Imovina Srba na KiM - osim kuća otima se sve, a najviše zemlja

Uzurpacija i preprodaja imovine raseljenih Srba godinama se odvija na Kosovu i Metohiji, dok se istovremeno srpskom stanovništvu oduzima pravo na privatnu svojinu i povratak. Spor oko imovine Srba i drugih nealbanaca vodi se u više od 5.000 predmeta, a pred lokalnim organima na KiM oštećene zastupa "Besplatna pravna pomoć".

Porodica Jovanović iz okoline Podujeva ostala je bez kuće i sedam hektara zemlje. Njihovo domaćinstvo u Zakutu uzurpirali su i međusobno podelili albanski susedi.

"Imali smo skromno domaćinstvo i sedam hektara zemlje koje i dan danas nije prodato, niti mi možemo da obrađujemo", kaže Vera Jovanović iz Zakuta kod Podujeva.

"Koliki je problem u pitanju govori činjenica da za našeg klijenta vodimo ukupno 12 predmeta. Podignuto je šest krivičnih prijava od toga jedna protiv NN lica, a preostalih pet protiv tačno određenih lica albanske nacionalnosti. Takođe se vodi još pet parničnih postupaka u vezi sa naknadom štete", kaže Jelena Milošević, pravnica "Besplatne pravne pomoći".

I Leposavi Todorović iz Prizrena svu imovinu su uzurpirali, pa međsobno preprodali Albanci.

Leposava kaže da ima i četiri ara placa i da je imala kuću sa jednim spratom.

"Posle 2002, 2003. godine kuću su srušili nepoznati ljudi, uselili se. Ja stojim ispred kapije, ali ja ne mogu da uđem unutra", priča Leposava.

Raseljeni Srbi kažu da je pravo privatne svojine za njih samo mrtvo slovo na papiru, jer njihova imovina nelegalnim putem prelazi u albanske ruke.

Osim kuća otima se sve, a najviše zemlja. Pravnici Besplatne pomoći koji pred lokalnim organima u Prizrenu rade na 229 predmeta, kažu da iza preprodaje imovine stoje dobro organizovane albanske kriminalne grupe.

"Te kriminalne grupe stacionirane su u Peći, Đakovici, Dečanima i u Prizrenu. Najveći je problem što su oni do te mere organizovani da su u svoju mrežu uključili pojedine notare, pojedine katastarske službe a postoji i sistemska podrška svim njihovim delima", kaže Jasmina Županjc iz "Besplatne pravne pomoći".

Više od 2.500 Srba prognanih iz Prizrena, 99. godine je završilo u kolektivnim centrima na Brezovici. Nikada im nije omogućeno da se vrate u svoje domove.

Tvrde, da se njima dodatno ugrožava bezbednost kada pokrenu pitanje otete imovine.

"Kad odeš da potražiš svoju imovinu onda ti se nabacuje da si neki ratni zločinac, da si nešto uradio protiv te nazovi države Kosova", kaže Veljko Miladinović iz Prizrena.

U takvim okolnostima raseljeni Srbi ne znaju kako da sačuvaju svoju imovinu na Kosovu i Metohiji. Bez pomoći pravnika Besplatne pravne pomoći, tvrde da bi njihova borba bila uzaludna.

Број коментара 3

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 28. март 2024.
20° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво