Skupština usvojila više izmene i dopuna zakona

Poslanici Skupštine usvojili više zakona iz oblasti unutrašnjih poslova, među kojima i izmene i dopune Zakona o sprečavanju nasilja na sportskim priredbama, Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći kao i Zakon o zaštiti podataka o ličnosti. Skupština Srbije usvojila je i Zakon o lobiranju kojim se definišu uslovi za obavljanje ove delatnosti.

Među usvojenim zakonima su Predlog zakona o smanjenju rizika od katastrofa i upravljanju vanrednim situacijama, izmene i dopune Zakona o sprečavanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama, Zakon o dobrovoljnom vatrogastvu, izmene i dopune Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima, te o detektivskoj delatnosti.

Govoreći o Zakonu o dobrovoljnom vatrogastvu, ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović je istakao da je reč o novom zakonu u pravnom sistemu, a cilj zakona je formiranje dobrovoljnih vatrogasnih društava, pre svega operativnog karaketra, čiji su članovi spremni da učestvuju u gašenju požara.

MUP planira da do avgusta 2019. godine nabavi još 45 vatrogasnih vozila, a do sredine 2020. godine još 70, 80 vozila, a vozila koja je MUP do sada koristio će, prema Stefanovićevim rečima, biti data vatrogasnim društvima.

Kada je reč o izmenama Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima, Stefanović ističe da ima više izmena, najpre kada je reč o tehničkim pregledima.

Zakonom iz 2010. godine bila je predviđena norma koja je predviđala tehnički pregled za vozila starija od 15 godina dva puta godišnje, a ona, dodaje Stefanović, nije zaživela.

Sada je usvojeno da se ona ukine i da se sva vozila upućuju na tehnički pregled jednom godišnje.

Predlogom zakona se pored toga odlaže obaveza prvog redovnog tehničkog pregleda za novo proizvedena vozila, prvi put registrovana u Srbiji, najkasnije do isteka roka od dve godine do datuma prve registracije.

"O privatnom obezbeđenju i detektivskoj delatnosti" 

Usvojene su izmene i dopune Zakona o privatnom obezbeđenju i Zakona o detektivskoj delatnosti koji se, objašnjava ministar, usaglašavaju sa Zakonom o opštem upravnom postupku i inspekcijskom nadzoru, ali se i unapređuju postojeća rešenja.

Prvi put se uvode pojmovi bezbednosne provere i bezbednosne smetenje za potrebe tih zakona.

"Kada se govori o privatnom obezbeđenju, imamo dve nove licence - licencu za samozaštitnu delatnost i licencu za vršenje poslova obezbeđenja transporta i prenosa novca i vrednosnih pošiljki u obavljanju samozaštitne delatnosti", rekao je Stefanović.

Izmenama Zakona o detektivskoj delatnosti, obim podataka koji su detektivi ovlašćeni da prikupjaju proširen je sa tri nova ovlašćenja i biće im omogućeno da prikupljaju podatke o kandidatima za zapošljavanje samo uz njihov pisani pristanak, o krivičnim delima koja se gone po privatnoj službi i učionicma ovih krivičnih dela, kao i povredama radnih obaveza.

Zakona o ispitivanju, žigosanju i obeležavanju oružja, naprava i municije će, kaže Stefanović, doprineti većoj bezbednosti građana prilikom manipulacija skladištenja i upotrebe oružja, naprave i municije.

Prema zakonu, Zavod za ispitivanje oružja i municije u Kragujevcu bi mogao da postane Agencija nad čijim bi radom nadzor vršio MUP. Zavod, inače, poseduje kapacitete za vršenje poslova ispitivanja i kontrole oružja i municije, ali je on danas neupotrebljen.

"Novi sistem plata treba da reši interne nepravde"

Skupština Srbije usvojila je i izmene i dopune Zakona o policiji koji predviđa novi koncept karijernog napredovanja i rešava pitanje usaglašavanja plata u MUP-u.

"Taj novi sistem će vrlo brzo početi da se primenjuje", rekao je Stefanović.

Objasnio je da novi sistem plata treba da reši neku vrstu interne nepravednosti i uspostavi sistem koji će "uspostaviti isti nivo plata za obavljanje istih poslova u različitim delovima ministarstva, pre svega za policijske službenike"

Naveo je i da se u 2019. godini planira povećanje plate za pripadnike MUP-a.

Dodao je da plata nikome neće biti smanjena, a da će pojedinima, zbog usaglašavanja, stepen uvećanja u narednim godinama biti manji u odnosu na one čija je plata vrednovana kao viša, a primaju nižu platu.

"Oni će imati manji procenat uvećanja plata sve dok se te plate ne izjednače", rekao je Stefanović.

"Preventiva i smanjenje rizika"

Usvojenim Predlogom zakona o smanjenju rizika od katastrofa i upravljanju vanrednim situacijama se vrši nadogradnja postojećeg sistema definisanog Zakonom o vanrednim situacijama i otklanja ono što je u praksi pokazalo nedovoljno efikasno.

Ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović rekao je tokom rasprave da je procenu rizika od katastrofa i plan zaštite i spasavanja izradio izuzetno mali broj jedinica lokalnih samouprava i privrednih društava.

Kao ključno obeležje zakona, Stefanović je naveo stavljanje preventive u prvi plan, a pažljivo su, kaže, razrađena i planska dokumenta u oblasti smanjenja rizika od katastrofa.

Navodi da je data mogućnost, u slučaju neblagovremenog reagovanja lokalnih štabova, da ih Republički štab za vanredne situacije raspusti i uspostavi hitne vanredne štabove.

Rešenja su uglavnom oslonjena na postojeća, s tim što je iz njih otklonjeno ono što se u praksi pokazalo kao nefunkcionalno.

Sistem reagovanja u vanrednim situacijama našao se pred ogromnim izazovima tokom katastrofalnih majskih poplava 2014.godine. Poplavama su bili ugroženi životi, zdravlje i imovina više od 1,6 miliona ljudi u 119 opština centralne i zapadne Srbije, a ukupna šteta od poplava iznosila je 1,7 milijardi evra, što čini više od četiri odsto BDP-a.

"Izmene za veću bezbednost na utakmicama"  

Po novom Zakonu o sprečavanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama, koji je usvojen u Skupštini klubovi će sada morati da dostave policiji ime, prezime i JMBG svakog navijača koji kupi ulaznicu, a jedan navijač može da kupi najviše četiri karte.

Obaveza organizatora, po novom Zakonu je da ulaze otvori najkasnije dva sata pre početka pripredbe povećanog rizika, odnosno sat vremena kod ostalih priredbi.

Kaznu od milion do dva miliona dinara ubuduće će plaćati sportski savez, društvo ili organizacija koji ne osiguraju bezbedno održavanje utakmice ili ne angažuju redarsku službu.

Pod nasiljem i nedoličnim ponašanjem na sportskim priredbama smatra se naročito pokušaj unošenja ili unošenje u sportski objekat ili isticanje obeležja kojima se vređaju nacionalna, rasna, verska ili druga osećanja ili se na drugi način izaziva mržnja ili netrpeljivost koja može da dovede do fizičkog sukoba

Isto će se tretirati i posedovanje pirotheničkih sredstava i predmeta koji mogu da ugroze bezbednost, kao i maskranje lica radi prikrivanja identiteta u slučaju vršenja nasilja bilo kog oblika.

Zatvor od 30 do 60 dana, odnosno novčana kazna od 50.000 do 150.000 dinara, čeka one koji fizički napadnu učesnike utakmice, uništavaju imovinu, unose pirotehnička sredstva, alkohol ili predmete kojima mogu naneti drugima povrede, skrivaju identitet šalovima, pale navijačke rekvizite...

Takođe, zabranjena je prodaja ili konzumiranje alkoholnih pića u sportskom objektu ili na udaljenosti od jednog kilometra od središnje tačke sportskog terena u Beogradu, Kragujevcu, Novom Sadu i Nišu, a u ostalim mestima do 300 metara za vreme održavanja sportske priredbe (vazdušnom linijom).

Šta predviđaju izmene Zakona o zaštiti podataka o ličnosti?

Cilj Zakona o zaštiti podataka o ličnosti je da svakome obezbedi poštovanje prava i sloboda, a posebno prava na zaštitu podataka o ličnosti.

Ministarka pravde Nela Kuburović rekla je ranije da se tim zakonom ispunjava više ciljeva, među kojima je proširvanje i preciziranje nadležnosti i ovlašćenja Poverenika za informacije od javnog značaja kao nezavisnog državnog organa i usklađivanje sa relevatnim dokumentima EU.

Jedna od najznačajnijih novina koja se odnosi na lice na koje se podaci odnose je vezana za podnošenje pravnih sredstava ako se vrši obrada njegovih podataka o ličnosti, rekla je Kuburović.

Po važećem zakonu, kaže, lice je imalo pravo žalbe Povereniku, ako smatra da rukovalac ne obrađuje njegove podatke u skladu sa zakonom, a ako je nezadovoljan odlukom Poverenika, mogao je da pokrene upravni spor.

Sada se predviđa čitav niz različitih mogućnosti za zaštitu prava, pri čemu je moguće podneti više pravnih sredstava.

Pre svega, može se podneti prigovor rukovaocu na obradu podataka, ali i podneti pritužba Povereniku.

Protiv odluke Poverenika, odnosno u slučaju da takva odluka nije doneta u roku od 60 dana od dana podnošenja pritužbe, može da se pokrene upravni spor.

Kada je reč o Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći, on bi trebalo da doprinise unapređenju pristupa sudu i povećanju poverenja građana u pravosuđe.

Jedno od najznačajnijih rešenja za građane odnosi se na određivanje kruga korisnika besplatne pravne pomoći, rekla je ranije Nela Kuburović i dodala da su definisane tri grupe potencijalnih korisnika.

Prema njenim rečima, prvu grupu čine lica koja ispunjavaju uslove da budu korisnici prava na novčanu socijalnu pomoć ili na dečiji dodatak saglasno relevantnim zakonima, drugu grupu čine oni koji ne ispunjavaju uslove, ali bi zbog plaćanja pravne pomoći iz sopstvenih prihoda u konkretnoj pravnoj stvari ispunila navedene uslove.

Treću grupu lica čine pripadnici ranjivih, odnosno društveno osetljivih grupa, koja automatski ostvaruju pravo na besplatnu pravnu pomoć u skladu sa posebnim zakonima.

Srbija dobila Zakon o lobiranju 

Skupština Srbije usvojila je Zakon o lobiranju kojim se definišu uslovi za obavljanje ove delatnosti.

Zakona se zasniva na načelu zaštite javnog interesa i načelu integriteta koje obuhata zakonitost, transparentnost i odgovornost u radu, kao i etičnost, u cilju očuvanja ličnog i ugleda pravnog lica koje obavlja lobiranje, ugleda korisnika lobiranja.

Prilikom uvtrđivanja uslova za obavljanje lobiranja vodilo se računa o potrebnom nivou profesionalnih kvalifikacijama, ali i o etičkim pokazateljima.

Predviđeno je da lobista pored visoke stručne spreme, poseduje i specifična znanja o lobiranju koja može steći pohađanjem posebne obuke.

Zakonom se promoviše transparentnost lobiranja, koja dolazi do izražaja u uspostavljanju javnog registra lobista, a koji omogućava postojanje preglednih i javno dostupnih informacija o identitetu i interesu svih onih koji utiču ili žele da utiču na organe vlasti u procesu pripreme i donošenja zakona drugih propisa i opštih akata. 

Propisana su pravila u vezi sa sprovođenjem lobiranja i u tom smislu je propisana obavezna sadržina ugovora o lobiranju i pravila o njegovom raskidu, kao i prekidu postupka lobiranja. 

Takođe, opisani su poslovi koje obavljaju lobisti i neregistrovani lobisti i precizno utvrđeni principi njihovog delovanja i obaveze koje imaju prema korisniku lobiranja. 

Propisana je obaveza lobiranog lica da sačini izveštaj o svakom kontaku sa lobistom ili neregistrovanim lobistom.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 28. март 2024.
18° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво