, protiv prethodne i aktuelne političke elite, rekao je Slobodan Cvejić, direktor "SeConS" Grupe za razvojnu inicijativu na predstavljanju rezultata istraživanja.

"Ovaj protest ima obrise društvenog pokreta, ima izglede da istraje i to mora da imaju u vidu oni koji pokušavaju da ga instrumentalizuju za svoje političke potrebe. Ovi protesti pripadaju društvu", istakao je Cvejić.

Prema njegovim rečima, na osnovu rezultata istraživanja se vidi da su glavni motivi za priključenje građanskim protestima nesloboda medija, nerešavanja pitanja poput nezaposlenosti, siromaštva i odlaska mladih, kao i korumpiranost vlasti.

"Ljudi se uključuju u proteste jer očekuju bolji kvalitet života i bolje zastupanje svojih interesa u političkom životu", objašnjava Cvejić.

Protesti u Beogradu – deo šireg fenomena 

Docentkinja sa Filozofskog fakulteta u Beogradu Jelena Pešić smatra da su protesti u Beogradu deo jednog šireg fenomena koji nije ograničen samo na srpsko društvo.

"Protesti se najčešće pojavljuju kao talasi ili ciklusi. Paralelno imamo proteste žutih prsluka u Francuskoj, pre toga smo imali u Rumuniji i Mađarskoj, a sada su aktuelni protesti u Srbiji, Albaniji i Crnoj Gori", istakla je Pešićeva.

Pešićeva navodi da su protesti sa kojima se suočavamo na globalnom nivou uglavnom usmereni protiv kapitalističkog poretka i na njima je najzastupljenija srednja klasa, jer "političke partije nisu u stanju da motivišu građanstvo u doba post-demokratije u kojoj se važne političke odluke donose van političkih institucija."

Ogromna moć interneta

Profesor na Filozofskom fakultetu Dalibor Petrović kaže da su protesti u Beogradu začeti na društvenim mrežama odnosno na Tviteru.

"Za petinu učesnika na protestima, kako se navodi u rezultatima istraživanja, poziv za učešće došao je putem društvenih mreža", objašnjava Petrović i skreće pažnju na uticaj interneta u ovim protestima.

Petrović smatra da građani nemaju poverenje u opozicione strukture, te da je zbog toga moć interneta na protestima u Beogradu ogromna, ali da je neophodno da se uspostavi struktura i organizacija protesta.

Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 450 učesnika građanskih protesta u Beogradu tokom devetog protesta održanog 2. februara 2019. godine.

Rezultati su pokazali da najveći procenat učesnika na ovim protestima čine zaposleni.

Čak 77 odsto učesnika na protestima imaju univerzitetsko obrazovanje ili su studenti.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 19. март 2024.
2° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво