Đorđević: NATO agresija se ne sme zaboraviti

NATO agresiju ne smemo da zaboravimo, o tome moramo da pričamo kako bi deca i buduća pokolenja znala kako da učine da se to više nikada ne ponovi ni u Srbiji, niti bilo gde na svetu, rekao je ministar Zoran Đorđević povodom 20 godina od NATO bombardovanja.

Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Zoran Đorđević je, na međunarodnoj dvodnevnoj konferenciji pod nazivom "Mir i napredak umesto ratova i siromaštva", koja se održava u Domu Vojske Srbije, a koju organizuje Beogradski forum za svet ravnopravnih, SUBNOR Srbije, Društvo srpskih domaćina, rekao da se Srbiji dešavalo mnogo ružnih stvari u istoriji.

"Činjenica je da je Srbija uvek birala pravu stranu i bila na strani pobednika. Neki danas treba da razmisle na čijoj su strani", rekao je Đorđević.

Kako je rekao, 1999. godine, za vreme NATO agresije, 78 dana bilo je vrlo teško boriti se protiv svih, a pri tom se osećati usamljeno, jer Srbija je tada imala samo podršku u smislu da smo znali da imamo i prijatelje, ali nije mogla imati vojnu podršku.

"To da smo na pravoj strani i da želimo slobodu održalo nas je sve", rekao je Đorđević i dodao da nas je sve u zemlji do 2012. godine bilo maltene sramota od toga što nam se dogodilo, te da je tek dolaskom sadašnjeg predsednika Aleksandra Vučića na čelo Vlade Srbije i željom da se nešto promeni izabrano, prema rečima Đorđevića, blagu reč da je to što nam se desilo agresija.

"Ta agresija nije trajala samo 78 dana, nastavilo se i do danas, posedice su prisutne", rekao je Đorđević i podsetio da je stradalo oko 3.000 ljudi, vojnika, policajaca, civila, dece.

Kako je kazao, broj nastradalih nije konačan, oni se mogu brojati i danas, jer i danas umiru oni za koje se "ne zna da li je to zato što im je vreme ili zbog posledica na zdravlje zbog bombardovanja".

"Mi smo veliki narod, mali po broju, ali narod koji ume da oprašta. Međutim, ne smemo da zaboravimo. NATO agresiju ne smemo da zaboravimo, o njoj moramo da pričamo kako bi deca znala kako da se ponašaju kako se to više nijkada ne bi ponovilo, ne samo nama, već nigde u svetu. I danas postoje žarišta, ali ovo ne sme da se ponovi", kaže ministar.

Srbija je slobodarska zemlja 

On je istakao da Vlada Srbije i predsednik Vučić vode slobodarsku politiku, i dodao da Srbija ne želi konfrotaciju ni sa kim, niti bilo koje ratove u čitavom svetu koji donose siromaštvo.

"Srbija je slobodarska zemlja. NATO agresija nam se desila, ali naša država je danas spremna da odbrani bilo koji deo svoje teritorije. Nećemo dozvoliti da nam se desi ponovo ono što se dešavalo našem narodu. Srbija je spremna da odbrani svoj narod", naveo je Đorđević.

Vladika bački Irinej Vulović kazao je da Crkva kroz istoriju, a posebno od dana agresije neguje kulturu sećnja i nalazi se u epicentru te kulture, kao i da prvenstveno neguje molitveno sećanje i to sa uverenjem da žrtve nisu mrtve, već su mrtvi dželati tih žrtava.

Ističe da, nažalost, i danas postoji propaganda koja žrtve pokazuje kao ubice, a ubice kao žrtve i dodaje da će trebati vremena da se ta "zatrovana duhovna atmosfera raščisti".

Predsednik Saveta Srba Crne Gore Momčilo Vuksanović kazao je da potpisivanjem primirja u Kumanovu zločini NATO alijanse na SR Jugoslaviju nisu prestali i naveo da je sadašnje rukovodstvo Crne Gore, ne pitajući svoje građane, državu učlanilo u NATO.

"To je najveće beščašće, aktuelna vlast je na taj način opravdala zločine nad svojim narodom, a stradanje našeg prostora se nastavlja. Bombe su ostavile strašne posledice, pa je jasno da je broj obolelih od raka izazvanih zbog bombardovanja sve veći, u Crnoj Gori je utrostručen", kazao je Vuksanović i dodao da je u Crnoj Gori pokrenuta inicijativa za formiranje parlamentarne komisije za ispitivanje posledica bombardovanja.

Važno ostati uz Srbe sa Kosova i Metohije 

U ime srpske dijaspore, na konferenciji se obratio Mihailo Gavrilović, Srbin iz Londona, koji od svoje 11 godine živi u inostranstvu, koji je najveći deo vremena živeo u Britaniji, a osam godina u Nemačkoj.

"Sve te države su članice NATO-a. Možete da zamislite kako smo se osećali kada smo bili izloženi demonizaciji Srbije i Srba", kazao je Gavrilović i istakao da su bombe po Srbiji i Crnoj Gori padale 1999. godine, ali da je medijski rat počeo bar 10 godina ranije.

U ime humanitarnih organizacija SOS Jugoslavija i SOS Kosovo i Metohija prisutnima se obratio Enriko Vinja koji je istakao da i nakon 20 godina od NATO agresije potrebno je podržati i pomoći srpskom narodu u južnoj pokrajini, koji i u 21. veku žive u enklavama.

Kako kaže, njemu je situacija na KiM poznata i iz "prve ruke", jer često odlazi i posećuje Srbe u enklavama, južno od Ibra.

"Poznati su mi problemi sa UČK-a. I danas samo mogu da odem na KiM uz pratnju Kfora, a Srbi mi stalno kažu istu stvar - moraš da govoriš u ime nas, nemoj da nas ostaviš same u enklavama", kazao je Vinja.

Dvostruki standardi 

Zamenik predsednika Državne Dume Ruske Federacije Pjotr Olegović Tolstoj istakao je da je pre 20 godina izvršen zločin nad SRJ bez saglasnosti UN, suprotno međunarodnom pravu, jer zapad nije bio zadovoljan zbog težnje političara i težnje jedne zemlje da budu jedinstveni.

"I za Rusiju to je bilo pravo otkriće, tada je većina građana moje zemlje shvatila cenu reči zapada. Ta laž traje do danas", kazao je Tolstoj.  

Prema njegovim rečima, ni danas politika koja je bila pre 20 godina nije promenjena, u rečima je jedno, na delima drugo, što dokazuje i to da se posle bombardovanja SRJ dogodio Avganistan, Irak, Libija, pokušaj svrgavanja režima u Siriji..., čime su se svi uverili u to da postoje dvostruki standardi, koji su način za ostvarivanje geopolitičkih ciljeva. 

Predsednica Svetskog saveta za mir iz Brazila Sokoro Gomeš navela je da je NATO rat u Jugoslaviji bio korak koji su preuzele imperijalističke zapadne sile kako bi sprovele strategiju svetske dominacije koristeći region Evrope kao teren, a imajući za cilj Rusiju. 

Istoričar iz Izraela Gideon Grajf naveo je da se iz današnje perspektive može zaključiti da bombardovanje nije postiglo ono što je bio cilj, odnosno da je stradanje nastavljeno, a umesto da prestanu ratovi u regionu, takozvana OVK je nastavila svoje aktivnosti na Kosovu i nakon bombardovanja i proširila se u druge delove Srbije i u Severnu Makedoniju. 

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 25. април 2024.
7° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво